Omasanekero wovasuko omurongo
1 “Momayuva ngo ouhona womayuru mau sana novasuko omurongo mba toorere omamunine wawo nave katjakanena omuvareke. 2 Vetano vawo va ri omayova, nu vetano va ri ovanazondunge. 3 Imba omayova va toorere omamunine nokuhinomaze pehi. 4 Nu imba ovanazondunge va twaerera ovitjuma mbye urire nomaze womamunine. 5 Ingwi omuvareke wa womba okuya, novasuko opu va utira okukoṱura nave rara ozomboṱu.
6 “Nu mokati kouṱuku kwa zuvakere omaravaerero nga tjere: ‘omuvareke eye ngo weya, twendeye mu kemutjakanene!’ 7 Ovasuko imba omurongo arire tji va penduka nave ṱunu omamunine wawo. 8 Okuzambo imba omayova ave tja ku imba ovanazondunge: ‘Tu pewee ko komaze weṋu womamunine, omamunine wetu tjinga amaye zemi.’ 9 Imba ovanazondunge ave ziri ave tja: ‘Kako! Katu nomaze nga yenene ku eṱe na eṋe. Kerirandereye oveni omaze womamunine kondjuwo yomarandisiro.’ 10 Ovasuko imba omayova arire tji va karanda omaze womamunine, nu ngunda ava i ingwi omuvareke eya. Ovasuko imba vetano, mba vazewa ave rirongere va hita puna ye komukandi worukupo, nomuvero au patwa.
11 “Kombunda ovasuko imba ovakwao arire tji va kotoka nave isana ave tja: ‘Muhona, muhona, tu patururira!’ 12 Omuvareke a ziri a tja: ‘Tjiri, me mu raere: Ami hi mu i.’ ”
13 Nu Jesus wa mana okuhungira a tja: “Mamu sokukara katumba, tjinga amu hi nokutjiwa indi eyuva na indji oiri oviṋa mbi tji mavi tjitwa.
Omasanekero wovakarere vetatu
(Lk 19:11-27)14 “Momayuva ngo ouhona womayuru mau sana nomundu ngwa vangere okukara nouyenda; eye wa isanene ovakarere ve ne ve pe otjiungura tjokuṱakamisa ouini we. 15 Eye wa yandja ku auhe otja puma sora: Ku umwe wa yandja ko ovimariva ovisilveri omayovi yetano, komukwao a yandja ko omayovi yevari, nu ku ingwi outjatatu a yandja ko eyovi rimwe. Tjazumba arire tja i mouyenda. 16 Omukarere ngwi ngwa perwe ovimariva ovisilveri omayovi yetano wa kaungura na vyo tjimanga, na rire tja munine po ovimariva ovikwao omayovi yetano. 17 Momuhingo tjingewo omukarere ngwi ngwa perwe omayovi yevari wa munina po omayovi yevari. 18 Nungwari omukarere ngwi ngwa perwe ovimariva ovisilveri eyovi rimwe wa kasa otjitoto na kahoreka mo ovimariva vyomuhona we.
19 “Kombunda yoruveze orure omuhona wovakarere mba wa kotoka na vara ovivaro vyovimariva puna wo. 20 Omukarere ngwi ngwa perwe ovimariva ovisilveri omayovi yetano wa hitire na yandja imbi ovikwao omayovi yetano ama tja: ‘Muhona, povimariva mbi ovisilveri omayovi yetano mbi we ndji pere, tara, ami mba munina po ovikwao omayovi yetano.’ 21 Omuhona we arire tja tja: ‘Osemba, oove omukarere omuwa nomuṱakame. Ove tjinga awa ṱakama nouṋa ouṱiṱi, otjinga ame ku ziki kombanda yovingi. Hita nu u nyande puna ami!’
22 “Okuzambo omukarere ngwi ngwa perwe ovimariva ovisilveri omayovi yevari arire tja hiti na tja: ‘Muhona, povimariva mbi ovisilveri omayovi yevari mbi we ndji pere, tara, ami mba munina po ovikwao omayovi yevari.’ 23 Omuhona we a tja: ‘Osemba, oove omukarere omuwa nomuṱakame. Ove tjinga awa ṱakama mouṋa ouṱiṱi, otjinga ame ku ziki kombanda yovingi. Hita nu u nyande puna ami!’
