1 Omuzandu onongo u yakura omavyuriro wa ihe tji me mu vyura, nungwari omundu omunyekerere ka yakura kutja uri posyo.
2 Omundu omusemba u pewa ondjambi ombwa mena raimbi mbi ma hungire; nungwari imba ovahaṱakama ve nonḓero yokutjita outwe.
3 Ngu tjevera eraka re mu imbi mbi ma hungire, ma yama omuinyo we; nungwari ngu ha tjevere eraka re me rihihamisa omuini.
4 Nandarire kutja omunatjirweyo ma vanga otjiṋa, kemee tji munu. Ovandu omapatje mave kovisiwa moviṋa avihe, mbi mave vanga.
5 Omusemba wa tonda ovizeze, nungwari omunauvi u tjita oviṋa vyohoṋi novyondjambu.
6 Ousemba u yama omuhinandjo, nungwari ourunde u twara ovanauvi kotjipo.
7 Ovandu tjiva ve rivara aayo ovatumbe, nungwari tjandje kave notjiṋa. Ovakwao ve rivara aayo ovasyona, nungwari tjandje ombe noutumbe ouingi.
8 Omutumbe u ungurisa ovimariva vye kutja a yame omuinyo we; nungwari omusyona ka tandwa.
9 Omusemba u ri otja ondjerera ndji mai yere; omunauvi u ri otja emunine ndi mari papaiza ri kazeme.
10 Ourangaranga u eta ozombata porwazo; okurisusuparisa ku za mounongo.
11 Pu mo munu outumbe woye oupupu opu mo u pandjarisa tjimanga; pu mo u munu kouṱiṱiṱiṱi opu mau takavarere ko.
12 Omaundjiro nge womba orure ye verisa omutima; nungwari onḓero tji ya yenenisiwa, iri tjimuna omuti mbu yandja omuinyo.
13 Tji mo panḓa okupuratena komaronga omasemba mo riyandeke omuini; nungwari ngu puratena komaronga womatwako ma kara nokuhinatjipo.
14 Omahongero wonongo owo oruharwi rwomuinyo; omuinyo woye tji u ri moumba, owo maye ku vatere okutaura.
15 Ozondunge ze eta ondatero, nungwari ondjira yovahaṱakama oyo ombandjarero ku wo.
16 Omunazondunge aruhe rutenga u ripura ngunda e hiya tjita otjiṋa; nungwari ingwi eyova u handjaura okuhinandjiviro kwe.
17 Omuhindwa ngu hi nouṱakame u hohiza oumba; nungwari ingwi ngu nouṱakame u eta ohange.
18 Ngamwa ngu nyengura omavyuriro u syonapara na yambururwa; nungwari ngu puratena komavyuriro u yozikwa.
19 Tjiri, okokuwa okumuna imbi mbi movanga! Ovandu omayova ve panḓa okuisa ouvi.
20 Kara puna ozonongo nu mo rire onongo. Tji mo tjiti oupanga novandu omayova mo nyonoka.
21 Oumba u kongorera ovarunde ngamwa akuhe; nungwari ovandu ovasemba ve pewa ondjambi yoviṋa oviwa.
22 Omusemba u kara neṱa, ndi mari rumatisiwa kozondekurona ze; nungwari ouini womurunde u pwikirwa omusemba.
23 Ehi romakunino ndi mari taurwa otjikando otjitenga ri sora okuyandja ovikurya ovingi kovasyona, nungwari ovandu ovahasemba ve tjaera kutja ari ha kunwa.
24 Tji u ha vere omuatje woye omuzandu, okutja ko mu suverere; tji we mu suvera mo mu vyura.
25 Omusemba u novingi okurya nga tje kuta; nungwari omunauvi aruhe u kara nondjara.
Wise Friends Make You Wise
1 Children with good sense
accept correction
from their parents,
but stubborn children
ignore it completely.
2 You will be well rewarded
for saying something kind,
but all some people think about
is how to be cruel and mean.
3 Keep what you know to yourself,
and you will be safe;
talk too much,
and you are done for.
4 No matter how much you want,
laziness won't help a bit,
but hard work will reward you
with more than enough.
5 A good person hates deceit,
but those who are evil
cause shame and disgrace.
6 Live right, and you are safe!
But sin will destroy you.

7 Some who have nothing
may pretend to be rich,
and some who have everything
may pretend to be poor.
8 The rich may have
to pay a ransom,
but the poor don't have
that problem.
9 The lamp of a good person
keeps on shining;
the lamp of an evil person
soon goes out.
10 Too much pride causes trouble.
Be sensible and take advice.

11 Money wrongly gained
will disappear bit by bit;
money earned little by little
will grow and grow.
12 Not getting what you want
can break your heart,
but a wish that comes true
is a life-giving tree.
13 If you reject God's teaching,
you will pay the price;
if you obey his commands,
you will be rewarded.

14 Sensible instruction
is a life-giving fountain
that helps you escape
all deadly traps.
15 Sound judgment is praised,
but people without good sense
are on the way to disaster.
16 If you have good sense,
you will act sensibly,
but fools act like fools.
17 Whoever delivers your message
can make things better
or worse for you.

18 All who refuse correction
will be poor and disgraced;
all who accept correction
will be praised.
19 It's a good feeling
to get what you want,
but only a stupid fool
hates to turn from evil.
20 Wise friends make you wise,
but you hurt yourself
by going around with fools.
21 You are in for trouble
if you sin,
but you will be rewarded
if you live right.
22 If you obey God,
you will have something
to leave your grandchildren.
If you don't obey God,
those who live right
will get what you leave.

23 Even when the land of the poor
produces good crops,
they get cheated
out of what they grow.
24 If you love your children,
you will correct them;
if you don't love them,
you won't correct them.
25 If you live right,
you will have plenty to eat;
if you don't live right,
you will go away empty.