Ombara oserekaze ya Saba mai kavarura Salomo
(1Ozo 10:1-13)1 Ombara oserekaze ya Seba tja zuva ondangu yombara Salomo, wa ya kOjerusalem okukarora Salomo nomapuriro omazeu. Neye wa twaerera ovakarere ovengi tjinene, nozongamero wina nḓa kutirwa novyomoro omuwa nomawe omahuze nongoldo onyingi tjinene. Nu tja hakaena na Salomo we mu pura omapuriro aehe nge rizemburuka na wo. 2 Salomo wa zira omapuriro nga aehe; kapa ri otjiṋa otjizeu tjaa ha sora okumumangururira. 3 Ombara oserekaze ya Seba wa zuva ounongo wa Salomo, nu wa muna ondjuwo youhona Salomo ndja tungire, 4 ovikurya mbyaa tye potjiriro tje, nomaturiro wovakarere ve, nomaṱunino wovaungure vondjuwo ye youhona, nozombanda nḓu va zara, nomizaro vyovahambune mbaa ve mu karere pomikandi, nozombunguhiro ozoningiririsiwa nḓaa ze punguhirwa mondjuwo ya Muhona. Eye wa kumisirwe i ouwa woviṋa avihe mbi.
5 Oserekaze ya tja nai kombara: “Oviṋa mbi mba zuva mehi randje ohunga naove nounongo woye, nangwari ouatjiri! 6 Ami hi kamburire mu imbi mbi ve ndji raera, nga tji mbe ya okurimunina omuini. Nu hi na pu mba zuvire, nangarire orumbembera rwounongo woye. Oove onongo tjinene komurungu wa imba pu mba raerwa. 7 Ovarumendu ovakarere voye mbe kara aruhe puna ove nokuzuva ounongo woye owo ovaṋingandu. 8 Muhona, Ndjambi woye, nga tangwe! Eye wa ri nondjingonekero na ove okukuzika u rire ombara, u honapare mena re. Eye tjinga a suvera otjiwaṋa tje Israel ne vanga okukara na tjo nga aruhe, ope ku zikira okurira ombara yatjo, u tye ousemba nouatjiri.”
9 Ombara oserekaze ya Seba ya yandja oviyandjewa mbi kombara Salomo: Ongoldo yondjinda ndja kapita ozokirograma 4,000, novyomoro omuwa ovingi tjinene, nomawe omahuze. Kape na pa karere ovyomoro omuwa ovingi nai pu imbi ombara oserekaze ya Saba mbi ya yandja kombara Salomo.
10 Ovakarere vombara Hiram na imba vombara Salomo mba kaeta ongoldo kOofir, wina va kaeterera omiti vyomiama, nomawe omahuze. 11 Salomo wa ungurisa ozondondo zondjuwo ya Muhona nozondjuwo ye youhona pomiti vyomiama, noviharpe novinangoma vyovaimbure wina. Otjiṋa otja ihi katji na pu tja munikire rukuru mehi ra Juda.
12 Ombara Salomo wa yandja otjiṋa ngamwa atjihe ombara oserekaze ya Seba tji ya ningira. Oviṋa mbi vya ri oviweziwa ku imbi ombara Salomo mbya yandja kombara oserekaze mokupimbasana noviyandjewa imbi oserekaze mbi ya yandja ku ye. Tjazumba ombara oserekaze ya Seba novakarere vayo otji va yaruka kehi ra Seba.
Outumbe wombara Salomo
(1Ozo 10:14-25)13 Ombura aihe ombara Salomo aa pewa ongoldo yondjinda yozokirograma mangara 23,000, 14 puna ongoldo ndji eye ndjiya kambura na indji ndjiya pewa i ovarandise novapimbasane otja otjisuta. Ozombara za Araba nozongooneya zotukondwa twehi ra Israel wina aave mu etere osilveri nongoldo. 15 Salomo wa ungura otuvao otunene omasere yevari, nu oruvao aruhe peke rwa tuwa ongoldo yondjinda yozokirograma mangara hambombari. 16 Eye wina wa ungura otuvao otuṱiṱi omasere yetatu, nu ku aruhe peke kwa tuwa ongoldo yondjinda yozokirograma mangara ndatu. Otuvao twi atuhe we tu twa mondjuwo yOtjihwa tja Libanon.
17 Ombara wina ya ungurisa otjihavero tjouhona otjinene. Korumbembera rumwe rwatjo kwa tuwa omayo wozondjou, nu ku indwi orukwao kwa tuwa ongoldo ongohoke. 18 Otjihavero tjouhona hi tja ri nozondondo hamboumwe okuronda ku tjo, nu komurungu watjo kwa pamberwe okahavero kozombaze ku kwa tuwa ongoldo. Kominda aviyevari vyotjihavero kwa ri oviyamwa vyomaoko, nu meṋe yoviyamwa mbi wina kwa parakana oviserekarera vyozongeyama. 19 Kotjikoro tjondondo aihe peke kwa ri otjiserekarera tjongeyama, okutja avihe kumwe vya ri oviserekarera vyozongeyama omurongo na vivari. Kape na pa karere ouhona mbwa ri notjihavero tjouhona tji tja sana ku ihi.
20 Ovinwino avihe vyombara Salomo vya ungurirwe pongoldo ongohoke, novitjuma avihe vyondjuwo yOtjihwa tja Libanon vya ri ovyongoldo ongohoke. Osilveri kaa i varwa otja onanḓengu momayuva wa Salomo. 21 Salomo wa ri nozondjuwozomomeva ozengi nḓaa ze kayenda kOtarsis pamwe na inḓa zombara Hiram. Ozondjuwozomomeva nḓa aaze kotoka otjikando tjimwe moure wozombura ndatu, nu aaze eterere ongoldo nosilveri, nomayo wozondjou, nozondjima nozongurukwena.
