Jesus ma verukisa omunangana
(Mk 1:40-45Lk 5:12-16)1 Jesus tja herukire kondundu, otjimbumba otjinene tjovandu arire tji tje mu kongorere. 2 Nu tjimanga omurumendu ngwa ri nomutjise wongana we ere ku ye, a wora ozongoro komurungu we na tja: “Muhona, ove tji wa vanga mo sora okundjiverukisa.”
3 Jesus wa roporora okuoko kwe na ṱunu ku ye a tja: “Ami me vanga, veruka!” Tjimanga omutjise wongana arire tji wa zu mo momurumendu ngwi. 4 Okuzambo Jesus a tja ku ye: “Puratena! Ngoo raere omundu otjiṋa hi, nungwari twende osemba komupristeri u keritarise ku ye; kokutja a raise ku avehe kutja ove wa veruka, nu u punguhe ombunguhiro yotjiyandjewa Moses ndja rakizire.”
Jesus ma verukisa omukarere womuhongore Omuroma
(Lk 7:1-10)5 Nu Jesus tja hitire mOkapernaum, omuhongore wotjimbumba tjovarwe wovita arire tje mu tjakanene na ningire ombatero ama tja: 6 “Muhona, omukarere wandje wa vera, u ri momara konganda, ke nokusora okunyinganyinga, nu ma hihamwa tjinene.”
7 Jesus wa zira a tja: “Ami meya e kemuverukisa.”
8 Omunane wotjimbumba tjovarwe esere wovita arire tja ziri a tja: “Muhona! Ami hi pwire kutja ove u kahite mondjuwo yandje. Hungira embo rimwe uriri, nomukarere wandje ma veruka. 9 Ami omuini wina owami omundu ngu mbi ri kehi youvara wovanane wokombanda, nu mbina ovarwe wovita kehi yandje. Mbi tja nai ku umwe: ‘Twende,’ a i; nu e tja komukwao: ‘Indjo,’ eya; nu e tja komukarere wandje: ‘Tjita nai,’ nu a tjiti nao.”
10 Nu Jesus tja zuvire omambo nga wa himinwe tjinene, na rire tja tja kovandu mbaa ve mu kongorere: “Tjiri, ami me mu raere, hi na pu mba mwine omundu mOisrael ngu nongamburiro ndji ṱa mba. 11 Nu me mu raere, ovengi mave zu komuhuka na kongurova nave yokukara pehi puna Abraham na Isak na Jakob pomukandi mouhona womayuru. 12 Nungwari imba mbe ha sere okukara mouhona mbwi mave nakaurirwa monḓorera mu mave karirira nokukakweya omayo.” 13 Okuzambo Jesus a tja: “Yaruka koyoye, nu mo tjitirwa otja kongamburiro yoye.”
Nomukarere womunane wotjimbumba tjovarwe wovita wa verukire moiri tjingeyo ndjo.
Jesus ma verukisa ovandu ovengi
(Mk 1:29-34Lk 4:38-41)14 Jesus wa ire kondjuwo ya Petrus nu a kavaza ina yomukazendu wa Petrus momara e notjindjumba otjizeu. 15 Jesus wa ṱuna keke re, notjindjumba atji piti mu ye, neye arire tje ṱunine omariro.
16 Nu tja rira ongurova, ovandu va eta ovavere ovengi ku Jesus mba ri nozombepo ozohakohoke. Jesus wa pitisa ozombepo nḓa nembo rimwe uriri nu a verukisa avehe mba ri nomitjise. 17 Oviṋa mbi we vi tjitira kutja omambo womuprofete Jesaja ye yenenisiwe, indu tja tjere: “Eye omuini wa zara omihihamo vyetu, nu wa tjinda omitjise vyetu.”
Ovakongorere va Jesus ooveṋe?
(Lk 9:57-62)18 Jesus tja munine otjimbumba otjingi tjovandu tji tje mu kondorokere arire tja rakiza kovahongewa ve kutja ve konde munda mbwina yomuronga. 19 Onongo imwe yomambo ye ya ku ye ai tja: “Muhona, ami mbe rirongere okukukongorera ngamwa akuhe ku mo i.”
