Ombanguriro ya Muhona kehi ra Amon
1 Inga onga hungirwa i Muhona kOamon, tja tja nai: “Ovandu va Israel ve ri pi? Kape na umwe ngu ma rumata ehi rawo are? Okutjavi tji va isa ovandu mbe rikotamena ku Milkom okukambura ehi romuhoko wa Gad nokutura mu ro? 2 Nungwari, tareye, omayuva maye ya mu me zuvisa ovature votjihuro ohongora Raba ondokohero yovita, notjo matji isiwa etundu, novirongo vyatjo mavi pi okuyanda. Ovaisrael otji mave kotora ehi rawo okuisa ku imba mbe ve yekere. 3 Vandu va Hesbon, ureye! Orondu omunyone u ri popezu. Vakazendu va Raba, tjiteye omutambo! Rizariseye ovipiriko, mu rire! Utukeye morumbo amwa puruka! Omukuru weṋu Milkom ma huurwa puna ovapristeri novaingona ve avehe. 4 Vehinouṱakame oweṋe, mu rihivira tjike? Omasa weṋu maye yanda. Okutjavi tji mu riyameka komasa weṋu namu tja: ‘Kape na ngu ma roro okuturwisa’? 5 Tareye, ami me eta ondirisiro ku eṋe okuza kominda avihe. Eṋe mamu tupuka amuhe. Auhe ma huku omuinyo we, nu kape nokukara ngu ma woronganisa ovataure rukwao.
6 “Nungwari kombunda me ṋingaparisa Amon rukwao. Ami, ngu mbi ri Muhona, owami ngu mba hungire.”
Ombanguriro ya Muhona kehi ra Edom
7 Muhona Omunamasaaehe wa tja nai kOedom: “Ovandu va Edom kave tji nounongo wawo are? Ovayandjandunge vawo kave tji nokuveraera imbi mbi mave sokutjita are? Ounongo wawo wa zenga are? 8 Vature va Dedan, tanaukeye nu mu tupuke! Kaṱareye! Ami me vanga okuyandeka ozondekurona za Esau, orondu omayuva ye ya ami mu me ze vere. 9 Ovandu tji mave nikora omandjembere ve sya ko omandjembere tjiva komivite; nomarunga tji ye ya ouṱuku, ye vaka imbi mbi maye vanga porwavyo. 10 Nungwari ami mba nongonona ozondekurona za Esau okumana ne vandurura omaṱarero wazo kutja aze ha uhara amaze ṱara rukwao. Omuhoko auhe wa Esau wa yandekwa; kape na umwe ngwa hupa po. 11 Iseye ozosewa zeṋu puna ami, nami me rikendere zo. Ovahepundu veṋu mave sora okuriyameka ku ami.
12 “Nangarire imba mbe ha sere okuverwa va nwa kotjinwino tjomberero okumana, neṋe mamu tjangovasi mamu kara nokuhinokuverwa are? Ayee, kako! Mamu sokunwa ko kotjinwino hi! 13 Ami omuini mba yana kutja otjihuro Bosra matji rire ombunikiro ondirise nokuti onguza; ovandu mave tji nyekerere nave ungurisa ena ratjo otja osengiro. Ovirongo avihe vyopopezu mavi rire omatundu nga aruhe. Ami ngu mbi ri Muhona, owami ngu mba hungire.”
14 Ami mba tja nai: “Edom, ami mba zuva ombuze ku Muhona. Eye wa tuma omuhindwa kutja a karaere oviwaṋa vi woronganise ovimbumba vyovita, nu vi rirongerere okukurwisa. 15 Muhona me ku ngundiparisa; nu kape na ngu me ku tenge. 16 Omeritongamisiro woye ye ku pukisa. Ove ko tiriwa tjinene nao otja pu mo tjangovasi u tiriwa. Ove wa tura motuuwa, kombanda kondomba yondundu; nungwari nandarire kutja wa tura kombanda otja onguvi, Muhona me ku raurire pehi. Muhona ongwa hungire.”