22 Ombara Salomo wa ri omutumbe, nu wa ri onongo pozombara azehe mouye. 23 Ozo azehe aaze ya ku ye okupuratena kounongo Ndjambi mbwe mu pere. 24 Auhe ngwe ya aa eterere Salomo oviyandjewa otja imbi: Osilveri nongoldo nozombanda novirwise novyomoro omuwa noukambe nousinokambe. Nu aa pe tjitwa nai ombura aihe.
25 Ombara Salomo wa ri noviunda 4,000 vyomatemba we wovita novyoukambe we, noukambe oukavirwa 12,000. Salomo aa ṱizire tjiva wawo mOjerusalem, na tjiva movihuro ovikwao pekepeke. 26 Eye wa ri omuhona kombanda yozombara azehe nḓa honaparere mehi arihe, okuza konḓonḓu Eufrat nga kehi rOvafilisti na komukuro wa Engipte. 27 Moruveze rwouhona we osilveri mOjerusalem ya ri otjiṋa uriri tjimuna omawe, notupapa twa takavarere tjinene tjimuna omikuyumbwa mOrutjandja. 28 Oukambe wa Salomo aa u kaetwa kOengipte na komahi ngamwa warwe aehe.
Onḓiro ya Salomo
(1Ozo 11:41-43)29 Ekuruhungi ekwao ra Salomo okuza kombutiro nga kondjandero ra tjangwa mEkuruhungi rOmuprofete Natan na mOmaukiro wa Ahija, Omusilo, na mOvirimunikise vya Jedo, omumune, mu mu novitjitwa vyouhona wa Jerobeam I, ombara ya Israel, wina. 30 Salomo wa honaparera Israel atjihe mOjerusalem oure wozombura omirongo vine. 31 Eye wa koka na pakwa mOtjihuro tja David, nomuzandu we Rehabeam we mu pingena mouhona.
The Queen of Sheba Visits Solomon
(1 Kings 10.1-13)1 The Queen of Sheba heard how famous Solomon was, so she went to Jerusalem to test him with difficult questions. She took along several of her officials, and she loaded her camels with gifts of spices, jewels, and gold. When she arrived, she and Solomon talked about everything she could think of. 2 He answered every question, no matter how difficult it was.
3-4 The Queen was amazed at Solomon's wisdom. She was breathless when she saw his palace, the food on his table, his officials, all his servants in their uniforms, and the sacrifices he offered at the Lord's temple. 5 She said:
Solomon, in my own country I had heard about your wisdom and all you've done. 6 But I didn't believe it until I saw it with my own eyes! And there's so much I didn't hear about. You are greater than I was told. 7 Your people and officials are lucky to be here where they can listen to the wise things you say.
8 I praise the Lord your God. He is pleased with you and has made you king of Israel. God loves the people of this country and will never desert them, so he has given them a king who will rule fairly and honestly.
9 The Queen of Sheba gave Solomon more than four tons of gold, a large amount of jewels, and the best spices anyone had ever seen.
10-12 In return, Solomon gave her everything she wanted—even more than she had given him. Then she and her officials went back to their own country.
Solomon's Wealth
(1 Kings 10.14-29)Hiram's and Solomon's sailors brought gold, juniper wood, and jewels from the country of Ophir. Solomon used the wood to make steps for the temple and palace, and harps and other stringed instruments for the musicians. Nothing like these had ever been made in Judah.
13 Solomon received almost 23 tons of gold each year, 14 not counting what the merchants and traders brought him. The kings of Arabia and the leaders of Israel also gave him gold and silver.
15 Solomon made 200 gold shields that weighed over three kilograms each. 16 He also made 300 smaller gold shields that weighed almost two kilograms, and he put these shields in his palace in Forest Hall.
17 His throne was made of ivory and covered with pure gold. 18 It had a gold footstool attached to it and armrests on each side. There was a statue of a lion on each side of the throne, 19 and there were two lion statues on each of the six steps leading up to the throne. No other throne in the world was like Solomon's.
20 Solomon's cups and dishes in Forest Hall were made of pure gold, because silver was almost worthless in those days.
21 Solomon had a lot of seagoing ships. Every three years he sent them out with Hiram's ships to bring back gold, silver, and ivory, as well as monkeys and peacocks.
22 Solomon was the richest and wisest king in the world. 23-24 Year after year, other kings came to hear the wisdom God had given him. And they brought gifts of silver and gold, as well as clothes, weapons, spices, horses, and mules.
25 Solomon had 4,000 stalls for his horses and chariots, and he owned 12,000 horses that he kept in Jerusalem and other towns.
26 He ruled all the nations from the Euphrates River in the north to the land of Philistia in the south, as far as the border of Egypt.
27 While Solomon was king, there was silver everywhere in Jerusalem, and cedar was as common as the sycamore trees in the western foothills. 28 Solomon's horses were brought in from other countries, including Musri.
Solomon Dies
(1 Kings 11.41-43)29 Everything else Solomon did while he was king is written in the records of Nathan the prophet, Ahijah the prophet from Shiloh, and Iddo the prophet who wrote about Jeroboam son of Nebat. 30 After Solomon had ruled 40 years from Jerusalem, 31 he died and was buried in the city of his father David. His son Rehoboam then became king.