–19–
1 Don't be jealous of crooks
or want to be their friends.
2 All they think about
and talk about
is violence and cruelty.
–20–
3 Use wisdom and understanding
to establish your home;
4 let good sense fill the rooms
with priceless treasures.
–21–
5 Wisdom brings strength,
and knowledge gives power.
6 Battles are won
by listening to advice
and making a lot of plans.
–22–
7 Wisdom is too much for fools!
Their advice is no good.
–23–
8 No one but troublemakers
think up trouble.
9 Everyone hates senseless fools
who think up ways to sin.
–24–
10 Don't give up and be helpless
in times of trouble.
–25–
11 Don't fail to rescue those
who are doomed to die.
12 Don't say, “I didn't know it!”
God can read your mind.
He watches each of us
and knows our thoughts.
And God will pay us back
for what we do.
–26–
13 Honey is good for you,
my children,
and it tastes sweet.
14 Wisdom is like honey
for your life—
if you find it,
your future is bright.
–27–
15 Don't be a cruel person
who attacks good people
and hurts their families.
16 Even if good people
fall seven times,
they will get back up.
But when trouble strikes
the wicked,
that's the end of them.
–28–
17 Don't be happy
to see your enemies trip
and fall down.
18 The Lord will find out
and be unhappy.
Then he will stop
being angry with them.
–29–
19 Don't let evil people
worry you
or make you jealous.
20 They will soon be gone
like the flame of a lamp
that burns out.
–30–
21 My children, you must respect
the Lord and the king,
and you must not make friends
with anyone who rebels
against either of them.
22 Who knows what sudden disaster
the Lord or a ruler
might bring?
More Sayings That Make Good Sense
23 Here are some more sayings
that make good sense:
When you judge,
you must be fair.
24 If you let the guilty
go free,
people of all nations
will hate and curse you.
25 But if you punish the guilty,
things will go well for you,
and you will prosper.
26 Giving an honest answer
is a sign
of true friendship.
27 Get your fields ready
and plant your crops
before starting a home.
28 Don't accuse anyone
who isn't guilty.
Don't ever tell a lie
29 or say to someone,
“I'll get even with you!”

30 I once walked by the field
and the vineyard
of a lazy fool.
31 Thorns and weeds
were everywhere,
and the stone wall
had fallen down.
32 When I saw this,
it taught me a lesson:
33 Sleep a little. Doze a little.
Fold your hands
and twiddle your thumbs.
34 Suddenly poverty hits you
and everything is gone!
Omuano Outjamurongo na Muvyu
1 O ṱeruru novandu ovarunde, nu o kondjo okutjita oupanga kuna wo, 2 omitima vyawo tjinga avi ripura noutwe, nomiṋa vyawo avi hungira oumba.
Omuano Outjamirongo Vivari
3 Onganda i tungwa mounongo nu i zikamisiwa nawa nozondunge. 4 Nu mondjiviro omatuwo wondjuwo ye urisiwa noviṋa ngamwa avihe ovinanḓengu novihuze.
Omuano Outjamirongo Vivari na Umwe
5 Okokuwa okurira onongo komeho yokurira omunamasa; ondjiviro onanḓengu pokurira omutjiukwa. 6 Orondu ovita vi haverwa nomeripura omawa, noutoṋi u tyewa i ovayandjandunge ovengi.
Omuano Outjamirongo Vivari na Vivari
7 Ounongo kamaau vazewa i omundu eyova; eye ka nyamukura tji mape hungirwa oviṋa ovinanḓengu motjira.
Omuano Outjamirongo Vivari na Vitatu
8 Omundu ngu ripura nouvi aruhe, u isanewa kutja omunatjitandi. 9 Eyova ri ripura nouvi porwe; omunyekerere u yaukisa ovandu.
Omuano Outjamirongo Vivari na Vine
10 Tji mo riraisa kutja oove otjingundi moruveze rwouzeu, okutja, tjiri, oove otjingundingundi.
Omuano Outjamirongo Vivari na Vitano
11 Yama imba mbu mave twarewa konḓiro ave hi nondjo, nu kotora imba mbu mave kaṱa. 12 Tji motja nai: “Tara, eṱe katu tjivirwe”, Ndjambi ngu rora omitima vyovandu kee vi konḓonona are? Eye ngwi ngu tjevera omuinyo woye, me tji tjiwa. Eye u sutisa omundu otja kozondjito ze.
Omuano Outjamirongo Vivari na Hamboumwe
13 Muatje wandje, ryaa ouitji wozonyutji tjinga au ri ouwa. Oruaze rwouitji mbwi ru tjata omuzeze moruramwa. 14 Nounongo u ri nao, tjiri, komuinyo woye; tji we u munu, mo kara nomahupiro komurungu, nomaundjiro woye kaye nokurira omungandjo.
Omuano Outjamirongo Vivari na Hambombari
15 Munauvi, o natere momaturiro womusemba, o nyono ondjuwo ye. 16 Nandarire kutja omusemba ma u potuingi, eye ma sekama rukwao; nungwari ovanauvi mave putara moviwonga.
Omuano Outjamirongo Vivari na Hambondatu
17 O yoroka, omunavita na ove tja u, nu o nyanda omutima eye tja putara, 18 poo Muhona ma munu nanyengwa, nu e he mu pindikire.
Omuano Outjamirongo Vivari na Muvyu
19 O pindikire ovatjite vouvi, nu o ṱeruru novarunde; 20 orondu omunauvi ke nomaundjiro, nemunine romurunde ri zema.
Omuano Outjamirongo Vitatu
21 Muatje wandje, kara nondira ku Muhona na kombara wina. O rikutu kuna ovandu mbe ve pirukira. 22 Ovandu otja imba mave yenene okuyandekwa kamanga. Nu owaṋi ngu ma tjiwa kutja otjingee tjiwonga Muhona nombara tji mave hindi?
Omiano omikwao vyozonongo
23 Ozonongo wina za hungira omiano mbi:
Okokuvi okutjita ombangu mombanguriro. 24 Ngu ma tja komunandjo: “Ove ko nondjo”, ma sengwa i ovandu nu ma tondwa i otjiwaṋa. 25 Nungwari ovapangure mbe vera omunandjo, mave serwa ondaya nu ave ṋingapara.
26 Ngu yandja omaziriro omasemba u raisa oupanga watjiri.
27 Ungura oviungura vyoye nawa pendje, nu ṱuna ehi roye romakunino; tjazumba ritungira onganda yoye.
28 O hongononene omukweṋu ovizeze nokuhinomeripuriro omasemba, nu o mu hungirire oviṋa vyoposyo. 29 O ha tja nai: “Ami me tjiti ku ye otja eye tja tjiti ku ami! Me sutisa omundu auhe otja kozondjito ze!”
30 Ami mba varama ehi romakunino romunatjirweyo, na meṋe yotjikunino tjomivite tjomundu eyova. 31 Nu tara, ovyo vye ura nomakuiya nu mwa hapa ozohongwe; orumbo rwomawe ndwe vi kondoroka tjandje rwa wa. 32 Mba tara koviṋa mbi, e ripura na vyo ne rihongo omahongero mu vyo: 33 Tji wa koṱura kaṱiṱi, tji wa rara kaṱiṱi nokuhuta omaoko kaṱiṱi kutja u suve, 34 ousyona woye mau ku kambura hakahana, nouhepe otji mau ku hakana otja omupunde omunavirwise.