17 Muhona wa tja nai: “Omanyoneno ngu maye ya kOedom maye rire omatirise tjinene nai, kokutja auhe ngu ma kapita pu tjo, ma urume nu ma kumwe. 18 Otjiṋa tjingetjo matji tjitwa kOedom tjimuna ihi tji tja tjitirwe kOsodom tjimuna ihi tji tja tjitirwe kOsodom tjimuna ihi tji tja tjitirwe kOsodom na Gomora, indu ovyo novirongo vyopopezu na vyo tji vya nyonwa. Kape na umwe ngu maa tura mu ro rukwao. Ami, ngu mbi ri Muhona, owami ngu mba hungire. 19 Otja ongeyama, ndji mai zu movihwa ovipote meṋe ya Jordan okuyenda kehi romaryo oruhapo, ami otjinga a meya ne ramba Ovaedom tjimanga okuza momahi wawo. Omunane ngu me toorora, ongu ma honaparere otjiwaṋa. Owaṋi ngu ma sasanekwa na ami? Owaṋi ngu ma roro okundjitwara kombanguriro? Omunane uṋe ngu ma yenene okundjipirukira? 20 Otji mamu sokupuratena kondando, ndji mba tyera Ovaedom, na kondunge, ndji mbe ripurira okutjita kovature va Teman. Nandarire ovanatje vawo mave kokozorwa okutwarewa, navehe mave kumusiwa i imbi mbi mave munu. 21 Edom tji ra u, maku kara ondokohero onene nai nga ehi arihe tji ra zezera, nombosiro yondjuriro yovandu mai zuvaka nga kokure kOmuronga wOtuu. 22 Omunavita ma rwisa Bosra tjimuna onguvi, ndji mai rauka novivava mbya nyaturuka. Meyuva ndo ovarwe va Edom ozombangaṋe mave uruma tjinene tjimuna omukazendu mombandukiro.”
Ombanguriro ya Muhona kOdamaskus
23 Muhona wa hungirira Damaskus na tja: “Ovandu movihuro Hamat na Arpad ve nongendo nekurungo, tjinga ava zuva ombuze ombi. Mu wo mwa taurira omburuma tjimuna ozongazona zokuvare, nomitima vyawo avi ha sora okusuva. 24 Ovandu va Damaskus ovingundi, notji va tupukisiwa i omburuma. Owo ve ri momihihamo na mombamisiro, tjimuna omukazendu mombandukiro. 25 Otjihuro otjitjiukwa tji tja ri nondjoroka, tja isiwa etundu oparukeze. 26 Meyuva ndo ovazandu vatjo omitanda mave ṱire momivanda vyotjihuro, novarwe vatjo avehe wovita wina. 27 Ami me nyosa orumbo rwa Damaskus, nondjuwo youhona yombara Benhadad wina. Ami, ngu mbi ri Muhona Omunamasaaehe, owami ngu mba hungire.”
Ombanguriro komuhoko wa Kedar na kotjihuro Hasor
28 Muhona wa hungirira omuhoko wa Kedar omambo nga na wina otukondwa twehi tu twa ri kehi yotjihuro Hasor, tu twa havererwe i Nebukadnesar, ombara ya Babilon, na tja: “Rwiseye otjiwaṋa tja Kedar, mu yandeke omuhoko mbo wovandu vokomuhuka! 29 Pundeye ozondanda nozonyanda zawo, nomarapi omakutjire wozondanda zawo, noviungurise avihe mozondanda zawo! Ve yekeye ozongamero zawo, nu mu raere ovandu nai: ‘Ondirisiro ye mu kondoroka akuhe!’ ”
30 “Vature va Hasor, ami, ngu mbi ri Muhona, me mu rongo kutja mu tupuke kokure nu mu kaṱare. Orondu Nebukadnesar, ombara ya Babilon, we mu tyere ondunge yokumupirukira ama tja nai: 31 ‘Indjeye tu rwise ovandu mba mbe hi nongendo nu mbe ri morusuvo! Ovihuro vyawo kavi nomivero novipate, nowo va katura ku wo oveni.’
32 “Pundeye ozongamero nozongombe zawo azehe. Ami me rimbire ovandu kominda avihe, imba mbe henya ozondjise zawo mozohingo, nu me eta oumba kombanda yawo okuza kominda avihe. 33 Hasor matji rire ongaango nga aruhe, otjirongo mu mamu kara ozombandje porwazo. Kape na umwe ngu ma tura mo rukwao. Ami, ngu mbi ri Muhona, owami ngu mba hungire.”
