1 Nu pa kara ovita orure pokati konganda ya Saul noya David; nu David wa ririra ko omunamasa, nonganda ya Saul ya ngundiparera ko.
Ovazandu va David mba kwaterwa mOhebron
2 David wa pandukirwa ovazandu mba mOhebron: Otjiveri tje wa ri Amnon ngwa zire mu ina Ahinoam wa Jesreel; 3 outjavari wa ri Kilab waina Abigail, omuhepundu wa Nabal, Omukarmel; outjatatu wa ri Absalom, omuzandu wa Maaka, omusuko wa Talmai, ombara ya Gesur; 4 outjaine wa ri Adonija waina Hagit; outjatano wa ri Sefatia waina Abital; 5 outjahamboumwe wa ri Itream waina Egla, omukazendu wa David. Ovazandu avehe va David mba va pandukirwa mOhebron.
Abner me rikutu kuna David
6 Nu ngunda ape novita pokati konganda ya Saul noya David, Abner tjandje ma ririre ko omunauvara monganda ya Saul.
7 Saul wa ri nomukazendu omumbanda wena Rispa, omusuko wa Aja. Neyuva rimwe Isboset wa pura Abner a tja: “Okutjavi tji wa karara pomukazendu omumbanda wa tate?” 8 Abner otja ṱomazenge tjinene mena romambo wa Isboset na tja: “Indu owami ombwa mOjuda are? Ami mbi raisa ondjingonekero konganda yaiho Saul na kovazamumwe we na komapanga we, nu hi ku isire okuwira momake wa David; nove ndino mo ndji kuminine omukazendu! 9 Nambano Ndjambi nga vere ami Abner, tji mbi hi nokutjita ihi Muhona tja yanena David. 10 Muhona wa yanena onganda ya Saul okuiyeka ouhona, nokuzika David a rire ombara ya Israel noya Juda, okuza kOdan nga kOberseba.” 11 Isboset ka sorere okuzira embo nangarire rimwe, tjinga aa tira Abner.
12 Abner otja hinda ovatumwa ku David nombuze ndji: “Owaṋi ngu ma honaparere ehi ndi? Ngatu tjite omazuvasaneno, nami me ku vatere okueta Israel atjihe kove.”
13 David wa zira a tja: “Osemba, ami me tjiti omazuvasaneno na ove; nungwari otjiṋa tjimwe tji me hepa kove, otjo hi: Tji mo ya komurungu wandje, orondu tji wa eterere Mikal, omusuko wa Saul.” 14 David wina wa tuma ovahindwa ku Isboset, omuzandu wa Saul, ve katje nai: “Ndji kotorera omukazendu wandje Mikal ngu mba suta nomikova vyomasukarekero vyOvafilisti esere rimwe.” 15 Isboset arire tja hindi ovatumwa ve kaisepo Mikal pomurumendu we Paltiel, omuzandu wa Laish. 16 Nu Paltiel wa kongorera omukazendu we nga kObahurim, ama riri ondjira aihe. Abner arire tja tja ku ye: “Yaruka koyoye.” Neye otja yaruka.
17 Abner wa ya okukazuvasana novanane vOvaisrael na tja: “Oruveze orure eṋe mwe rizerira David kutja a rire ombara yeṋu. 18 Nambano tjiteye nao, Muhona tjinga a hungirira David nai: ‘Neke romukarere wandje David ami me kutura otjiwaṋa tjandje Israel mouvara wOvafilisti nowovanavita na tjo.’ ” 19 Abner wa hungira puna Ovabenjamin wina, na i kOhebron okukaraera David imbi Ovaisrael nOvabenjamin mbi va zuvasanene okutjita.
20 Abner tje ya ku David mOhebron puna ovarumendu omirongo vivari, David otje ve zepera omukandi. 21 Abner wa tja ku David: “Ami me vanga okukaworonganisira Ovaisrael avehe pomuhona wandje ombara kutja ve tjite omazuvasaneno na ove; otji mo sora okuhonapara kombanda yehi arihe otja pu wa vanga.” David arire tja isa Abner a yende; neye wa ya mohange.
Abner ma ṱu
22 Kombunda yanao Joab novarwe wovita ovakwao va David va kotoka kokukahuura, nave eterere ovihuurwa ovingi, Abner tjandje ke ri puna David mOhebron, David tjinga e mu esa kutja a yende mohange. 23 Joab tje ya konganda puna ovarwe avehe wovita, wa raerwa nai: “Abner, omuzandu wa Ner, we ere kombara, noyo ye mu esa okuyenda, notja ya mohange.” 24 Nu Joab wa ya kombara na katja nai ku yo: “Ove wa ungura tjike? Tara, Abner weya kove, nu okutjavi tji we mu esa kutja a yende nao uriri? 25 Ove mo tjiwa kutja Abner, omuzandu wa Ner, weya okukutikura nokuyekutjiwa omapitiro nomahitiro woye, na atjihe tji movanga okutjita.”
