Judab di gao-aob Joahasi
(2 Gao-aogu 23:30-35)
1 Judab khoen ge Josiab ôab Joahasa ǁhûi tsî Jerusalems ǃnâ ge gao-aodī. 2 ǀGamdisiǃnonaǀa kurixab a hîab ge Joahasa ge Judab gao-ao kai, tsîb ge ǃnona ǁkhâga Jerusalems ǃnâ ge ǂgaeǂgui. 3 Egipteb di gao-aob Nekob, ge ǁîba ǃkhōsis ǃnâ ū tsî Judab khoena ge ǁgui-ai, în ǃnonaǀoadisi tsî hakakaidisi kiloxramgu ǀhaiǀurib tsî ǃnonadisihakaǀa kiloxramgu ǃhuniǀurib tsîna matare. 4 Gao-aob Nekob ge Joahasi ǃgâsab Eliakimma, Judab gao-aose mâi tsî ǁîb ǀonsa Jojakim ti ge ǀkharaǀkhara. Joahasi ge gao-aob Nekob xa Egipteb ǁga ge ǃgû-ūhe.
Judab di gao-aob Jojakimmi
(2 Gao-aogu 23:36—24:7)
5 Jojakimmi ge ǀgamdisikoroǀa kurixab a hîa ge Judab gao-ao kai, tsî disiǀguiǀa kuriga Jerusalems ǃnâ gere ǂgaeǂgui. ǁÎb ge ǃKhūb ǁîb di Elob ǃoagu ge ǁore. 6 Babilons gao-aob Nebukadnesari ge Judaba ǁnāǂam, Jojakimma ǃkhō tsî khedegu ǀkha ǃgae bi hâse Babilons ǁga ge ǃgû-ū. 7 Nebukadnesari ge ǁkhāti ǀnî xūn Tempeli dina Babilons ǁga ūsao tsî ǁîb gao-ommi ǃnâ sī ge mâi. 8 Jojakimmi ge dī xūn hoan, ǁîb ui-uisa ǃoabadi tsî ǁgaiǁgaisa dīgu tsîn ge ǃNaeǃkhaidi ǂKhanis Israeli tsî Judab Gao-aogu dis ǃnâ a xoamâisa. ǁÎb ôab Jojaxinni ge ǁîb soas ǃnâ ge gao-ao kai.
Judab gao-aob Jojaxinni
(2 Gao-aogu 24:8-17)
9 Disiǁkhaisaǀa kurixab a hîab ge Jojaxinna ge Judab di gao-ao kai tsîb ge ǃnona ǁkhâga Jerusalems ǃnâ ge ǂgaeǂgui. ǁÎb tsîn ge ǃKhūb ǃoagu ge ǁore. 10 ǁHaoǁaeb ge hā, ob ge gao-aob Nebukadnesara Jojaxinna ǃkhōsabese Babilons ǁga ge ǃgû-ū, tsî ǁkhāti Tempeli di ǃgomǀgausa xūn tsîna ge ūsao. ǁNās khaoǃgâb ge Nebukadnesara, Jojaxinni ǁnaosab Sedekiaba Judab tsî Jerusalems tsîra ǂama gao-aose ge mâi.
Judab gao-aob Sedekiab
(2 Gao-aogu 24:18-20Jeremia 52:1-3a)
11 ǀGamdisiǀguiǀa kurixab a hîab ge Sedekiaba ge Judab di gao-ao kai, tsî disiǀguiǀa kuriga Jerusalems ǃnâ gere ǂgaeǂgui. 12 ǁÎb ge ǃKhūb, ǁîb di Elob ǃoagu ge ǁore tsî kēbo-aob Jeremiab, ǃKhūb di mîsa ra ǃhoa-ū bib aiǃâ ǃgamǃgamsen tama ge i.
Jerusalems ge khākhoen ǃomǁae ra ǁnā
(2 Gao-aogu 25:1-21Jeremia 52:3b-11)
13 Sedekiab ge gao-aob Nebukadnesari, ǁîbab ǂgomǂgomsase nî hâbase ge Elob ǀons ǃnâ nū kai bib ǃoagu ge khâikhâisen. ǁÎb ge ǃnâudanaxasib âb ǃnâ ǃKhūb, Israeli di Elob ǃoa ǃhobasen ǂgao tama ge i. 14 ǁNās xōǀkhān ge Judab ǂgaeǂgui-aogu, pristergu tsî ǁaes tsîna ǁîn ǂnamipe hâ ǁaedi di ui-uisa ǁnaetiga sao, tsî ǁgôa-elo-īga ǀgoreǀîs ǀkha Tempeli, ǃKhūb ǂûb ge aitsama ǃanuǃanuba ge ǀuriǀuri. 15 ǃKhūb, ǁîn aboxagu di Elob ge ǀûs ose ǁîb di ǁaesa kēbo-aogu ǃnâ-u gere ǃkhâikhom, ǁîn tsî Tempeli tsînab gere sâu ǂgao amaga. 16 Xawen ge ǁîna Elob di sîsabega ǃhō, ǁîb mîde ǃharaxū tsî ǁîb kēbo-aoga gere âiǂui, egab ge ǃKhūb di ǁaiba ǁnātikōse ǁîn ǂama kai tsîn ge ûiǂoa ǁoas kōse.
