-6-
1 When you sit down to eat with someone important, keep in mind who he is. 2 If you have a big appetite, restrain yourself. 3 Don't be greedy for the fine food he serves; he may be trying to trick you.
-7-
4 Be wise enough not to wear yourself out trying to get rich. 5 Your money can be gone in a flash, as if it had grown wings and flown away like an eagle.
-8-
6 Don't eat at the table of a stingy person or be greedy for the fine food he serves. 7 “Come on and have some more,” he says, but he doesn't mean it. What he thinks is what he really is. 8 You will vomit up what you have eaten, and all your flattery will be wasted.
-9-
9 Don't try to talk sense to a fool; he can't appreciate it.
-10-
10 Never move an old property line or take over land owned by orphans. 11 The Lord is their powerful defender, and he will argue their case against you.
-11-
12 Pay attention to your teacher and learn all you can.
-12-
13 Don't hesitate to discipline children. A good spanking won't kill them. 14 As a matter of fact, it may save their lives.
-13-
15 My child, if you become wise, I will be very happy. 16 I will be proud when I hear you speaking words of wisdom.
-14-
17 Don't be envious of sinful people; let reverence for the Lord be the concern of your life. 18 If it is, you have a bright future.
-15-
19 Listen, my child, be wise and give serious thought to the way you live. 20 Don't associate with people who drink too much wine or stuff themselves with food. 21 Drunkards and gluttons will be reduced to poverty. If all you do is eat and sleep, you will soon be wearing rags.
-16-
22 Listen to your father; without him you would not exist. When your mother is old, show her your appreciation.
23 Truth, wisdom, learning, and good sense—these are worth paying for, but too valuable for you to sell.
24 A righteous person's parents have good reason to be happy. You can take pride in a wise child.
25 Let your father and mother be proud of you; give your mother that happiness.
-17-
26 Pay close attention, son, and let my life be your example. 27 Prostitutes and immoral women are a deadly trap. 28 They wait for you like robbers and cause many men to be unfaithful.
-18-
29-30 Show me people who drink too much, who have to try out fancy drinks, and I will show you people who are miserable and sorry for themselves, always causing trouble and always complaining. Their eyes are bloodshot, and they have bruises that could have been avoided. 31 Don't let wine tempt you, even though it is rich red, and it sparkles in the cup, and it goes down smoothly. 32 The next morning you will feel as if you had been bitten by a poisonous snake. 33 Weird sights will appear before your eyes, and you will not be able to think or speak clearly. 34 You will feel as if you were out on the ocean, seasick, swinging high up in the rigging of a tossing ship. 35 “I must have been hit,” you will say; “I must have been beaten up, but I don't remember it. Why can't I wake up? I need another drink.”
Omuano Outjahamboumwe
1 Tji mo haama potjiriro tjomundu omutjiukwa, sosonona nawa imbi mbi ri momurungu woye. 2 Ritjaera omuini tji u neraru rokurya ovikurya. 3 O nanukire omariro we omawa tjinene, mapeya aye rire ovikurya oviwovise.
Omuano Outjahambombari
4 O ri ungurisa tjinene nga tji wa mana omasa mokukondja kutja u munine po outumbe ouingi, rira onongo nu u ise okuriungurisa. 5 Tji wa tara ku wo, tjandje kau tji po rukwao, orondu owo mau hara ovivava na utuka otja onguvi mevaverwa.
Omuano Outjahambondatu
6 O ri omboroto yomundu omuruvandu, nu o nanukire ko ovikurya vye vyomuzeze. 7 Orondu otja eye tjinga e ripura momutima we, otjinga e ri; ma tja nai kove: “Ryaa nu u nwe!”, nungwari katji me ripura nao momutima we. 8 Ove mo kungu ihi otjiṱiṱi tji wa ri, nomambo woye aehe omawa maye rire omungandjo uriri.