20 Jesus we mu zira a tja: “Ozombandje ze nomiṋa, nozonḓera ze noviruwo, nungwari Omuna wOmundu ke nopoṋa puma rangavara nokusuva.”
21 Omundu warwe ngwa ri omuhongewa arire tja tja: “Muhona, ko tji ndji esa mbi kapake tate rutenga.”
22 Jesus a ziri a tja: “Ndji kongorera, nu vesa ovaṱi ve pake ovaṱi vawo oveni.”
Jesus ma porimanisa otjivepo
(Mk 4:35-41Lk 8:22-25)23 Jesus wa rondere mokayaha, novahongewa ve ve mu kongorera. 24 Tjimanga kwa hinga otjivepo otjindandi momuronga, nokayaha ka ri moumba wokuṱomwina. Nungwari Jesus tjandje wa rara. 25 Ovahongewa ve kemupendura ave tja: “Tu yama, Muhona! Eṱe matu ṱu!”
26 Jesus wa zirire a tja: “Mamu mumaparere tjike nai, vanangamburiro okaṱiṱi?” Tjazumba arire tja penduka na rakiza otjivepo nozongazona kutja ze porimane, nu aku mwina aku tja nduu.
27 Ovandu avehe va himwa nave tja: “Hapo omukendu ngwi ngu zuvirwa nangarire i otjivepo nozongazona!”
Jesus ma verukisa ovarumendu vevari mbe nozombepo ozohakohoke
(Mk 5:1-20Lk 8:26-39)28 Jesus tje ere kehi ra Gadara munda mbwina yomuronga arire tja hakaene novarumendu vevari mbaa ve zu komaendo. Ovarumendu mba va ri nozombepo ozohakohoke mu wo, nu va ri ovindandi tjinene nai nga tji pe ha ri omundu ngwaa roro okuryanga mondjira ndjo. 29 Nu tjimanga arire tji va ravaere ave tja: “Ove u na tjike na eṱe, Muna wa Ndjambi? We ere okutuvera, oruveze orusemba ngunda aru hiya yenena are?”
30 Nu popezu mbo pa ri orupanda orunene rwozombinda nḓaa ze ri. 31 Ozombepo ozohakohoke otji ze riyarikaṋa ku Jesus aze tja: “Tjinangara mo tu pitisa movarumendu mba, tu yandjera tu kahite morupanda rwozombinda nḓena.”
32 Jesus we ze raera a tja: “Nu twendeye!” Ozo arire tji za piti aze kahita mozombinda. Orupanda aruhe rwozombinda rwa raukira morutjeṋe notjikara otjinene, aru kawira momuronga, nu aru ṋiṋiwa i omeva.
33 Ovandu mbaa ve risa ozombinda nḓa va tupuka ave kahita motjirongo. Owo va kaserekarera ehungi arihe na imbi mbya tjitwa kovarumendu mba mba ri nozombepo ozohakohoke. 34 Ovandu avehe opu va pitira motjirongo okukatjakanena Jesus; nu tji ve mu munu, arire tji ve riyarikaṋa ku ye, kutja aze mo mehi rawo.
Jesub ge ǃomamasa ūhâ khoeba ra ǂuruǂuru
(Markub 1:40-45Lukab 5:12-16)1 Tsî ǃnâuba xub ge Jesuba ǁgôaxa, on ge kai ǂnubis khoena ge sao bi. 2 ǁNātimîsib ge ǃomamasiba ūhâ khoeba Jesub ǃoa hā tsî ge ǃhonǁgoa. ǁÎb ge ge ǀkhoma: “ǃKhūtse sats ge a ǁkhā, ǂgaots kao ǃanuǃanu tesa.”
3 Ob ge Jesuba ǃommi âba ǀhōǂui, tsâǀkhā bi tsî ge mî: “ǂGao ta ra, ǃanu!” ǁNātimîsib ge ǁîb di ǃomamasiba xu ge ǃanuǃanuhe. 4 Jesub ge ǀgaisaseb ge ǃhoa-ū bis khaoǃgâ ǁîba sîbē tsî ge mî: “Tā khoe-i xare-e nēs xa mîba. ǃGû îts pristeri tawa sī ǁgausen ǂuruts go ǃkhaisa. ǁNās khaoǃgâ Moseb ge mîmā hâ i khami ǁgauǁgaus ase ǀkhaexū-e Tempeli tawa sī-ū, on ge hoana nî ǂan ǂuruǂuruhets go ǃkhaisa.”
