Jesub tsî Saxeub
1 Jesub ge Jerixos ǃnâ hā tsî ǁîs ǃnâ-u ge ǃgûǃkharu. 2 ǁNāpab ge ǃkhū ge hâ i danaǁgui-aimariǃkhōǃoa-aob,* Saxeub ti ǀon hâba ge hâ i. 3 Jesub a tari ǃkhaisab gere mû ǂgao, xaweb ge kaise ge ǃnubu i tsî khoen di ǂguib xa Jesuba ge mû ǁoa i. 4 Ob ge nē ǂgui khoen aiǃâ ǃkhoe tsî ǀnomahais ai sī ge ǂoa, Jesub ga ǁnāpa-u ǃkharu ob nî mû bi ǁkhāse. 5 Tsî Jesub ge ǁnā ǃkhais tawa sī, ob ge kōkhâi tsî Saxeub ǃoa ge mî: “Saxeutse, ǃhaese ǁgôaxa, nētsē ta sa oms ǃnâ nî hâ xuige.”
6 Saxeub ge ǃhaese ǁgôaxa tsî Jesuba kai ǃgâiaǂgaob ǀkha ge ǃkhōǃoa. 7 Mû ge khoen hoan ge ǂkhîoǃnâtsoatsoa tsî ge mî: “Nē khoeb ge ǁore-aob oms tawa sari-aose sī ra hâ!”
8 Saxeub ge khâimâ tsî ǃKhūb ǃoa ge mî: “ǃKhūtse! ǃKhare ǃâb ti xūn diba ta ge ǀgâsana nî mā tsî khoe-e ta ga gāxaǃnâo, o ta ge ǁî-e hakaǃnâguse nî mā-oa.”
9 Ob ge Jesuba ge mîba bi: “Nētsēs ge nē omarisa ǃgâiǃōsiba go hō, nē khoeb tsîn a Abrahammi di ôananôagub di xui-ao. 10 Khoen Ôab ge ge hā, kā hâna ôa tsîb nî orese.”
ǃHuniǀurimaridi di ǂkhōs
(Mateub 25:14-30)
11 Khoen ra ganupe ǃgâ hîab ge Jesuba ǁîna ǃaruǀî ǂkhō-e ge ǃhoaba. ǁÎb ge Jerusalems ǀgūse ge hâ i tsîn ge ǁîna Elob Gaosib ǀgūse hâ ti ge ǂâi. 12 Ob ge ge mî: “ǀGapiǃgôahesa khoeb ge ǃnū ǃhūb ǁga ge ǃgû gao-ao kaib nîse tsîb nî ǁnās khaoǃgâ ǁkhawa ǁaruse. 13 ǃGûb nîs aiǃâb ge ǁîb disi ǃgāga ǂgai tsî mâb hoaba ǀgui ǃhuniǀurimarisa mā tsî ge mî: ‘Tita nî oahās kōse ǁîs ǀkha ǂharugu.’
14 “ǁÎb ǃhūb di khoen ge ge ǁkhan bi hâ i tsî sîsabega sî tsî ge mî kai, ‘Nē khoeba da ge sida gao-aose ǂgao tama hâ.’