17 Ob ge ǃKhūba Babilons di gao-aoba ǁînab nî ǁnāǂamga ge hā-ū. Tsîb ge ǁnā gao-aoba Tempeli ǃnâs tsîna Judab di ǂkham khoega ge ǃgam. ǁÎb ge ǀgui-i tsîna ǀkhom tamase ge ǃgam, ǂkhamn tsî kain, aoregu tsî taredi, ǀaesen hân tsî ǂurun tsîn hoana. Elob ge ǁîn hoana ǁîba ge māǁnâ. 18 ǁÎb ge Tempeli di xūn hoan, kain tsî ǂkharin, tsî ǁkhāti gao-aob tsî ǁîb ǂamkhoegu din tsîna ū tsî ǁîn hoana Babiloniab ǁga ge ǃgû-ū. 19 ǁÎb ge Tempeli tsî ǃās di gao-omgu tsî ǁîgu ǃnâ ge hâ i ǃkhūsib tsîn hoana khauǃkhū tsî Jerusalems ǂnubiǂgoaba ge khôaǁnâ. 20 Tsîb ge ûiǃgau gen hoana Babilons ǃoa ge ǃgû-ū tsîn ge ǁîb tsî ǁîb ôananôagub di ǃgāse ge hâ i, Persiab di gaosis ge hās kōse. 21 ǁNātis ge ǃKhūb ge Jeremiab ǃnâ-u mî hâ i mîsa ge dīǀoaǀoahe: “ǃHūb ge hûdisi kuriga ǁnāxūǁguisase nî ǁgoe, Sabbat sâb, hîa ge ǁnâuǀnamhe tama ib ǃaroma.”
Koresi ge Jodeǁîna ra mîmā, în ǁaru
(Esra 1:1-4)
22 ǂGuro kurib gao-aob Koresi ǂgaeǂguis dib ǃnâb ge ǃKhūba kēbo-aob Jeremiab ǃnâ-ub ge mî hâ ina ge ī kai. ǁÎb ge Koresa ge ǃhaeǃhae, îb sao ra mîmāsa xoa tsî sîǂui, îs hoaraga gaosib ǃnâ ǂanǂanhe.
23 “Nēs ge Persiab gao-aob Koresi di mîmāsa. ǃKhūb, ǀhommi di Elob ge tita hoaraga ǃhūbaib ǂama gao-aodī tsî ge ǁgui-ai, î ta ǁîba Judab ǃnâ Jerusalems tawa Tempela ǂnubiba. Sadu hoadu ge a Elob di khoe, xuige ǁnāǀî ǃgû. Ab ǃKhūb, sadu Eloba hâǀkhā du.”
Joahas, omukwaniilwa gwaJuda
(2 Aak. 23:30-35)
1 Aajuda oya hogolola Joahas yaJosia e taye mu gwayeke omukwaniilwa muJerusalem. 2 Joahas okwa li e na omimvo omilongo mbali nandatu, sho a ningi omukwaniilwa gwaJuda, nokwa lele muJerusalem oomwedhi ndatu. 3 Omukwaniilwa Neko gwaEgipiti okwe mu kwata po onkwatwa e ta futitha Juda oshisiliveli shookilograma 3 400 noshingoli shookilograma 34 iifendela. 4 Neko okwa kwaniileke omumwayina gwaJoahas, edhina lye Eliakim, a ninge omukwaniilwa gwaJuda, e ta lukulula edhina lye, li ninge Jehoiakim. Joahas okwa falwa kuEgipiti.
Jehoiakim, omukwaniilwa gwaJuda
(2 Aak. 23:36—24:7)
5 Jehoiakim okwa li e na omimvo omilongo mbali nantano, sho a ningi omukwaniilwa gwaJuda, nokwa lele muJerusalem omimvo omulongo nagumwe. Okwa yono kOmuwa, Kalunga ke. 6 Omukwaniilwa gwaBabilonia Nebukadnezzar okwa matukile Juda e ta kwata po Jehoiakim e te mu fala kuBabilonia e li momalyenge. 7 Nebukadnezzar okwa kutha po omaliko gamwe gomotempeli e te ga pungula muuwa we muBabilon. 8 Ashihe shoka Jehoiakim a longo, mwa kwatelelwa iilonga ye iinyanyalithi nuuwinayi we mboka a hunu, oya nyolelwa membo lyondjokonona yaakwaniilwa yaJuda. Omwana Jehoiakin okwe mu landula muukwaniilwa.