Ombanguriro ya Muhona kOelam
34 Mombutiro youhona wa Sidkija, ombara ya Juda, Muhona Omunamasaaehe wa hungirira ehi ra Elam ku ami. 35 Eye wa tja nai: “Ami me zepa ovarumendu avehe vomauta, mba tjita Elam okurira ehi enamasa nai. 36 Ami me taurisire ovivepo mOelam okuza kominda avihe, nami me rimbi ovature varo ngamwa akuhe nga tji pe hi nokukara ehi ku ku ha ire ovandu varo. 37 Ami me twa mo omburuma movature va Elam ve ṱire ovanavita na wo mbu mave vanga okuvezepa. Ami me eta otjiwonga kovature va Elam momazenge wandje omanene, nu meve hindire ovimbumba vyovita nga tji mbe ve yandeke. 38 Me yandeke ozombara zawo novahongore vawo, nu me zikamisa otjihavero tjandje tjouhona mu ro. 39 Nungwari kombunda me ṋingaparisa ovature va Elam rukwao. Ami, ngu mbi ri Muhona, owami ngu mba hungire.”
ǃKhūb di ǀgoraǃgâs Amonǁîn ǂama
1 Nētib ge ǃKhūba Amonǁîn ǂama ra mî: “Israela ǀgôaga ūhâ tama hâ? ǀUmi-ao-eb ūhâ tama? Tarexab Milkomma Gada ge ū tsîn ǁîb khoena Gadi ǃādi ǃnâ ǁan hâ? 2 ǁAeb ge nî hā, tib ge ǃKhūba ra mî, Amonǁîn di ǃās Rabas ǃoagu ta torob ǀō-e nî ǁnâu kaiba, os ge nî ǃū-aisa ǀuiǁkhobo kai. ǁÎs di ǃgoaǃnāgu ge nî khauǃkhūhe, on ge Israelǁîna ǁîna ge ūǀhana hâ i khoena nî doeǁgāǂui. 3 Hesbonse ā re Ais hîkākāhe hâ xuige. Ā re saso Rabas taraso. ǃOab sarana ana, î ǃgae tsî ǂnubiǂgoagu ǁaegu ǃkhoema, Milkommi ǁîb pristergu tsî ǂamkhoegu tsîn ǀkha ǃkhōsabese ūǃgûhe hâ xuige. 4 Tarexas sa ǃgoaǃnāgu xa ra koasen, sa ǂgomǃgâhe ǁoa ǁaese, ǃkhūsigu âs ai mûmâinǃgâ tsî ra mîse: ‘Tari-e tita nî ǁnāǂam?’ 5 Tita ge ǃaoba ǁnān sa ǂnamipe hâna xu sas ai nî hā kai, tib ge ǃKhūb Elob Hoaǀgaixaba ra mî. Sadu ge nî sauruǀgaruǀgaruhe, tsî i ge ǃhūsabena nî ǀhaoǀhao khoe-i xare-e hâ tide.
6 “Xawe ǁnās khaoǃgâ ta ge tita Amonni di mâsiba nî dī-unu,”
tib ge ǃKhūba ra mî.ǃKhūb ge Edomma nî ǁkhara
7 Nētib ge ǃKhūb Hoaǀgaixaba Edommi xa ra mî: Gā-aisi-i xare-e kha Temans ǃnâ a ǀkhai? ǀApemāsa kha ǁnâuǃāxana xu kā hâ? ǁÎn di gā-aisiba kha ge bē? 8 Dabasen î ǃhū, î ǃgam ǃkhaidi ǃnâ sī ǁan, sadu Dedans di ǁanǂgāsabedo. Tita ge ǂōǂōsiba Esaub ǂama nî hā-ū, ǁîn ǁkharab di ǁaeb ge go ǀgū. 9 Draiben di ǃora-aon ga sadu tawa hāo, xū-i xare-en ǃgauba du tide? ǃNari-aon ga tsuxuba hāo, ǂhâban hâs kōse ǀguin ǃnaribasen tide? 10 Xawe tita ge Esauba ge ǀkhaiǀkhā kai, tita ge ǁîb di sâusenǃkhaide ge ǂhaiǂhai, sâusen ǁkhāb tidese. ǁÎb ôananôagub, ǁîb ǃgâsan tsî ǁanǁare-aon tsîn ge hîkākāhe hâ, ǀgui-i tsîn a ǀkhai. 11 Sa ǃguniǀgôana ǁnāxū, tita ge ǁîn ûiba nî kōǃgâ. Sa ǃoataradi ge tita ai ǂgomaiǂnûi ǁkhā.