26 Tjazumba Joab wa zapo pu David na ka hinda ovatumwa okutezera Abner, nowo ve kemukotorera pondjombo ya Sira, David ngunda e hi nokutjiwa. 27 Abner tja kotoka kOhebron, Joab we mu twara posi yomuvero aayo ma vanga okuhungira na ye mongumumu. Neye we mu twera mezumo; komuhingo mbwi Abner otja ṱa mena rokutja wa zepa Asahel, omuangu wa Joab. 28 David tja zuva otjiṋa hi, wa tja nai: “Ami notjiwaṋa tjandje katu nondjo komurungu wa Muhona nga aruhe nombinḓu ya Abner, omuzandu wa Ner. 29 Ombinḓu ye ngai wire ku Joab na keṱunḓu re arihe. Onganda ya Joab aruhe ngai kare nomutjise wotjikamuha poo wongana poo novandu oviṱeṱu poo novandu mbu mave ṱengaruvyo poo mbu mave ṱondjara.” 30 OoJoab nomuangu we Abisai otji va zepa Abner mena rokutja eye wa zepa omuangu wawo Asahel movita vya Gibeon.
Abner ma pakwa
31 Tjazumba David wa tja ku Joab na kovarumendu, mba ri pu ye: “Nyondororeye ozombanda zeṋu, mu rivarange ovipiriko nu mu rorere Abner ondoro!” Nombara David omuini wa kongorera oruara. 32 Abner tja pakwa mOhebron, ombara ya rira tjinene peyendo re, notjiwaṋa atjihe tja rira puna yo. 33 Nombara David arire tja tangununa Abner na tja:
“Abner indu wa sokuṱa otja omurumendu omurunde are?
34 Omake woye kaye pandekerwe,
nozombaze zoye kaze kutirwe nouketanga wongoporo;
ove wa ṱa otja umwe ngwa ṱovapunde.”
Notjiwaṋa atjihe tje mu rira tjinene komurungu.
35 Otjiwaṋa atjihe tja kondjisa David kutja a rye okaṋa ngunda e ri omutenya, nungwari David wa yana a tja: “Ndjambi nge ndji vere, tji mba ri omboroto poo otjiṋa ngamwa atjihe, eyuva ngunda ari hiya hita.” 36 Otjiwaṋa atjihe tji tja muna otjiṋa hi, otji tja kara nohange. Avihe mbya tjitwa i ombara David, vya tjata kotjiwaṋa. 37 Otjiwaṋa atjihe nOvaisrael avehe meyuva ndo va muna kutja okuṱa kwa Abner, omuzandu wa Ner, kaku zire mombara. 38 Norukwao ombara ya tja nai kovahongore vayo: “Kamu nokutjiwa kutja ndino mwa ṱu omuhongore omunene mOisrael are? 39 Nungwari hiya ninga omasa, nandarire kutja mba twirisiwa okurira ombara; novarumendu mbo, ovazandu va Seruja, owo ovatwe pu ami. Muhona nga sutise ingwi omutjite wouvi otja kouvi we.”
1 ǂOmxa ǁaebab ge toroba Sauli tsî Davidi tsîkha surib ǁaegu gere aiǃgû. Davidi surib ge ǃaruǀîǀgui gere ǀgai tsî Sauli surib ge ǃaruǀîǀgui gere ǂkhabu.
Davidi ôagu
2 Davidi ge sao ra ǀgôaga Hebrons ǃnâ ge ǁorabahe: Amnonni ge ge ǂguro ǀgôa i, Ahinoams, Jesreelǁîs diba. 3 ǀGamǁîb ge Kileab, Nabali ǃoataras Abigails, Karmelǁîs diba. ǃNonaǁîb ge Absalommi, Gesuri gao-aob Talmaib ôas Maakas diba. 4 Hakaǁîb ge Adoniab, Hagits ôaba. Koroǁîb ge Sefatjab, Abitals ôaba 5 tsî ǃnaniǁîb ge a Jitream, Davidi taras Eglas diba. ǁÎgu hoagab ge Davida Hebrons ǃnâ ge ǁorabahe.
