The Law of God Makes Sense
1 Wicked people run away
when no one chases them,
but those who live right
are as brave as lions.
2 In time of civil war
there are many leaders,
but a sensible leader
restores law and order.
3 When someone poor takes over
and mistreats the poor,
it's like a heavy rain
destroying the crops.

4 Lawbreakers praise criminals,
but law-abiding citizens
always oppose them.
5 Criminals don't know
what justice means,
but all who respect the Lord
understand it completely.
6 It's better to be poor
and live right,
than to be rich
and dishonest.

7 It makes good sense
to obey the Law of God,
but you disgrace your parents
if you make friends
with worthless nobodies.
8 If you make money by charging
high interest rates,
you will lose it all to someone
who cares for the poor.
9 God cannot stand the prayers
of anyone who disobeys
his Law.
10 By leading good people to sin,
you dig a pit for yourself,
but all who live right
will have a bright future.

11 The rich think highly
of themselves,
but anyone poor and sensible
sees right through them.
12 When an honest person wins,
it's time to celebrate;
when crooks are in control,
it's best to hide.
13 If you don't confess your sins,
you will be a failure.
But God will be merciful
if you confess your sins
and give them up.
14 The Lord blesses everyone
who is afraid to do evil,
but if you are cruel,
you will end up in trouble.

15 A ruler who mistreats the poor
is like a roaring lion
or a bear hunting for food.
16 A heartless leader is a fool,
but anyone who refuses
to get rich by cheating others
will live a long time.
17 Don't give help to murderers!
Make them stay on the run
for as long as they live.

18 Honesty will keep you safe,
but everyone who is crooked
will suddenly fall.
19 Work hard, and you will have
a lot of food;
waste time, and you will have
a lot of trouble.

20 God blesses his loyal people,
but punishes all who want
to get rich quick.
21 It isn't right to be unfair,
but some people can be bribed
with only a piece of bread.
22 Don't be selfish
and eager to get rich—
you will end up worse off
than you can imagine.

23 Honest correction
is appreciated
more than flattery.
24 If you cheat your parents
and don't think it's wrong,
you are a common thief.
25 Selfish people cause trouble,
but you will live a full life
if you trust the Lord.
26 Only fools would trust
what they alone think,
but if you live by wisdom,
you will do all right.

27 Giving to the poor
will keep you from poverty,
but if you close your eyes
to their needs,
everyone will curse you.
28 When crooks are in control,
everyone tries to hide,
but when they lose power,
good people are everywhere.
1 Omunauvi u tupuka nangarire kutja kape nomundu ngu me mu ramba; nungwari omusemba ka tira otjiṋa, eye u ri otja ongeyama.
2 Otjiwaṋa tji matji tjiti ouvi, tji kara novanane ovengi; nungwari otjo tji tji nomunane omunazondunge nomunandjiviro, tji rira otjinamasa natji zikama.
3 Omundu omunauvara ngu ṋiṋikiza ovasyona wa sana nombura ndji pupa avihe nai nyono ovikunwa.
4 Imba mbe nyengwa omahongero ve yozika ovarunde; nungwari imba mbe ye ṱakamisa ve ve pirukira.
5 Ovanauvi kave tjiwa kutja ousemba u heya tjike, nungwari imba mbe paha Muhona ve tjiwa avihe.
6 Okokuwa okurira omusyona au ri omuṱakame komeho yokurira omutumbe au he ri omuṱakame.
7 Omuzandu ngu ṱakamisa omahongero eye omunazondunge; nungwari omundu ngu tjita oupanga puna ovandu oviporoporo u yamburura ihe.
8 Ngu takavarisa outumbe we mokuningira ovihohe noviweziwa vyarwe movandu, u wongera ingwi ngu tjariparera ovasyona.
9 Ngu ha ṱakamisa omatwako, ongumbiro ye wina ondjaukise ku Ndjambi.
10 Ngu pukisa ovasemba nokuvetwara kondjira youvi, ma wire motjitoto tje omuini; nungwari ovehinandjo mave rumata ouwa.
11 Omutumbe aruhe u rivara kutja onongo; nungwari omusyona ngu nozondunge u mu konḓonona nawa.
12 Ovasemba tji mave honapara, pe kara ondjoroka onene; nungwari ovanauvi tji mave rire ovahona, ovandu ve ṱara.
13 Ngu ma vandeke ozongatukiro ze ke nokuṋingapara; nungwari ingwi ngu me rihepura zo na poka ku zo, Ndjambi me mu tjariparere.
14 Omuṋingandu omundu ngu nondira ku Muhona aruhe; nungwari ingwi ngu ri otjirangaranga ma wire moumba.
15 Omunauvi ngu honaparera otjiwaṋa otjingundi u ri otja ongeyama ndji mai tye ovimboro, notja ongu ndja ṱondjara.
16 Omunane ngu hi nozondunge u rira omuṋiṋikize otjindandi; nungwari ingwi ngwa tonda ouhasemba ma hupu orure.
17 Omundu ngu nondjo yokuzepa omukwao u tambauka nga konḓiro; ape ningi omundu ngu me mu tjaere.
18 Ngu ryanga nokuhinatjipo ma yamwa; nungwari ngu ryanga mozondjira zoposyo ma wire mu imwe yazo.
19 Omukune ngu ungura ehi re romakunino u kara novingi okurya; nungwari ingwi ngu rambera oviṋa vyomungandjo, aruhe u rira omusyona.
20 Omundu omuṱakame u serwa ondaya onyingi; nungwari ingwi ngu kondja okutumba tjimanga, tjiri, ma verwa.
21 Kakokuwa okutjita ombangu; orondu omundu kombunda ma katjita ouvi mena rokarutau komboroto.
22 Omundu omunaruru u nanukira okutumba hakahana, nungwari ka tjiwa kutja ouhepe mau ya ku ye.
23 Ngu tjurura omukwao korusenina ongu kamuna ondjingonekero komeho yaingwi ngu nokahwaaraka.
24 Ngu panḓera pokuvaka oviṋa vya ihe na ina na tja: “Imbwi kauvi!” eye omukwao nerunga.
25 Omundu ekorokope u hohiza ozombata; nungwari ngwe riyameka ku Muhona u kovisiwa tjinene.
26 Ngu riyameka komeripuriro we omuini eye eyova; nungwari ingwi ngu ryanga mounongo ma yamwa.
27 Ngu yandja komusyona kamaa ka hepa; nungwari ingwi ngu pata omeho we ku ye u sengwa tjinene i ovandu.
28 Ovanauvi tji mave honapara, ovandu ve ṱara; nungwari tji va zu ko kounane, ovasemba mave honapara rukwao.