24 “Tjazumba omukarere ngwi ngwa perwe ovimariva ovisilveri eyovi rimwe arire tja hiti na tja: ‘Muhona, ami me tjiwa kutja oove omurumendu omukukutu; ove u konda pu u ha kunine, nu u wonga pu u ha handjaurire ozondwi. 25 Ami ee tira, nopu mba zokukahoreka ovimariva vyoye mehi. Tara, imbi ovyoye ovyo mbi.’
26 “Omuhona we a tja: ‘Oove omukarere omuvi nomunatjirweyo! Ove mo tjiwa, kutja hi kondo poṋa pu mbi ha kunine, nokutja hi wongo pu mbi ha handjaurire ozondwi! 27 Ove wa sere okupwika ovimariva vyandje mondjuwo yomapwikiro wavyo, nami tji mba kotoka e munine po avihe puna otjimariva otjitjoziwa. 28 Nambano mu yekeye imbi ovimariva mbye na vyo nu mu vi yandje ku ingwi ngu nomayovi omurongo. 29 Orondu ingwi ngu notjiṋa ma wezirwako komeho na kara novingi okukapita pupaenene, nungwari ingwi ngu hi notjiṋa ma yekwa nangarire ihi otjiṱiṱi tje na tjo. 30 Nu ingwi omukarere otjiporoporo ngwi mu nakaurireye pendje monḓorera ṱukuṱuku. Oku maku kakara omaririro nomakweyero womayo.’
Ombanguriro osenina
31 “Omuna wOmundu tji meya otja ombara puna ovaengeri ve avehe, eye ma kara pehi kotjihavero tje tjouhona. 32 Noviwaṋa avihe mavi woronganene pu ye komurungu we. Tjazumba eye e vi haṋa movimbumba vivari tjimuna omurise tje haṋa ozonḓu kozongombo. 33 Eye ma kuramisa ozonḓu kokunene kwe nu inḓa ozongombo kokumuho kwe. 34 Okuzambo indji Ombara mai tja ku imba mbe ri kokunene kwayo: ‘Indjeye, vanandaya va Tate! Indjeye mu rumate ouhona mbwa ṱuninwa eṋe okuza kombutiro youye, 35 orondu ami mba ṱire ondjara namu ndji pe ovikurya, mba ṱire onyota namu ndji pe omeva, mba ri owozonganda namu ndji sekirisa; 36 mba ri muzu namu ndji pe ozombanda, mba verere namu yekundjitara, nu mba ri motjovakamburwa namu yekundjivarura.’
37 “Imba ovasemba mave mu ziri ave tja: ‘Muhona, twe ku munine ruṋe au nondjara natu ku kutisa poo au nonyota natu ku kovisa? 38 Nu twe ku munine ruṋe au ri wozonganda natu ku sekirisa poo muzu natu ku pe ozombanda? 39 Twe ku munine ruṋe awa vera nau ri motjovakamburwa natu kekuvarura?’ 40 Ombara mai ziri ai tja: ‘Tjiri, me mu raere, atjihe tji mwa tjitira umwe wovangu vandje ovaṱiṱi mba, mwe tji tjitira ami?’
41 “Okuzambo otji mai tja ku imba mbe ri kokumuho kwayo: ‘Zapweye pu ami, eṋe mbu mwa sengwa i Ndjambi! Twendeye komuriro waaruhe mbu ha zemi, nu mbwa ṱuninwa Satan novaengeri ve! 42 Orondu ami mba ṱire ondjara, nungwari kamu ndji pere ovikurya, mba ṱire onyota, nu kamu ndji pere omeva, 43 mba ri owozonganda, nungwari kamu ndji sekirisire, mba ri muzu nu kamu ndji pere ozombanda; mba verere nu mba ri motjovakamburwa, nungwari kamu kendjitarere.’