12 Nētib ge ǃKhūba ra mî: ǁNān hîa ǁnā ǀgabisa xu nî āse ī taman tsîn ǁîsa xu nî ās kao, satsa ǁnâi ǁkharahe tama nî i? Sats ge ǁkharahe tamase hâ tide, tsîts ge ǁîsa xu nî ā. 13 Tita ge tita ǂûta tawa ge nū, tib ge ǃKhūba ra mî, Bosras nî ǃhuriǃhurisa ǃkhai tsî ǃhōxū tsî ǃgaroǃhū tsî ǀâxarexū kai ǃkhaisa. Tsî ǁîs ǂnamipe ǂnôa ǃādi hoadi ge khôaǂkhūsase nî ǁgoe.
14 ǂHôasa ta ge ǃKhūba xu ge ǃkhōǃoa tsî sîsabeb ge ǁaedi ǃnâ ge sîmahe mîb nîse: “ǀHaoǀhaosen, î Edommi ǃoagu khâi tsî ǃkhammi ǃoa ǂhomisen. 15 Tita ge satsa ǁaedi ǃnâ ǂkhari ǁaese nî dī, ǃharaxūsa xūse khoen mûǁae. 16 Sa ǃaoǃaosasib tsî ǂnīǂnīsenni ge satsa ge ǂgaeǂhapu, sats ǃhaogu di ǁhāgu ǃnâ ǁan hâtsa. Sa omsats ga ǃariǃkhās khami ǀgapiga om, xawe ta ge ǁnāpa xu nî ūǁnâ tsi,”
tib ge ǃKhūba ra mî.17 “Edommi ge nî ǃhuriǃhurisaxū kai. ǁNāpa-u ga ǃkharu khoe-i hoa-i burugâ tsî nî ǃhō bi, ǁîb hâǃnâ ǂōǂōsigu xa. 18 Sodoms tsî Gomoras tsî ǁîra ǂnamipe ǂnôa ǃādi hîa ge hîkākāhedi ǃnâs ǁkhās khami i ge khoe-i xare-e ǁîdi ǃnâ ǁan tide, khoe-i xare-i ge ǁnāpa hâ tide, tib ge ǃKhūba ra mî. 19 Jordanni haiǀgomsa xu gūn ǃû-ais ǃoa ra ǂoaxa xammi khami ta ge tita ǁîba ǃnapetamase ǁîn ǃhūba xu nî ǃkhoeni kai. Tsî ta ge ǁhûiǂui ta ga khoe-e ǁîb ǂama nî mâi. Tari-e tita khami ī? Tari-e tita nî ǂgaoǀkhā? Mâ ǃûi-aoba tita nî mâǃoa ǁkhā? 20 ǁNā-amaga ǁnâu tare-eb ge ǃKhūba Edommi ǃoagu ǀapesa tsî tare-eb Temans ǁanǂgāsabenab nî dī-ūse ǂâibasen hâsa. ǁÎn di ǂkhamron tsîn ge nî ǃkharabēhe. Hâǃkhais ân ge ǁîn di ǂhunuma dīb ǃaroma nî hîkākāhe. 21 ǃHūb ge Edommi ǁnās di ǀōb xa nî ǂgubi tsî ǁîn huiǂgais ge ǂĀxahurib kōse nî ǁnâuhe. 22 Khākhoeb ge ǃariǃkhās khami ǁkhanakhâi tsî khoraǂuisa ǁgabokha ǀkha ǃhaese Bosrasa nî ǁnāǂam. ǁNātsē gu ge Edommi di toroǃkhamaoga, ǁoratsûb ǃnâ hâ taras khami ǃaob xa nî ǃkhōhe.”
ǃKhūb ge Damaskusa nî ǀgoraǃgâ
23 “Damaskus xasa. Hamats tsî Arpads tsîra ge burugâ hâ, tsū ǂhôasa ra ge ǁnâu amaga. ǁÎra ge a sâoǃnâ, ǁgaosa hurib khami, ǁîra ge a sâ ǁoa. 24 Damaskus ge ǂkhabu hâ, ǁîs ge ǁhâs nîse ra dabasen, ǃaob xa ǃkhōhe tsî. ǁÎs ge ǁoratsûb ǃnâ hâ taras khami ǃaob xa ǃkhōhe hâ. 25 Tarexas kha kaise ǂansa ǃāsa ǁnāxūǂuihe tama hâ, dâb di ǃāsa. 26 ǁÎb di ǂkham khoegu ge ǃgangu ǃnâ nî ǁnā, ǁîb di toroǃkhamaogu ge ǁnātsē nî hîkākāhe,”
tib ge ǃKhūb Hoaǀgaixaba ra mî.27 “Tita ge Damaskus ǂnubiǂgoab tawa ǀaesa nî khauri kai tsîs ge Benhadadi ǁkhui-omga nî khauǃkhū.”