Jesub ge Romeǁî ǂamkhoeb di ǃgāba ra ǂuruǂuru
(Lukab 7:1-10)5 Tsî Jesub ra Kapernaums ǃnâ ǂgâ hîab ge kaidisigu di danaǂgaeǂgui-aoba ǁîb ǃoa hā tsî ge ǀkhoma bi: 6 “ǃKhūtse, ti ǃgāb ge oms tawa ǀaesen tsî ǃgû ǁoase, kaise ra tsûse ǁgoe.”
7 Ob ge Jesuba ǁîb ǃoa ge mî: “Tita ge sī nî ǂuruǂuru bi.” 8 Ob ge kaidisigu di danaǂgaeǂgui-aoba ge ǃeream: “ǀHonkhoetse, anu tama ta ge hâ, ti oms ǃnâts nî ǂgâ ǃkhaisa; ǀgui mîs ǀguisa mî re, ob ge ti ǃgāba nî ǂgau. 9 Tita on ge a khoe, ǂamkhoegu ǀgaib ǃnâ mâ ta tsî toroǃkhamaoga ti ǃnaka ūhâ ta tsî nēb ǃoa ta ga ‘ǃGû’ ti mî, ob ge ra ǃgû tsî naub ǃoa ‘Hā’ ob ge ra hā tsî ti ǃgāb ǃoa ta ga ‘Nēsa dī’ ti mî, ob ge ra dī.”
10 Tsî Jesub ge nēsa ǁnâu, ob ge buru tsî sao bi hâ khoen ǃoa ge mî: “Amase ta ra mîba du, tātsē ta Israelǁîn tsîn ǃnâ ǁnāti ī ǀgaisa ǂgom-e hō tama hâ ǃkhaisa. 11 O ta ra mîba du, ǂgui khoen ge aiǂoas tsî huriǂoas tsîna xu hā tsî Abrahammi, Isaki tsî Jakob tsîgu ǀkha ǁâudīb di tāb tawa, Gaosib ǀHommi dib ǃnâ nî ǂnû, 12 xawe ǁnān hîa gaosib ǃnâ nî hâse in ge ǃaugab ǃkhaenab, ās tsî ǁaninǁgûb hâǃnâb ǃoa nî aoǂuihe.” 13 Ob ge Jesuba kaidisigu di danakhoeb ǃoa ge mî: “ǃGû, î ǂgomts go khami ībahe!” Tsîb ge nē ǃgāba ǁkhā ǁaeb ai ge ǂgau.
Jesub ge ǂgui khoena ra ǂuruǂuru
(Markub 1:29-34Lukab 4:38-41)14 Tsî Jesub ge Petrub oms ǃnâ ǂgâ, ob ge Petrub ǀuiǁgûsa ǁkhais ǀkha ǀaeǁgoe hâse ge mû. 15 Ob ge ǁîs ǃomma ge tsâǀkhā tsîs ge ǁkhaisa ge ǂoaxū si; os ge khâimâ tsî ge ǃoaba bi.
16 Tsî ǃui i ge, on ge ǂgui ǁgâuagu* xa hâǃnâhe khoena Jesub ǁga ge ǀkhī-ū, tsîb ge nē ǂkhaba gagaga mîs ǀguis ǀkha sauruǂui tsî ǀaesen hâ khoen hoana ge ǂuruǂuru. 17 Nēs ge ge ī, kēbo-aob Jesajab xa ge mîhes nî dīǀoaǀoahese: “ǁÎb ge aitsama sada ǂkhabusasiga ū tsî sada ǀaesenga ge ūbē.”
Jesub di saoǃgonaosis
(Lukab 9:57-62)18 Tsî Jesub ge ǂnubis khoen ǁîb ǂnamipe hâ ǃkhaisa a mû, ob ge ǁkhāǁkhāsabega* ge mîmā, î gu Galileahurirob di aiǂoasǀkhāb ǃoa ǃgâu. 19 Tsîb ge ǂanǂansa Moseb ǂhanub di ǁkhāǁkhā-aoba ǁîb ǃoa hā tsî ge mî: “ǁKhāǁkhā-aotse, satsa ta ge ra sao ǂgao, mâǀîts ga ǃgûs hoasa.”
