Nebukadnesar ma rakiza kutja omundu auhe e rikotamene kotjiserekarera tjomundu tjongoldo
1 Ombara Nebukadnesar wa ungurisire otjiserekarera tjomundu tjongoldo tjoutonga wozometa omirongo vivari na hambombari nouparanga wozometa mangara ndatu; neye we tji zikire morutjandja rwa Dura morukondwa rwotjihuro Babilon. 2 Ombara ya yandja omarakiza kovahongore vayo avehe kutja ve worongane, okutja ovaingona nozongooneya, novanane ozohongora vokehi noviuru, novawonge vovimariva novapangure ovanene novokehi, novaungure avehe votukondwa twouhona. Owo va sere okukara po pomanyando womazikiro wotjiserekarera tjomundu ngwi tji tja zikirwe i ombara Nebukadnesar. 3 Ovahongore avehe mba tji va woronganena omazikiro nga nu tji va kurama momurungu wotjiserekarera tjomundu hi, 4 omuravaere otja tjivisa neraka enene na tja: “Vandu voviwaṋa novomihoko avihe novomaraka aehe! 5 Eṋe mamu zuu ombosiro yozohiva novanyande vozonya novozohiva novovinangoma noyoviharpe; nu tjazumba ovinangoma avihe vyarwe mavi posire mumwe. Mokamanga omaimburiro tji ya utu, eṋe mamu ripete namu rikotamene kotjiserekarera tjomundu tjongoldo tji tja zikwa i ombara Nebukadnesar. 6 Omundu ngamwa auhe ngu hi nokuwa onḓurumika nokurikotamena ku tjo ma yumbwa tjimanga mezuko romuriro.” 7 Nu komuhingo mbwi mokamanga tji va zuu ombosiro yovinangoma, ovandu voviwaṋa novomihoko avihe novomaraka aehe va wa onḓurumika nave rikotamene kotjiserekarera tjomundu tjongoldo tji tja zikirwe i ombara Nebukadnesar.
Omapanga wa Daniel yetatu maye pewa ondjo yokuhinanḓuviro
8 Moruveze tjingero ndo Ovababilon tjiva va horora Ovajuda movineya. 9 Owo va tja nai kombara Nebukadnesar: “omuhona ombara nga hupe orure! 10 Omuhona ombara wa rakiza kutja kamanga ombosiro yovinangoma tji ya utwa, omundu auhe nga we onḓurumika nu me rikotamene kotjiserekarera tjongoldo, 11 nokutja auhe ngu hi nokutjita nao ma yumbwa mezuko romuriro. 12 Pe nOvajuda tjiva mbu wa twa mokutjevera orukondwa rwotjihuro Babilon, ooSadrak na Mesak na Abed-Nego mbe hi nonḓuviro komarakiza woye, muhona ombara. Owo kave rikotamene komukuru woye, nu kave u onḓurumika kotjiserekarera tjongoldo tji wa zika.”
13 Komuhingo mbwi ombara ya ṱomazenge tjinene nai rakiza kutja ovarumendu vetatu mba ve etwe komurungu wayo. 14 Ombara ya tja nai ku wo: “Sadrak na Mesak na Abed-Nego, ouatjiri kutja eṋe mamu panḓa okurikotamena komukuru wandje nokuwa onḓurumika kotjiserekarera tjongoldo tji mba zika are? 15 Nambano mokamanga tji mwa zuu ombosiro yozohiva nozonya noviharpe novinangoma avihe vyarwe, wee onḓurumika nu mu rikotamene kotjiserekarera. Tji mu hi nokutjita nao mamu yumbwa tjimanga mezuko romuriro. Mamu tjangovasi pe nomukuru ngamwa ngu ma sora okumuyama momake wandje are?”
16 Sadrak na Mesak na Abed-Nego va zira ombara ave tja: “Muhona ombara, eṱe katu nakuhepa okuriyeura oveni. 17 Ndjambi ngu tu karera tji ma vanga okutuyama mezuko romuriro na kouvara woye, eye me tu yama. 18 Nungwari eye nanda ha tjitire nao, omuhona ombara nga tjiwe kutja, tjiri, eṱe kamaatu rikotamene komukuru woye, nu kamaatu u onḓurumika kotjiserekarera tjongoldo tji wa zika.”
Omapanga wa Daniel yetatu maye verwa kokuṱa
19 Nebukadnesar wa pindikira ko tjinene, neye wa tivaurisa omurungu we kooSadrak na Mesak na Abed-Nego. Eye otja rakiza kovarumendu ve kutja ve rundise ezuko potuhambombari komurungu waindu tji u kara aruhe. 20 Wina wa rakiza kutja ovarumendu ovanamasa tjinene votjimbumba tje tjovita ve pandeke ovarumendu vetatu mba nu ve ve yumbe mezuko romuriro. 21 Owo otji ve ve pandeka ngunda ave nozombanda azehe, okutja ozohema notupera nozonḓuru, nave ve yumbu mezuko romuriro. 22 Nambano ombara tjinga aya yandja omarakiza omazeu kutja ezuko ri rundisiwe tjinene, otururumo otjinga atwa nyosa ovatjevere mba twara ovarumendu vetatu mba kezuko. 23 Sadrak na Mesak na Abed-Nego ngunda ava pandekwa otji va wira mokati komuriro mbu mau ruruma.