Abneri ge Davidi ǀkha ǃgaeǀhao-e ra dī
6 Sauli surib tsî Davidi surib tsîkha ǁaegub toroba hâ hîab ge Abnera Sauli surib ǃnâ danaǂgaeǂgui-aose ge mâisen.
7 Sauli ge ǀnî xōǀkhātaras Rispa ti ǀon hâs, Ajab ôasa ge ūhâ i. Ob ge Sauli ôab, Isboseta Abnera ǀhapiǂgā-am tsî “Tare xū-i ǃaromats ra ti îb taradi di ǀguisa ǁgoe-ū?” ti ge mî. 8 Ob ge Abnera nē mîdi ǂama kaise ǁaixa tsî ge mî: “Judab arita, ǁîb ǃgâib ǃoa nî dī ta tita? Nēs kōse ta ge Sauli surib tsî ǃgâsagu âb tsî horesan âb tsîna ǂgomǂgomsase go ība i. Tita ge goro hui tsi, îts tā Davidi ǃomǁae ǁnā, tsîts ge nēsi tita nē taras ǂama ra ǀhapiǂgā-am. 9-10 ǃKhūb ge Davida gaosisab nî Sauli tsî ǁîb suriba xu ū tsîb Davida Israeli tsî Judab tsîkha hoakha ǂama ǀapasa xu ǃkhawagas kōse nî gao-aodī ǃkhaisa ge mîmâiba. Ab Eloba ǃgam te ǁnā ǃkhaisa ta ga dī tama io.” 11 ǁNātikōseb ge Isboseta Abnera ge ǃao, ǀgui mîs xawesab ge ǃeream ǁoa is kōse.
12 Abneri ge sîsabegu ǀkha Hebrons ǁga Davida ge haisiba: “Sa ǃhū tamaba nēba? Tita ǀkha ǁnâi ǃgaeǀhao-e dī re, o ta ge nî hui tsi, îb Israeli hoaba satsa sao.”
13 Ob ge Davida ge ǃeream: “ǃGâi i ge a, tita ge sats ǀkha ǃgaeǀhao-e nî dī, xawe ta ge ǀgui xū-e ra ǂgaoǀkhā tsi. Tita ǀkhats nî ǃhoasets ga ǀkhīo, tā Sauli ôas Mikals ose hā.” 14 Davidi ge ǁkhāti sîsabegu ǀkha Sauli ôab Isboseta ge haisiba: “Ti taras Mikals, ǀguikaidisi aikhōgu, Filisteǁîgu diga ta ge ti tara kais nîse ǁîs ama mataresa mā-oa te.” 15 Ob ge Isboseta ǁîsa ǁîs aob Paltieli, Lajisi ôaba xu ge ū. 16 Paltieli ge ǁîs ǀkha ge ǃgû, ā ra garuse ǁîsa Bahurims kōse ra saose. Ob ge Abnera ǁîb ǃoa “Dabasen, îts oa” ti ge mî, ob ge ge oa.
17 ǁNās khaoǃgâb ge Abnera Israeli ǂgaeǂgui-aoga ǃoa ge mî: “Sadu kom ǀnai ǂomxa ǁaeba Davida sadu ǂama ra gao-aodī ǂgao-o. 18 ǁÎ ǃkhaisa ǁnâi nēsi dī re, ǃKhūb go Davida mîba xuige ‘Ti ǃgāb Davidi ǃnâ-u ta ge ti ǁaes Israelsa Filisteǁîn tsî nau khākhoen hoan âsa xu nî huiǂui.’ ” 19 Abneri ge ǁkhāti aitsama sī Benjaminǁîn ǀkha ge ǃhoa. ǁÎb ge ǁkhāti Davida aitsama sī Hebrons ǃnâ ge mîba tare-en ge Israelǁîn tsî Benjaminǁîn tsîna mîǀgui ǃkhaisa.
20 Abneri ge Davidi tawa Hebrons ǃnâ ǀgamdisi aogu ǀkha sī, ob ge Davida ǁîga ǂûǁaesa ge dība. 21 Ob ge Abnera Davidi ǃoa ge mî: “Tita ge nēsi ǃgû tsî Israelǁîn hoana sats, gao-aots tawa nî ǀhaoǀhao, ǃgaeǀhao-en sats ǀkha nî dīse, îts satsa turats ra khami gao.” Davidi ge Abnera ge tawedeǁnāxū tsîb ge ǂkhîb ǃnâ ge ǃgû.
