Job's Complaint to God
1 Finally Job broke the silence and cursed the day on which he had been born.
Job
2-3 O God, put a curse on the day I was born;
put a curse on the night when I was conceived!
4 Turn that day into darkness, God.
Never again remember that day;
never again let light shine on it.
5 Make it a day of gloom and thick darkness;
cover it with clouds, and blot out the sun.
6 Blot that night out of the year,
and never let it be counted again;
7 make it a barren, joyless night.
8 Tell the sorcerers to curse that day,
those who know how to control Leviathan.
9 Keep the morning star from shining;
give that night no hope of dawn.
10 Curse that night for letting me be born,
for exposing me to trouble and grief.

11 I wish I had died in my mother's womb
or died the moment I was born.
12 Why did my mother hold me on her knees?
Why did she feed me at her breast?
13 If I had died then, I would be at rest now,
14 sleeping like the kings and rulers
who rebuilt ancient palaces.
15 Then I would be sleeping like princes
who filled their houses with gold and silver,
16 or sleeping like a stillborn child.
17 In the grave wicked people stop their evil,
and tired workers find rest at last.
18 Even prisoners enjoy peace,
free from shouts and harsh commands.
19 Everyone is there, the famous and the unknown,
and slaves at last are free.

20 Why let people go on living in misery?
Why give light to those in grief
21 They wait for death, but it never comes;
they prefer a grave to any treasure.
22 They are not happy till they are dead and buried;
23 God keeps their future hidden
and hems them in on every side.
24 Instead of eating, I mourn,
and I can never stop groaning.
25 Everything I fear and dread comes true.
26 I have no peace, no rest,
and my troubles never end.
Job ma unaunine Ndjambi
1 Kombunda yomapanga we tjiva haamene puye oure wotjivike, Job wa uta okuhungira na sengi eyuva rongwatero ye, 2-3 a tja:
“Ndjambi, senga eyuva rongwatero yandje,
senga ouṱuku ami mu mba pandukwa.
4 Ndjambi, rundurura eyuva ndo ri rire onḓorera.
O zemburuka ko eyuva ndo rukwao;
ape ya ko ondjerera rukwao mu ro.
5 Oro ngari rire eyuva ronḓorera noromuzororema;
vandeka eyuva ndo novikamba,
neyuva ari yerisa ko ozohanya zaro.
6 Zemisa ouṱuku mbo moure wombura aihe,
nu ngaa u varwa rukwao;
7 ngau rire ouṱuku ongaango,
nu mbu hi nondjoroka.
8 Raera ozondjai kutja ze senge eyuva ndo,
inḓa nḓe tjiwa okupendura Otjitjupamuriro.
9 O yerisa onyose yomuhuka;
nouṱuku mbo aa u tji ko.
10 Senga ouṱuku mbo mbwa tjita kutja mbi kwatwe,
nu mbwe ndji twa moumba na mondjenda.

11 “Me zeri kutja andakuzu
mba kokera mezumo ra mama,
poo e koka moruveze ndo ndu mba kwatwa.
12 Okutjavi mama tje ndji pukatera pomatumbo we?
Okutjavi tje ndji nyamisisa komavere we?
13 Andakuzu mba kokere moruveze ndo,
andakuzu nai mba suva,
14 amba rara otja ozombara novanane,
mba tungurura ozondjuwo zouhona ozonguru.
15 Nu etje rara tjimuna ovahivirikwa
mbe urisa ozondjuwo zawo nongoldo nosilveri,
16 poo tjimuna okanatje ku ka kwatwa aka koka.
17 Momaendo ovandu ovanauvi mave isa ouvi wawo,
novarumendu ovaungure mba urwa
korusenina mave munu orusuvo mu wo.
18 Nangarire ovapandekwa mave kara nohange,
ava kuturwa kondokohero na
komarakiza omakukutu wovatjevere vawo.
19 Imo ovatjiukwa novahatjiukwa ve ṱeki pamwe;
novakarere wina va kuturwa.

20 “Okutjavi ove tji mo tjiti kutja
ovandu ve kare mombamisiro?
Okutjavi tji mo yandja ondjerera
kovandu mbe noruhoze?
21 Owo mave undju onḓiro,
nungwari kamaai ya ko;
owo ve ritoororera eyendo
povihuze ngamwa avihe.
22 Owo ve kara nohange,
tji va koka nave pakwa.
23 Ndjambi u horeka ondjira yawo,
nu u i pata komikuma avihe.
24 Moruveze rwokurya ami me riri,
nu moruveze rwokunwa ami me tjeme.
25 Otjiṋa atjihe tji mbi tira tji rira ouatjiri;
natjihe tji mbi nooma na
tjo tji ya kombanda yandje.
26 Ami hi nohange, nu hi norusuvo,
nomauzeu wandje kamaaye yanda ko.”