44 “Nowo mave mu ziri ave tja: ‘Muhona, twe ku munine ruṋe au nondjara poo au nonyota poo au ri owozonganda poo au ri muzu poo awa vera poo au ri motjovakamburwa natu he ku vatere?’ 45 Nombara mai ziri ai tja: ‘Tjiri, me mu raere, aruhe tjiyamu panḓa okuvatera umwe wovangu vandje ouṱiṱi mba, iyamu panḓa okuvatera ami.’ 46 Nowo mave hindwa komberero yaaruhe, nungwari imba ovasemba mave i komuinyo waaruhe.”
Disi ǂkhamkhoedi di ǂkhōs*
1 “Tsî Gaosib ǀhommi dib ge nēti nî ī: Disi ǂkhamkhoedi ge ǃamǀaedi âde ū tsî ǃgame-aoba di sī nî ǀhao-ūse ge ǃgû. 2 Koro gâdi tsî koro ǁnâuǃāxadi tsîn ge ge hâ i. 3 Koro gâdi ge ǃamǀaede di ge ū, xawe egas ǃaroma ǀkhera-oli-e ūsao tama ge hâ i, 4 nau ǁnâuǃāxa korodi ǃamǀaedi âdi ǀkha ǂâu hâ ǀkhera-oli-e xapagu ǃnâ ūsaobasen hîa. 5 ǃGame-aob ge kaise ǀhabe, o di ge hoade ǂomhî tsî ge ǁom.
6 “Tsî tsuxuǃgâb ai-i ge ǃgari dom-e ge ǃhuriǂkhai kai di, mî ra-e: ‘Mû, ǃgame-aob ge go hā go! Hā, î ǁkhoreǁhare bi!’ 7 O di ge hoa oaxaede khâimâ tsî ǃamǀaede ǂhomis ǃaroma pētga ge ǁara-am. 8 O di ge koro gâde naude ge ǀkhoma: ‘Toxopa oliro-i ǀkha hui se re, sise ǃamǀaedi ra ǀkhaiǃnâ xuige.’ 9 Xawe di ge koro ǁnâuǃāxade ‘Hî-î, hoase ǃaroma ǂâu tide. ǂHaruguǃkhai-i ǁga ǃgû, î sī ǁamabasen re’ ti ge ǃeream. 10 Ganupe di gâ oaxaede oli-e ǁamaǃgû hâ hîab ge ǃgame-aoba ge hā. Tsî ǂhomisen ge hâ idi ge ǁîb ǀkha ǃgameǁâus ǃnâ ge ǂgâ, tsîs ge daosa ge ǂganamhe.
11 “Tsî nau korodi ge oahā di geo, ǃauga mâ tsî ǃgarise ge ǂgai: ‘ǃGôahesatse, toxopa ǁkhowa-amba se re!’ 12 Ob ge ǃgame-aoba ǁîde ge ǃeream: ‘Amase ta a ǀū so!’ ”
13 Tsîb ge Jesuba ǀams ai ge mî: “ǂKhaikari hâ, mâs a tsēs tamas ka io ir, ǁîb ai ta nî hāba ǃkhaisa du a ǀū xuige.Disi oaxaedi di ǂkhōs xa.
ǃNona ǃgāgu xa hâ ǂkhōs
(Lukab 19:11-27)14 “ǁKhawab ge Gaosib ǀHommi diba ǁae-e daob ai nî ǀkhai khoeb khami ī. ǁÎb ge ǃgāgu âba ǂgai tsî mari-e ge ǂgomǃgâ, ǃereamsa gu ǀguitsē nî māse. 15 Tsîb ge mâ ǃgāb hoaba ǁîb di ǁkhāsib ǃoa ge mā: ǀGuiba koroǀoadisi ǃhuniǀuri maride, nauba ǀgamǀoadisi ǃhuniǀuri maride tsî ǃnonaǁîba ǀguiǀoadiside. ǁNās khaoǃgâb ge ge ǃgû. 16 ǁNā ǃgāb hîa ge koroǀoadisi ǃhuniǀuri maride a ǂgomǃgâheb ge ǁnātimîsi nē maridi ǀkha ge sîsentsoatsoa tsî kaise ǃhae ǁaeb ǃnâb ge ǀgamǃnâguse ǂgomǃgâheb ge hâ i maris xa ge hōǂgā. 17 ǁNā ǃgāb hîa ǀgamǀoadisi ǃhuniǀuri maride ge a ǂgomǃgâheb tsîn ge ǁnātimîsi sîsentsoatsoa tsî ǀgamǃnâguse ge hōǂgā. 18 Xawe ǁnā ǃgāb hîa ǀguiǀoadisi maride ge ǂgomǃgâheb ge ǃhūb ǃnâ āsa khao tsî ǁîb ǀhonkhoeb maride ǁnāpa ge sâu.