24 Mokamanga Nebukadnesar wa sekama a kumwa na pura kovahongore ve a tja: “Katu pandekere ovarumendu vetatu mba nokuveyumba mezuko romuriro are?”
Owo va zira ave tja: “Ii, otji twa tjiti nao, muhona ombara.”
25 Nombara ya pura nai: “Okutjavi tji me munu ovarumendu vane mbu mave ryanga momuriro? Owo kave pandekerwe, nu kave nakumunika aayo mave hihamwa, nu ingwi outjaine ma munika otja omukuru.”
Ovarumendu vetatu mba mave kuturwa nave yerwa
26 Nebukadnesar otja ya komuvero wezuko romuriro na kaisana nai: “Sadrak! Mesak! Abed-Nego! Vakarere va Ndjambi wOkombandambanda! Piteye!” Nowo otji va pita tjimanga. 27 Ovaingona nozongooneya novanane ozohongora vokehi novaungure avehe vombara va worongana okumuna ovarumendu vetatu mba, ku ku ha ṱunine omuriro; ozondjise zawo kaze vaukire, nozombanda zawo kaze ningirire, nowo kaave ṋuka omuise womuriro.
28 Ombara ya tja nai: “Nga hivirikwe Ndjambi wooSadrak na Mesak na Abed-Nego! Eye wa hinda omuengeri we nu wa yama ovarumendu mba mbe mu karera nokuriyameka ku ye. Owo kave karere nonḓuviro komarakiza wandje, nu va yandja ominyo vyawo kokuṱa komurungu wokuwa onḓurumika nokurikotamena komukuru ngamwa auhe posi ya Ndjambi wawo oveni.
29 “Nu nambano ami me rakiza kutja omundu ngamwa auhe woviwaṋa nomihoko avihe nowomaraka aehe ngu ma yamburura Ndjambi wooSadrak na Mesak na Abed-Nego ma porwa oviṋepo pekepeke, nondjuwo ye mai tjitwa otjitambatundu. Kape nomukuru warwe ngu yama otja ingwi.”
30 Nombara ya yera Sadrak na Mesak na Abed-Nego nai ve pe oviungura vyokombanda morukondwa rwehi ra Babilon.
King Nebuchadnezzar's Gold Statue
1 King Nebuchadnezzar ordered a gold statue to be built 27 meters high and nearly 3 meters wide. He had it set up in Dura Valley near the city of Babylon, 2 and he commanded his governors, advisors, treasurers, judges, and his other officials to come from everywhere in his kingdom to the dedication of the statue. 3 So all of them came and stood in front of it.
4 Then an official stood up and announced:
People of every nation and race, now listen to the king's command! 5 Trumpets, flutes, harps, and all other kinds of musical instruments will soon start playing. When you hear the music, you must bow down and worship the statue that King Nebuchadnezzar has set up. 6 Anyone who refuses will at once be thrown into a flaming furnace.
7 As soon as the people heard the music, they bowed down and worshiped the gold statue that the king had set up.
8 Some Babylonians used this as a chance to accuse the Jews to King Nebuchadnezzar. 9 They said, “Your Majesty, we hope you live forever! 10 You commanded everyone to bow down and worship the gold statue when the music played. 11 And you said that anyone who did not bow down and worship it would be thrown into a flaming furnace. 12 Sir, you appointed three men to high positions in Babylon Province, but they have disobeyed you. Those Jews, Shadrach, Meshach, and Abednego, refuse to worship your gods and the statue you have set up.”
13 King Nebuchadnezzar was furious. So he sent for the three young men and said, 14 “I hear that you refuse to worship my gods and the gold statue I have set up. 15 Now I am going to give you one more chance. If you bow down and worship the statue when you hear the music, everything will be all right. But if you don't, you will at once be thrown into a flaming furnace. No god can save you from me.”
16 The three men replied, “Your Majesty, we don't need to defend ourselves. 17 The God we worship can save us from you and your flaming furnace. 18 But even if he doesn't, we still won't worship your gods and the gold statue you have set up.”
19 Nebuchadnezzar's face twisted with anger at the three men. And he ordered the furnace to be heated seven times hotter than usual. 20 Next, he commanded some of his strongest soldiers to tie up the men and throw them into the flaming furnace. 21-23 The king wanted it done at that very moment. So the soldiers tied up Shadrach, Meshach, and Abednego and threw them into the flaming furnace with all of their clothes still on, including their turbans. The fire was so hot that flames leaped out and killed the soldiers.
24 Suddenly the king jumped up and shouted, “Weren't only three men tied up and thrown into the fire?”
“Yes, Your Majesty,” his officers answered.
25 “But I see four men walking around in the fire,” the king replied. “None of them is tied up or harmed, and the fourth one looks like a god.”
26 Nebuchadnezzar went closer to the flaming furnace and said to the three young men, “You servants of the Most High God, come out at once!”
They came out, 27 and the king's high officials, governors, and advisors all crowded around them. The men were not burned, their hair wasn't scorched, and their clothes didn't even smell like smoke. 28 King Nebuchadnezzar said:
Praise their God for sending an angel to rescue his servants! They trusted their God and refused to obey my commands. Yes, they chose to die rather than to worship or serve any god except their own. 29 And I won't allow people of any nation or race to say anything against their God. Anyone who does will be chopped up and their houses will be torn down, because no other god has such great power to save.
30 After this happened, the king appointed Shadrach, Meshach, and Abednego to even higher positions in Babylon Province.