15 “Xaweb ge nē khoeba gao-aob ase mâihe tsî ge oahā. Oahāb ge ob ge ǁîb ǃgāga ge mîmā, î gu ǁîb aiǃâ ǂkherexa, mâtikō mari-e gu go ǃoaǂui ǃkhaisab nî ǂanǂuise. 16 ǂGurob ge hā tsî ge mî: ‘ǀHonkhoetse, sats go mā te ǀgui ǃhuniǀurimarisa xu ta ge disi ǃhuniǀurimaride go hōǂgā.’ 17 ‘ǃGâisets ge go dī’ tib ge ge ǃeream bi: ‘Sats ge ǃgâi tsî ǂgomǂgomsa ǃgātsa! ǂKhariron ǃnâts go ǂgomǂgomsa i, amaga ta ge disi ǃādi ǂama ǁkhāsiba ra mā tsi.’ 18 ǀGamǁîb ge hā tsî ge mî: ‘ǀHonkhoetse, sats ge mā te ǀgui ǃhuniǀurimarisa xu ta ge koro ǃhuniǀurimaride go hōǂgā.’ 19 Ob ge nēb ǃoa ge mî: ‘Sats ge koro ǃādi ǂama nî mûǂamao kai.’ 20 ǀNî ǃgāb ge hā tsî ge mî ‘ǀHonkhoetse, nēs ge sa ǃhuniǀurimarisa. ǁÎsa ta ge aosenǃkhaib ǃnâ sâusase go ūhâ i. 21 Tita ge satsa goro ǃao, sats a ǁkhō khoe amaga. Sâu tamats go hâ i-ets ra ǂgao tsîs tsoro tamats go hâ i-e ra ǃgao xui-ao.’ 22 Ob ge ǁnāb ǃoa ge mî: ‘Sa ǁgai ǃgātse! Tita ge sa mîdi ǂûdi ǀkha nî ǀgoraǃgâ tsi! ǃGâisets ge tita a ǁkhō ǃkhaisa a ǂan, sâu tama ta hâ-e ra ôa tsî tsoro tama ta go hâ i-e ra ǃgao ta asa. 23 O ǁnâi, tare-i ǃaromats ti mari-e marisâuǁgâus tawa go sâu tama hâ i? O ta ge oahā ta go-o, ǁîsa sâuhōǂgās ǀkha ga hō-oa hâ.’ 24 Tsîb ge ǁnāpa ge mâ in ǃoa ge mî: ‘ǁNā ǃhuniǀurimarisa ūǀhana bi, î disi maride ūhâba mā.’ 25 Xawen ge ǁîna ge mî: ‘ǀHonkhoetse, ǁîb kom ǀnai disi maride ūhâo!’ 26 ‘Mîba du ta ra’ tib ge ǁîna ge ǃeream ‘ǁnān hîa ūhân ge ǃnāǂamsase nî ǀarobahe, xawe ūhâ taman ge ūn hâ ǂkhariro-i tsîna nî ūxūhe. 27 Nēsi ǁnā khākhoen tita nî ǁîn di gao-ao kai ǃkhaisa ǂgao tamana nēpa hā-ū, î ti aiǃâ ǃgam!’ ”
Danaoseb Jesuba Jerusalems ǃnâ ra ǂgâ
(Mateub 21:1-11Markub 11:1-11Johaneb 12:12-19)
28 Nēnab ge mîs khaoǃgâb ge Jesuba ǁîga aimâba hâse Jerusalems ǁga ge ǃgû. 29 Tsîb ge Betfages tsî Betanis tsîra hîa ǀKheraǃhommi tawa ǁgoerab ge ǀgū, o ǀgam ǁkhāǁkhāsabekha* ge sî, 30 nē ǁgui-aidi ǀkha: “ǁNā nauǃani ǁgoe ǃāros ǁga ǃgû tsî ǂgâ kho ra hîa kho ge dâukiro-i, tātsēs tsîna ge khoe-i xa ǃgapihe tama hâ i-e, ǃgaemâisase nî hō. ǁÎ-e xore, î hā-ū re. 31 Tsî khoe-i ga dî kho tare-i ǃaroma kho ǁî-e ra xore ǃkhaisa, o kho ge ǃKhūb ge ǁî-e ǂhâba hâ ti nî mîba.”
32 ǁÎkha ge ǃgû tsî hoana Jesub xa kha ge mîbahe khami sī ge hō. 33 Tsî nē dâukiro-e kha ra xore hîan ge ǀhonkhoena ge dî kha: “Tare-i ǃaroma kho ra xore dâukiro-e?”
34 “ǃKhūb ge ǁî-e ǂhâba hâ” ti kha ge ge ǃeream, 35 tsî kha ge dâukiro-e Jesub ǃoa ge hā-ū. ǁÎkha ge saran âkha ǁâb âb ai ǁgui tsî Jesuba ge hui, ǂoab nîga. 36 Tsî ǃgapib garu hîan ge khoena saran âna daob ai gere ǀgâiǁgui.