19 “Tsî kaise gaxu ǁae-i khaoǃgâb ge ǀhonkhoeba oahā tsî ǃgāgu âba ge ǂgai, î gu ǂgomǃgâhe gu ge maridi xa ǃereamsa mā. 20 ǁNā ǃgāb hîa koroǀoadisi ǃhuniǀuri maride ge ǂgomǃgâheb ge hā tsî ge mî: ‘ǀHonkhoetse, koroǀoadisi ǃhuniǀuri maridets ge ge ǂgomǃgâ te hâ i, xawe ta ge ǀgamǃnâguse ra mā-oa tsi.’ 21 Ob ge ǀhonkhoeba ge mî: ‘ǃGâi tsî ǂgomǂgomsa ǃgātse, ǃgâisets ge go dī. ǀOron ǂamats go ǂgomǂgomsa i, xui-ao ta ge ǂguin ǂama nî ǂgomǃgâ tsi. Hā, î tita ǀkha ǃgâiaǂgaoǀhao!’ 22 ǁNās khaoǃgâb ge ǃgāb hîa ǀgamǀoadisi ǃhuniǀuri maride ge ǂgomǃgâhe hâ iba ge mî: ‘ǀHonkhoetse, ǀgamǀoadisi ǃhuniǀuri maridi ǂamats ge ge ǂgomǃgâ te, xawe ta ge ǀgamǃnâguse ra mā-oa tsi.’ 23 Ob ge ǀhonkhoeba ge mî: ‘ǃGâisets ge go dī, ǃgâi tsî ǂgomǂgomsa ǃgātse! ǀOron ǂamats go ǂgomǂgomsa i, xui-ao ta ge ǂguin ǂama nî ǂgomǃgâ tsi. Hā î tita ǀkha ǃgâiaǂgaoǀhao!’ 24 ǀUnis aib ge ǀguiǀoadisi ǃhuniǀuri maride ge ǂgomǃgâhe hâ i ǃgāba hā tsî ge mî: ‘ǀHonkhoetse, ǂan ta ge a sats a kaise ǃgari khoe, tsoro tamats hâpa ǃgao tsî ǃhana tamats hâpa ra ǀhaoǀhaotsa ǃkhaisa. 25 Tsî ta ge sa maris nî kā ǃkhaisa ta gere ǃao xui-ao ǁîsa ǃhūb ǃnâ ge sâu tsî nēs ge ǁîsa, mā tets ge hâ i khami.’ 26 Ob ge ǀhonkhoeba ǁîb ǃoa ge mî: ‘Sa ǁgai tsî ǀopesa ǃgātse! Ā, ǃgâisets ge a ǂan tsoro tama ta hâpa ta ra ǃgao tsî ǃhana tama ta hâpa ta ra ǀhaoǀhao ǃkhaisa. 27 Kaise ga ǃgâi hâ ǃkhais ge ti marisats ga marisâuǁgâus ǃnâ sâu hâ tsî ta ga ǁîs ai sâuhōǂgāsa hō hâsa. 28 Nēsi ǁnâi nē ǃgāba xu marisa ū, î ǁnā ǃgāb hîa disiǀoadisi ǃhuniǀuri maride ūhâba mā. 29 ǁNān hîa ūhân ge ǀarobahe tsî ǃnāǂamsase nî ūhâ, xawe ūhâ taman ge ūn hâ ǂkhariro-i tsîna nî ūxūhe. 30 Nēsi ǁnâi ǁnā ǁgai ǃgāba ǃaugab ǃkhaenab ǃnâ aoǂui, āb tsî ǁaninǁgûb tsîkha hâpa.’