Abneri ǃgamhes
22 ǃNubuse ǁnās khaoǃgâ gu ge Davidi toroǃkhamaogu tsî Joab tsîga ǃkhamma xu kaise ǂgui ǁkhâuǁnâxūn ǀkha ge oahā. Abneri ge ǁnā ǁaeb ai Davidi ǀkha Hebrons tawa ge hâ tama hâ i, ǁîbab ge tawedeǁnāxū tsî ǂkhîb ǃnâ ǃgû kai xui-ao. 23 Joab ge toroǃkhamaogu ǀkhab ge oahā, o ge mîbahe: “Neri ôab, Abneri ge gao-aob tawa go hā hâ i, tsî gao-aob ge ǁîba tawede tsî ǂkhîb ǃnâ go ǃgû kai.” 24 Ob ge Joaba gao-aob tawa sī tsî ge mî: “Tare-e nēts go dī-e? Abneri ge sats tawa go hā hâ i, tsîts kha ǁîba xū-ets dī bi tamase ǁkhawa go ǃgû kai? 25 Sats ge Neri ôab, Abnera a ǂan. ǁÎb ge satsab nî gāse tsî sa ǃgûǂoadi tsî dīts ra xūn hoanab nî ǂanǂuise ǀgui go hā.”
26 Joab ge Davida xub ge ǃgûo Davidi nēsa a ǀūse sîsabega Abnera ge sîǃgon tsî gu ge ǁîga ǁîba Siraxs di tsauba xu sī ge ūdawa. 27 Abneri ge Hebrons tawa hā, ob ge Joaba ǁîba ǃās di dao-ams ǀkhāb ǁga, ǁîb ǀkha ǀguri ra ǃhoa ǂgao khami ǂgaeǂgui tsî ǁîba ǃnāb ǃnâ ǃkhā tsî ge ǃkhāǃan, Joab ǃgâsab Asaeli hîab ge ǃgammi ǃaroma. 28 Egab ge Davida nēsab ge ǁnâu, o ge mî: “ǃKhūb ge a ǂan tita tsî ti gaosis, Neri ôab Abneri ǁōb ai hoaragase a ǀhapio ǃkhaisa. 29 Ab nēs ǃaroma hâ ǁkharaba Joab tsî ǁîb surib hoab ai hā. A i Joab surib ǃnâ hoaǁae khoe-e hâ, ǁgoe-ūgus ǃnâ-u ra hōhe ǀae-e ūhâ-i kas, ǃomamaxa-i kas, ǃhora-i kas, ǃgamhe hâ-i kas, ǂû-e ūhâ tama-i kas hoasa.” 30 Nēti kha ge Joab tsî ǁîb ǃgâsab Abisaib tsîkha Abnera ge ǃgam, ǁîkha ǃgâsab Asaelab ge torob ǃnâ Gibeons tawa ǃgam ǃkhais ǃaroma.
Abneri ǁkhōhes
31 Joab tsî ǁîb ǀkha hâ toroǂnubisab ge Davida ge mîmā: “Sago sarana ǀkhau, î ǃoab sarana ana tsî Abneri ǂama ǃoa.” Gao-aob Davidi ge ǁō hâb soros ǁgoe-ai tani-aixūba gere ǃgûsao. 32 Tsî Abneran ge Hebrons tawa ǁkhō-o, ob ge gao-aoba ǀhobas tawa ǃgarise ge ā, tsîn ge khoen hoana ǁkhāti ge ā. 33 Gao-aob ge ǃgaetsana-e Abneri ǂama ge khom:
“Tare xū-i ǃaromab kha Abnera gâre khoe-i khami nî ǁō?
34 Sa ǃomkha ge go ǃgaehe tama hâ i,
sa ǂaira ge ǂai ǁkhamkha ǃnâ go hâ tama hâ i.
Sats ge ǂkhabadī-aon xa ra ǃgamhe khoen khami go ǁō.”
On ge khoen hoana ǁîb ǂama ǁkhawa ge ā.
35 ǁNās khaoǃgân ge khoen hoana Davida hā gere ǀkhomatsâ, îb noxopa i a tsēa hîa xū-e ǂû, xaweb ge nū tsî ge mî: “Ab Eloba ǃgam te, sores ganupe ǂgâ tama hîa ta ga pere-i kas, ǀnî ǂûxū-i kas hoasa ǂûo.” 36 Hoan ge nē ǃkhaisa mû tsî ge ǃgâibahe. ǁÎn ge gao-aob ge dī xūn hoan xa ge ǃgâibahe i. 37 ǂNubis hoas tsî Israeli hoab ge ge ǁnâuǃā gao-aob di ǂâibasen tamas ge i ǃkhaisa Neri ôab, Abneri nî ǃgamhesa. 38 Tsîb ge gao-aoba ǂamkhoegu âb ǃoa ge mî: “Hōǃâ tama go hâ, nētsēb go ǂoaǂamsa ǂgaeǂgui-aoba Israeli ǃnâ ǁō ǃkhaisa? 39 Gao-aose ta Elob xa ǁhûihe hâ, xawe ta ge nētsē noxopa a ǂkhabusa tsî nē khoekha, Serujas ôakha ge kaise a ǀgaisaba te. Ab ǃKhūba aitsama ǂkhawadī-aokha tsūdīb âkha ǂama ǁkhara.”