37 Jerusalems ǀgūseb ge ǀkhī, ǀKheraǃhommi ǁnōb tawa, on ge hoaraga ǂnubis di dâ ra ǁkhāǁkhāsabena Eloba ǃgari dommi ǀkha ge koa, hoaraga buruxa dīn hîan gere mûn ǂama. 38 “Ab Eloba ǁnā gao-aob, ǃKhūb di ǀons ǃnâ ǃgoaxaba ǀkhae re! ǂKhîba ǀhommi ǃnâ tsî ǂkhaisiba Elob ǃoa!”
39 O gu ge ǀnî Farisegu* ǂnubis ǃnâ ge hâ iga Jesub ǃoa ge mî “ǁKhāǁkhā-aotse, sa ǁkhāǁkhāsabena ǃgabe re, în ǃnō!” ti.
40 Ob ge Jesuba ge ǃeream: “Mîba go ta ra, ǁîn ga ǃnō, o di ge ǀuide nî ǃau ǃkhaisa.”
Jesub ge Jerusalems ǂama ra ā
41 Jesub ge ǀgūse ǃās ǀgūse sī tsîb ge ǃāsa mûo, ǁîs ǂama ge ā 42 mî rase: “Nētsēs ga ǁnâi ǀnai ǂan hâ tare-i ǂkhîb ǃaroma ǂhâǂhâsa ǃkhaisao! Xawes ge nēsi ǁnās ǃaroma a ǂgī! 43 Tsēdi ge nî hāǂam si sa khākhoen ǃnau-amdi ǀkha ǃnau-am tsî ǃnamiǂgā si, daogu ǂoade ǂganam tsî hoa ǀkhāga xu xāǂgā side. 44 ǁÎn ge ǃhūb kōse khôaǁnâ si tsî sa ǁanǂgā-aona nî hîkākā; ǀgui ǀuis tsînan ǁîs ǃkhais ai ǁnāxū tidese. Elob nî mâǁae hā ǃkhais di ǂansas ūhâ tama amaga!”
Tempeli di ǃanuǃanuhes
(Mateub 21:12-17Markub 11:15-19Johaneb 2:13-22)
45 Jesub ge Tempeli ǃnâ sī ǂgâ tsî ǂharugu-aona ǃhaeǂuitsoatsoa 46 tsî ǁîn ǃoa ge mî: “Xoas ge ra mî: ‘Ti Tempeli ge ǀgore-ommi ti nî ǂgaihe’ xawe du ge sado ǁîba ǃnari-aon di ǁhāb ase ge dī.”
47 Jesub ge mâ tsēs hoasa Tempeli ǃnâ gere ǁkhāǁkhā. Danapristergu tsî Moseb ǂhanub* di ǁkhāǁkhā-aogu tsî ǁaes di ǂgaeǂgui-aogu ge Jesuba gu nî ǃgamsa gere ǀape-ôa, 48 xawe gu ge xū-i xare-e ǁîb ǃoagu hō tama ge i nēsa gu nî dīse, hoaraga ǁaes gere turaxase ǁîba ǃgâ amaga.
Jesus na Sakeus
1 Jesus wa hitire mOjeriko na tuurunga mu tjo. 2 Nu mwa ri omurumendu wena Sakeus, omunane wovasutise votjisuta tjouhona, nu ngwa ri omutumbe. 3 Eye wa kondja okumuna Jesus, nungwari mena rouingi wovandu eye kaa sora okumumuna, tjinga a ri okasupi momuseka. 4 Sakeus otja tupuka komurungu wovandu na karonda komukuyumbwa kutja a sore okumuna Jesus, orondu Jesus tjinga aa twara ondjira ndjo. 5 Nu Jesus weya poṋa mbo, nu tja yera omeho, arire tja munu Sakeus na tja: “Sakeus, hakahana okuheruka, orondu ndino me sokukauhara moyoye.”