ǀUni ǀgoraǃgâs
31 “Xawe Khoen Ôab ga ǂkhaisib âb ǃnâ a hā, ǁîb ǀhomǃgāgu hoagu ǀkha, ob ge ǂkhaisib trons âb ai nî ǂnû. 32 ǁÎb ais aiǃâ di ge hoa ǁaede nî ǀhao tsî ǃûi-aob ra ǁîb di gūna ǁîb amǀkhāb ǁôab ai tsî pirina ǁîb ǁareǀkhāb ai khai, 33 khamib ge Khoen Ôaba ǂhanu-ai khoena ǁîb amǀkhāb ǁôab ai tsî nauna ǁîb ǁareǀkhāb ai nî mâ kai. 34 Ob ge Gao-aoba amǀkhāb ai mân ǃoa nî mî: ‘Hā re, sadu hîa ti Îb xa ǀkhaehe hâdo, î ǃhūbaib di kuruhesa xu du ǂhomibahe hâ Gaosiba ǀumi. 35 ǃÂ ta ge i, o du ge gere ǂûmā te. ǁGâ ta ge hâ i, o du ge gere āsi te. ǃHaokhoe ta ge i, o du ge sadu omdi ǃnâ gere ǃkhōǃoa te; 36 ǀōǀkhā ta ge hâ i, o du ge gere ana te. ǀAesen ta ge hâ i, o du ge gere ǃkhōǂhomi te. ǃKhō-oms ǃnâ ta ge hâ i, o du ge gere sari te.’ 37 On ge ǂhanu-aina nî ǃeream: ‘ǃKhūtse, mâǁae da ǃâ hâse mû tsi tsî ge ǂûmā tsi? Tamas ka io, ǁgâ hâse tsî ge āsi tsi? 38 Mâǁae da ge ǃhaokhoese mû tsi tsî sida omdi ǃnâ ǃkhōǃoa tsi? Tamas ka io, ǀōǀkhāse mû tsî ge ana tsi? 39 Mâǁae da ge sida ǀgui tsēs tsîna ǀae hâse mû tsi, tamas ka io ǃkhō-oms ǃnâ tsî ge sari tsi hâ i?’ 40 Ob ge Gao-aoba nî ǃeream: ‘Amase ta ra mîba du, ti ǃgâsa-e du ge dība ǂkhariro-i hoa-e du ge tita ge dība!’
41 “Ob ge Gao-aoba naun hîa ǁîb ǁareǀkhāb ai mân ǃoa nî mî: ‘Sa ǀâxarexūhe hâdo, bē ti aisa xu, î ǀamoǀaeb hîa ǁgâuab* tsî ǁîb ǀhomǃgāga ǂhomibahe hâb ǃnâ ǂgâ! 42 ǃÂ ta ge hâ i, xawe du ge ǂûmā te tama ge i tsî ǁgâ ta hâ i, os tsîna du ge āsi te tama ge hâ i. 43 ǃHaokhoe ta ge i, xawes tsîna du ge sadu omdi ǃnâ ǃkhōǃoa te tama ge hâ i. ǀŌǀkhā ta ge hâ i, xawes tsîna du ge ana te tama ge hâ i; tsî ǀaesen ta ge hâ i tsî ǃkhō-oms ǃnâ hâ i, xawes tsîna du ge sari te tama ge hâ i.’ 44 On ge nî ǃeream bi: ‘ǃKhūtse, mâǁae da ge ǀgui tsēs tsîna ǃâ hâse, ǁgâ hâse, ǃhaokhoese, ǀōǀkhāse, tsî ǀaesen hâse, tamas ka io, ǃkhō-oms ǃnâ hâse mû tsî ǃoaba tsi tama hâ i?’ 45 Ob ge Gao-aoba nî ǃeream: ‘Amase ta ra mîba du, mâ ǃnās ti ǂkhariron di ǀgui-e du ge hui tama is hoasa du ge tita huisa ge ǂkhā.’ 46 On ge ǁîna ǀamo ǁkharab ǃaroma nî ūbēhe, ǂhanu-ain ǀamo ûiba nî hō hîa.”