Omuano Outjamuvyu
9 O kondjo okuhungira nozondunge kuna eyova; oro mari nyengwa omambo woye omanazondunge.
Omuano Outjamurongo
10 Orundurura omawe womuruko omukuru, nu o yeka ozosewa ehi razo romakunino. 11 Muhona onguri Omukuture wazo omunamasa, neye me ze kuramenepo motjiposa tjazo okukupirukira.
Omuano Outjamurongo na Umwe
12 Omutima woye ngau kare nonḓuviro komavyuriro, nomatwi woye ngaye zuve komambo wondjiviro.
Omuano Outjamurongo na Vivari
13 O ivaiva okuvyura omuatje woye; okumutona noruhongwe kaku nokumuzepa. 14 Mu tona uri noruhongwe, nu vari mo yama omuinyo we.
Omuano Outjamurongo na Vitatu
15 Muatje wandje, tji wa rire onongo, ami me kara nenyando. 16 Nu moukoto wandje mamu yoroka, tji mo hungire omambo wounongo.
Omuano Outjamurongo na Vine
17 O ṱeruru novanauvi, nungwari kondja okukara nondira ku Muhona aruhe. 18 Tjiri, u na muhuka; nomaundjiro woye kaye nokurira omungandjo.
Omuano Outjamurongo na Vitano
19 Puratena, muatje wandje, nu u rire onongo; ripura nawa tjinene nondjira yomuinyo woye. 20 O rikutu kuna ovandu mbe nwa omavinu tjinene poo mbe rarukira onyama tjinene. 21 Orondu omundu ngu ripurukisa nomavinu, na ingwi ngu nanukira ovikurya, aveyevari ve risyonaparisa oveni. Tji u rya nokurara uriri korusenina moka zara ovisasaukiro.
Omuano Outjamurongo na Hamboumwe
22 Zuva ku iho ngwe ku kwata, nu o nyengura nyoko moukurukaze we.
23 Randa ouatjiri, o u randisa ko; mu wo omu mu nounongo nomavyuriro nozondunge.
24 Ihe yomuzandu omusemba u yoroka tjinene; omundu tja kwata onongo, u yorokera onongo ndji.
25 Yorokisa iho nu rira enyando ranyoko ngwe ku kwata.
Omuano Outjamurongo na Hambombari
26 Muatje wandje, ndji pao omutima woye auhe, nu tjita kutja omuinyo wandje u rire otjihorera kove. 27 Omukazendu omurirandise, eye orutjiva orukoto, nomukazendu omukorondu womurumendu warwe, eye ondjombo osina. 28 Ovakazendu otja imba ve yevayeva ovarumendu tjimuna ovapunde voviṋa, owo ve yandja ouhaṱakama kovarumendu ovengi vovakwao.
Omuano Outjamurongo na Hambondatu
29 Ouṋe ngu ṱirwa ondjenda i ovandu? Ouṋe ngu nyengwa i avehe? Ouṋe ngu kara nozombata aruhe? Ouṋe ngu hi nohange? Ouṋe ngu tonwa ominda avihe? Ouṋe ngu nomeho nge nepoṱu? 30 Owo mba ovandu mbe kakatera komavinu, mbe kondja okurora omavinu womihoro pekepeke. 31 O nanukire omavinu tji maye munika ouserandu nawa, tji maye keṋakeṋa motjinwino, tji maye hezere nawa momuryu. 32 Owo korusenina ye rumata tjimuna onyoka, nu ye tjeka ouzuwo tjimuna ongoroka. 33 Omeho woye maye munu oviṋa ovindunguru, notjinyo tjoye matji hungire omeripuriro woposyo. 34 Nove mo sana otja omundu ngwa rangavara mokati kokuvare, notja ngwa haama potjitumbure tjondjuwoyomomeva ama koṱura. 35 Ove motja nai: “Mba tonwa, nu hi nokuhihamwa; mba vandwa pehi, nu hi nokurimuna omihihamo. Me yanḓimuka ruṋe? Tjazumba mbi yaruke nomanuwa wandje rukwao.”