6 Sakeus wa herukire tjimanga na kasekirisa Jesus nenyando enene. 7 Nu avehe mba munine otjiṋa hi va unaunine ave tja: “Tara, omundu ngwi ma kasekira poyomunauvi!”
8 Nungwari Sakeus wa sekamene na tja ku Muhona: “Muhona, orumbembera rumwe rwouini wandje me yandja kovasyona, nu tji mba rya otjiṋa tjomundu mouhasemba, me mu yarurire tjo potune.”
9 Jesus wa tja ku ye: “Ndinondi ondjuwo ndji ya munu ondjamo, orondu omundu ngwi wina eye ondekurona ya Abraham. 10 Omuna wOmundu we era okupaha nokuhupisa imba mba pandjara.”
Omasanekero wovimariva ovingoldo
(Mt 25:14-30)
11 Novandu ngunda amave puratene komambo nga, Jesus wa hungira komurungu ne ve serekarerere omasanekero. Eye wa ri pokuhita mOjerusalem, novandu otji yave tjangovasi ouhona wa Ndjambi u ri pokuya. 12 Nu otja tja nai: “Pa ri omurumendu ngwa zire monganda ohona, nu arire tja i kehi rokokure a kazikwa okurira ombara, tjazumba a kotoke. 13 Nu ngunda e hiya ya, wa isanene ovakarere ve omurongo ne ve pe auhe otjimariva otjingoldo na tja ku wo: ‘Ungureye na vyo nga tji mba kotoka.’ 14 Nungwari ovandu vehi rawo ve mu tondere, notji va hinda ovahindwa ve mu tezere nu ve katje nai: ‘Omundu ngwi katu nokumuvanga kutja a rire ombara yetu.’
15 “Nungwari omurumendu ngwi wa kazikwa okurira ombara, narire tja kotoka. Tjimanga a rakiza kutja ovakarere ve imba ka yandjere ovimariva ve ye komurungu we, a tjiwe kutja auhe wa ungura pu pe ṱeki pi notjimariva otjingoldo. 16 Omutenga weya a tja: ‘Muhona, potjimariva ihi tjimwe otjingoldo tji we ndji pere mba munina po ovimariva omurongo ovingoldo.’ 17 Omuhona wa tja: ‘Okokuwa, oove omukarere omuṱakame. Ove tjinga awa ṱakama mouṋa ouṱiṱi, nambano otjinga ame ku ziki u honaparere ovihuro omurongo.’ 18 Nomukarere outjavari weya a tja: ‘Muhona, potjimariva ihi tjimwe otjingoldo tji we ndji pere mba munina po ovimariva vitano ovingoldo.’ 19 Nu ku ingwi eye wa tja: ‘Ove mo honaparere ovihuro vitano.’
20 “Omukarere omukwao outjatatu weya a tja: ‘Muhona, otjimariva tjoye otjingoldo tji mba horekere merapi, otjo hi, kambura. 21 Ami mba tira ove, tjinga au nombeze. Ove u kambura ihi tji tji he ri otjoye, nu u konda mbi u ha kunine.’ 22 Omuhona arire tja tja ku ye: ‘Me ku pangura nomambo wotjinyo tjoye omuini, mukarere omuvi. Ove iyo tjiwa kutja mbi nombeze, nokutja mbi kambura ihi tji tji he ri otjandje, nu mbi konda mbi mbi ha kunine. 23 Nokutjavi tji u ha twire ovimariva vyandje mondjuwo yomapwikiro? Nu ami tji mba kotoka, nu tji mbe kevinana mombwiko, mbi munine po otjimariva otjitjoziwa.’