Kedari tsî Hasors tsîra di ǀgoraǃgâhes
28 Kedari ǂama tsî Hasors gaosigu, Babilons gao-aob Nebukadnesari xa ge ǁnāǂamhegu ǂamab ge ǃKhūba nēti ra mî: “Khâi, î Kedarasa ǁnāǂam, î du aiǂoas di khoena hîkākā. 29 ǁÎn di tentomdi tsî ǀgoan tsîn ge nî ūhe. ǁÎn tentomdi ǂgāmâisagu, ǁîn di xūn tsî ǃnain tsîn hoan ge nî ūǃgûhe. Khoen ge ǁîn ǃoa ‘ǃAoǃaosasib hoa ǀkhāgu ai’ ti nî ǂgai.
30 “ǃHū, ǃnūse ǃkhoeni, î ǃgam ǃkhaidi ǃnâ sī hâ, sadu Hasors ǁanǂgāsabedo, tib ge ǃKhūba ra mî. Babilons gao-aob Nebukadnesari ge sadu ǃoagu ge ǀape, ǁîb ge mîǀgui-e sadu ǃoagu ge ū. 31 Khâi, î ǁnā ǁaes, sâsase hâsa ǁnāǂam, tib ge ǃKhūba ra mî. ǁÎs ǃādi ge daodi tsî ǂganam-ūǀuri-i tsîna ūhâ tama hâ, ǁîs ge ǀguri ǁan hâ.
32 “ǁÎn di ǃnain ge nî ǁkhâuǁnâhe tsî ǁîn di kai ǂgarib ge nî ǃnarihe. Tita ge ǁîna hoa ǂoadi ǃnâ nî ǀgaruǀgaru, ǁnān ǀûn âna ra ǂkhomǃnubuǃnubuna. Tita ge ǂōǂōsiba hoaǀkhāga xu ǁîn ai nî hā kai,”
tib ge ǃKhūba ra mî.33 “Hasors ge nî ǀgirin di hâǃkhai kai, ǁîs ge nî ǃū-aisa ǃkhai kai, ǀamos kōse. Khoe-i xare-i ge ǁnāpa hâ tide; ǀgui khoe-i tsîn ge ǁîs ǃnâ ǁan tide.”
ǃKhūb ge Elamma nî ǁkhara
34 Mîs ǃKhūb dis, Elammi ǂama hâs ge kēbo-aob Jeremiaba Judab gao-aob Sedekiab ǂgaeǂguis tsoatsoas ǃnâ ge hāba. 35 Nētib ge ǃKhūb Hoaǀgaixaba ra mî: “Tita ge Elammi di khāsa nî khôa, ǁîb toroǂnubis di ǀgaiba. 36 Tita ge haka ǂoaga, haka ǁhôadi ǀhommi dide xu Elammi ai nî hā kai. Tita ge ǁîb khoena hoa ǂoadi ǃnâ nî ǀgaruǀgaru tsî i ge Elammi khoen ǃhūsabese hâǃnâ tama ǃhū-i xare-e hâ tide. 37 Tita ge Elamma khākhoen ân aiǃâ nî ǂkhabuǂâi kai, ǁnān ǁîn ûiba ra ôan aiǃâ. Tita ge ǂōǂōsiba ǁîn ai nî hā-ū, ti ǀgamsa ǁaiba, tib ge ǃKhūba ra mî. Tita ge gôaba ǁîna nî sîǃgon, ǁîna ta hoaragase nî hîkākās kōse. 38 Tita ge ti tronsa Elammi ǃnâ nî mâi tsî ǁîn gao-aob tsî ǂamkhoegu tsîga nî hîkākā,”
tib ge ǃKhūba ra mî.39 “Xawe ǃgoaxa tsēdi ǃnâ ta ge tita Elammi mâsiba nî dī-unu,”
tib ge ǃKhūba ra mî.