Jehoiakin, omukwaniilwa gwaJuda
(2 Aak. 24:8-17)
9 Jehoiakin okwa li e na omimvo omulongo nahetatu, sho a ningi omukwaniilwa gwaJuda, nokwa lele muJerusalem oomwedhi ndatu nomasiku omulongo. Okwa yono wo kOmuwa. 10 Poshitemamvula omukwaniilwa Nebukadnezzar okwa fala Jehoiakin kuBabilonia onkwatwa, e ta faalele omaliko gotempeli. Nena Nebukadnezzar okwa kwaniileke hegona yaJehoiakin, edhina lye Sedekia, a ninge omukwaniilwa gwaJuda naJerusalem.
Sedekia, omukwaniilwa gwaJuda
(2 Aak. 24:18-20Jer. 52:1-3a)
11 Sedekia okwa li e na omimvo omilongo mbali nagumwe, sho a ningi omukwaniilwa gwaJuda, nokwa lele muJerusalem omimvo omulongo nagumwe. 12 Okwa yono kOmuwa, ye ini ifupipika montaneho yomuhunganeki Jeremia, sho a hunganeke oohapu dhOmuwa.
Okutekapo kwaJerusalem
(2 Aak. 25:1-21Jer. 52:3b-11)
13 Sedekia okwa tsu ondumbo nomukwaniilwa Nebukadnezzar, ngoka e mu ganithithile medhina lyaKalunga a kale omwiinekelwa. Okwa li omutangalali nokwi ikukutike ye ina hala okugalukila kOmuwa, Kalunga kaIsrael. 14 Ihe naawiliki wo yAajuda, aayambi noshigwana osha landula oshiholelwa shuulunde shiigwana mbyoka ye ya kunduka mokulongela iimenka, noya nyateke otempeli ndjoka Omuwa e yi yapula muJerusalem. 15 Omuwa, Kalunga koohekulu, okwa tsikile okutuma aahunganeki, ya londodhe aantu ye, oshoka okwa li a hala e ya hupithe pamwe notempeli. 16 Ihe yo oya dhini aatumwa yaKalunga, ya dhini oohapu dhe e taa yolo aahunganeki, sigo pehulilo ondjahi yOmuwa okugeela aantu ye oya ningi onene, noinaa vula oku yi yanda.
17 Omuwa okwe etha omukwaniilwa gwaBabilonia e ya homone. Omukwaniilwa ngoka okwa dhipaga aagundjuka Aajuda, nomotempeli nokuli. Ina sila nando olye ohenda, omunona nenge omukuluntu, omulumentu nenge omukiintu, omuvu nenge ondjolowele. Kalunga okwe ya gandja ayehe kuye. 18 Omukwaniilwa gwaBabilonia okwa yugu otempeli, omaliko gayo nuuyamba womukwaniilwa nomalenga ge, nokwa fala ayihe kuBabilon. 19 Okwa fike po otempeli noshilando, oongulu dhasho adhihe nuuyamba washo, e ta kumuna po edhingililokuma lyoshilando. 20 Ayehe mboka ya hupu ko, okwe ya fala muupika kuBabilon, nkoka ye mu longele nomaluvalo ge, sigo okuholokapo kwoshilongo shaPersia. 21 Osho oohapu ndhoka Omuwa a popithile nale omuhunganeki Jeremia, odha gwanithwa. Otadhi ti: “Evi otali ka kala lya mbugala omimvo omilongo heyali, li ninge evululuko lyEsabati, ndyoka lya li inaali dhigininwa.”
Kores ta shunitha Aajuda
(Esra. 1:1-4)
22 Momumvo gwotango Kores sho a li omupangeli gwaPersia, Omuwa okwa tsakanitha shoka sha popilwe komuhunganeki Jeremia. Omuwa okwa hwameke ombepo yaKores, a gandje oshipango molupe lwenyolo sho shi leshwe pombanda moshilongo she ashihe:
23 “Kores, omupangeli gwaPersia ota ti ngeyi: ‘Omuwa, Kalunga komegulu, okwa ningi ndje omuleli guuyuni auhe nokwa pe ndje oshilongo shoku mu tungila otempeli muJerusalem muJuda. Ngashingeyi, ne amuhe mboka aantu yaKalunga, indeni ko, nOmuwa, Kalunga keni, na kale pamwe nane!’ ”