24 “Tjazumba omuhona arire tja tja ku imba mba kuramene mbo: ‘Mu yekeye ihi otjimariva otjingoldo tje na tjo, nu mu tji yandje ku ingwi ngu novimariva ovingoldo omurongo.’ 25 Nungwari owo va tja ku ye: ‘Muhona, eye u novimariva ovingoldo omurongo nu!’ 26 Eye wa zirire a tja: ‘Me mu raere, auhe ngu notjiṋa, ma wezirwako komeho, nungwari ingwi ngu hi notjiṋa, ma yekwa nangarire ihi otjiṱiṱi tje na tjo. 27 Nambano imba ovanavita na ami mbe hi nokuvanga kutja mbi rire ombara yawo, ve eteye nguno, mu ye okuvezepera komurungu wandje!’ ”
Omahitiro wa Jesus mOjerusalem
(Mt 21:1-11Mk 11:1-11Jhn 12:12-19)
28 Jesus tja zire nokuhungira omambo nga, we ve hongorera okuyenda kOjerusalem. 29 Nu tje ya popezu na Betfage na Betanie kOndundu yOmiṋinga, arire tja hindi ovahongewa vevari, 30 na tja ku wo: “Twendeye kotjirongo hi na tji tji ri komurungu; nu ngunda amamu hiti mu tjo, mamu munu okasinona ku ka kutwa, nu ku ke hi na indu ka kavirirwe. Ke kutureye nu mu ke ete nguno. 31 Nu tji pa ningi omundu ngu me mu pura kutja mamu tjitire tjike nao, mu raereye kutja Muhona me ke hepa.”
32 Nowo va ya, nu ave kavaza avihe avi ri otja Jesus pe ve raerere. 33 Nu ngunda amave ke kutura, oveni vako arire tji va tja ku wo: “Okasinona mamu ke kuturire tjike?”
34 Owo va zirire ave tja: “Muhona me ke hepa.” 35 Nowo ve ke eta ku Jesus. Tjazumba otji va yara ozombanda zawo kombanda yokasinona nave vatere Jesus okukekavira. 36 Nu eye ngunda ama kavire, ovandu va yara ozombanda zawo mondjira.
37 Nu Jesus tja vaza popezu na Jerusalem, pomarandatero wondjira kOndundu yOmiṋinga, otjimbumba otjinene tjovemukongorere arire tji tja utu okuhivirika Ndjambi nokumutanga neraka enene mena roviṋa avihe ovinene owo mbi va mwine, ave tja: 38 “Ngai tangwe indji ombara ndji mai ya mena ra Muhona! Ohange meyuru nondatero ku Ndjambi wOkombandambanda!”
39 Ovafarisei tjiva motjimbumba va hungira ku Jesus ave tja: “Muhonge, raera ovakongorere voye kutja ve mwine!”
40 Jesus wa zirire nai: “Ami me mu raere, owo tji va mwina, omawe maye ravaere.”
Jesus ma riri Jerusalem
41 Jesus tje ere popezu notjihuro, nu tje tji muna, we tji rira 42 a tja: “Andakuzu ndinondi ove wina wa tjiwa imbi mbi mavi ku pe ohange, nungwari ovyo nambano vya undikwa kove. 43 Omayuva maye ya ovanavita na ove tji mave ku yumbu orumbo, ave ku kovere nave ku pamisa kominda avihe. 44 Owo mave ku nyono okumana puna ovature voye. Nu move kamaave isa ewe nangarire rimwe kombanda yekwao, ove tjinga au ha zemburukire oruveze Ndjambi ndwe ya okukuyama!”
Jesus ma i kondjuwo ya Muhona
(Mt 21:12-17Mk 11:15-19Jhn 2:13-22)
45 Jesus wa hitire mondjuwo ya Muhona na utu okuramba imba mbaa ve randasanene mu yo, 46 ama tja ku wo: “Kape tjangerwe nai are: ‘Ondjuwo yandje mai isanewa kutja ondjuwo yongumbiro.’ Nungwari eṋe mwe i isa po ondimba yovapunde!”
47 Eyuva arihe Jesus aa hongo mondjuwo ya Muhona. Ovapristeri Oviuru nozonongo zomambo novanane votjiwaṋa aave vanga okumuzepa, 48 nungwari owo kave mwine omuhingo mbu va sere okumuzepa na wo, otjiwaṋa atjihe tjinga aatji puratene ku ye nonyuṋe.