20 Ob ge Jesuba ǁîb ǃoa ge mî: “ǀGirin ge āna ūhâ tsî ǀhomaniron ge ani-omde ūhâ, xaweb ge Khoen Ôaba danasab nî ǂnûi tsî sâ ǃkhai-i tsîna ūhâ tama hâ.”
21 Tsî ǀnîb Jesub ǁkhāǁkhāsabegu dib ge ǁîb ǃoa ge mî: “ǃKhūtse, mā-am te, î ta aibe ti îba sī ǁkhō.” 22 Ob ge Jesuba ǁîb ǃoa ge mî: “Satsa sao te re, în ǁō hâna ǁîn di ǁō hâna ǁkhō.”
Jesub ge ǁgaoǂoasa ra ǃnōǃnō
(Markub 4:35-41Lukab 8:22-25)23 Tsî Jesub ge ǂgaus ǃnâ ǂgâ, o gu ge ǁîb ǁkhāǁkhāsabega ge sao bi. 24 Tsî mû, ǁaixa ǁgaoǂoas ge hurirob ai khâi tsî ǂgausa ge xāǂgā. 25 O gu ge Jesub di ǁkhāǁkhāsabega ǁîba ǂkhaiǂkhai tsî ge mî: “ǃKhūtse, ore ge re, āǁō ge kom rao!”
26 Ob ge ǁîgu ǃoa ge mî: “Tare-i xa go ra ǃao, sa ǂkhariǂgomxago?” Ob ge khâi tsî ǂoab tsî ǃgabigu tsîna ge ǃgabe, tsîb ge kai ǃnōsasiba ge hā.
27 ǁKhāǁkhāsabegu ge nēs xa buru tsî ge mî: “Tariba kha ǁnâi nē khoeb, ǂoab tsî ǃgabigu xas tsîna ra ǁnâuǀnamheba?”
Jesub ge ǁgâuagu xa hâǃnâhekha ra ǂgauǂgau
(Markub 5:1-20Lukab 8:26-39)28 Tsî Jesub ge nauǃnanib hurirob dib, Gadareǁîn ǃhūb ǃnâ a sī, o kha ge ǀgam khoekha, ǁgâuagu xa ge hâǃnâhe ikha ǀhobade xu Jesub ǁga ge hā. ǁÎkha ge kaise ge ǁkhōǁkhōsa i, khoe-i xare-i ge ǁnā daob ǃnâ ī ǁoas kōse. 29 ǁNātimîsi kha ge ge ǂgaiǂui: “Tare-ets sikhoma xu ra ǂgao, Elob Ôatse? ǂHanu ǁaeb nî hās aiǃâts nî sikhoma tsûtsûgats go hā?”
30 Tsî ǃnūse, ǁîkha xus ge ǂgui hāgūn di ǀhaesa gere ǃû. 31 O kha ge nē ǁgâuakha Jesuba ge ǀkhoma: “Sikhomats ga ǃhaeǂui ǂgao, o mā-am khom, î khom ǁnā hāgūn ǃnâ ǂgâ re.”
32 Ob ge Jesuba ǁîkha ǃoa ge mî: “ǃGû!” O kha ge ǂoa tsî hāgūn ǃnâ ge ǂgâ. ǁNātimîsis ge hoaraga hāgūn di ǀhaesa ǃnâub di ǁnōb ai ǁhapuǁgôa tsî hurirob ǃnâ ge āǁō.
33 Tsî hāgūn di ǃûi-aogu ge ǃkhoeni tsî ǃās ǃnâ gu ge ǂgâ, o ī ge xūn hoan tsî ǁgâuagu xa hâǃnâhe khoekha ǀkha ge ī xūn tsîna sī ge ǂhôa. 34 ǁNātimîsin ge ǃās di hoaraga khoena ge ǃgûǂoa, Jesub ǀkha nî ǀhaose tsî ǁîban ge mû, on ge ge ǀkhoma bi, îb ǁîn di ǀkhariba xu ǂoa.