Paulub ra Romes ǁga ī-ūhe
1 Tsî Italiab ǁga ǃgûs ge mîǁguihe, o gu ge Paulub tsî ǀnî ǃkhōsabegu tsîna Juliub ti ǀon hâb “Kaesari toroǃkhamaogu” tis tsîna ǂansa toroǃkhamaogu di mâisaba ge māǁnâ. 2 Tsî Adramitiums di doe-oms hîa Asiab di huri-ammi ai ǂnôa doe-ommâ-aidi ǁga nî ǃgûse ge mâ is ai ge ge ǂoa ob ge Aristarxub, Masedoniaǁîb, Tesalonikas diba sige ǀkha ge hâ i. 3 Tsî sao ra tsē ge ge Sidons tawa sī, ob ge Juliuba ǁîb di khoexaǃnâsiba xu Pauluba ǁîb di ǀhōsana ǂhâsigu âb ǃnân nî hui bise sarisa ge mā-am. 4 Tsî Sidonsa xu ge ge aiǃâb ǁga ǃkharu, o ge ge Sipruǃnāǃnuis ǀgūse gere ǃnari, ǂoab ge sige ǃoagu hâ i xui-ao. 5 Tsî Silisiab tsî Pamfiliab di ǃhūǃâra ge ge ǃgâutoas khaoǃgâ ge ge Lisiab di ǃhūǃâs ǃnâ, Miras tawa ge sī. 6 ǁNāpab ge ǂammâisaba Aleksandriasa xu ra Italiab ǁga ǃnari doe-omsa hō tsî ǁîs ai ge ǃnao ge.
7 ǂAuse ge ge tsēde ge ǃnari tsî kaise ǃgomse Knidus tawa ge sī. ǂOab di mâsib xa mā-amhe tama i tsî ge ge ǃaruǀî ǁnāǀî ǃnari tama i tsî Salmonesa-ū sâusa ǀkhāb Kretaǃnāǃnuis diba-ū ge ǃnari. 8 Tsî ge ge hurib ǀnomammi ai ǃgomse Laseas di ǀgūse hâ ǃkhais, ǃGâi Doe-ommâǃkhais ti ra ǂgaihes tawa ge sī.
9 Tsî ge ge kai ǁaeba ǁnāpa ge ǂoaǃnâ tsîs ge aiǃâb ǁga doe-oms ǀkha ǃnarisa ge ǃaorosa, ǂKhîbagus Tsēs ge ǃkharu hâ i xui-ao. Ob ge Pauluba doe-oms di ǃnari-aoga ge ǀapemā: 10 “Nēpa xu aiǃâb ǁga hâ ǃnaris sage dis ǃnâ ta ge tita ǃnaoxūn di ǂkhôab tsî sage ûigu di ǃaorosasib ǃnâ hâs tsîna ra mû.” 11 Xaweb ge Juliub ǃkhōsabegu di ǃereamsa ge ūhâ iba doe-oms di ǀhonkhoeb tsî ǃnari-aob tsîkha Paulub ǃgâ-ai ge ǂgom. 12 Tsî ǁnā doe-ommâ-ais saoba hâǃkharus ǃaroma ǃgâi tama xui-ao gu ge ǂguiga ǁnāpa xu aiǃâb ǁga hurib ai ǃnarisa ge ǀapemā. ǀNîsi gu nî Feniks, Kretas di doe-ommâ-ais, ǀapashuris tsî ǃkhawagashuris ǀkhāb ǁga ǃoa hâse ǁgoes tawa sī, ti ra ǂâise.
Hurib ai ge khâi ǁgaoǂoas
13 Tsî ǃkhawagas ǂoab ge ǂause ǃgomtsoatsoa, o gu ge ǁîgu di ǂâibasensa gu a dīǀoaǀoa ǁkhā ti ǂâi tsî ankerde ge ǂgaekhâi. Tsî gu ge Kretaǃnāǃnuis di ǀnomammi ǀgūse ge ǃnari. 14 Xawe, kaise ǀhabe tamase ǁnās khaoǃgâ i ge ǀgaise hîkākā ra ǂoa-i, ǀapas aiǂoasa xu ra ǃnāǃnuis ai ǃgom-e ge khâi. 15 Tsî doe-oms ge nē ǂoab xa ǃkhōhe, o ge ge ǁkhae-aitsâ tsî ega ge ǀûsen, îs ǂoab xa ǁgawumâhe. 16 Tsî ǃkhawagas di ǀkhāb, ǂkhari ǃnāǃnuis Kaudab dis tawa ge ge ǃkharu, o ge ge kaise ǃgomse ǂkhari ǂgauros hîa ge khaosǀkhāb ai ǃgaemâihe hâ isa ge ǂgaeǃapa. 17 Tsî ge ge doe-omsa tsurigu ǀkha ge ǃgaeǂnami ǁîsa ǀgaiǀgais ǃaroma. Tsî ge ge Sirtis tawa hâ ǂhere ǁgamma ǃao tsî sailga ūǁnâ tsî ǁnāti ge ǃnari. 18 Tsî ǂoab ge ǁnātikōse ǁkhōse ǃgom, o gu ge sao ra tsē ǃnaosa xūna doe-omsa xu ge aoǁnâtsoatsoa. 19 ǃNonaǁî tsēs ai gu ge ǁîgu di ǂhunuma ǃomgu ǀkha ǀnî xūn doe-oms dina hurib ǃnâ ge aoǁnâ. 20 Sores tamas ka io ǀgamiron tsîn ge ǂgui tsēde ge mûsen tama i, tsîb ge ǂoaba ǃaruǀîǀgui ge ǁgao, o ge ge hoaragase huiǂuihe ge nî ǃkhais di ǃâubasensa ge ǂoaǃnâ.
21 Tsî ganupe gu ge ǁîga ǂomxase ǂû tamase ge hâ, ob ge Pauluba ǁîga ǂgaiǀhao tsî ǁîgu ǁaegu mâ tsî ge mî: “Tita ǃgâ tsî go ga Kretasa xu ǃkharu tama hâ, o go ge nē ǂoaǃnâs tsî ǂkhôagu ǃnâ ga ǂgâ tama hâ. 22 ǂGan go ta ge ra, ǂgaoba go nî ūhâ ǃkhaisa. ǀGuib sago dib tsîn ge ûib âba ǂoaǃnâ tide, doe-oms ǀguis ge nî hîkākāhe. 23 ǁAnǃoeb ge ǀhomǃgāba go ǂhai te, Elob tita a ǁîb dib tsî ta ǁîba ra ǀgoreǀîba xu, 24 tsî go mîba te: ‘Tā ǃao re Paulutse, sats ge Kaesari aiǃâ nî ǂhai. Tsîb ge Eloba ǀkhomxase sats ǃaroma ǁnāgu, sats ǀkha doe-oms ai hâgu hoagu di ûiga nî sâu.’ 25 Xuige go ǂgaoba ūhâ re. Tita ge Eloba ra ǂgom, mîbahe ta go khami ǀgui i nî ī ǃkhaisa. 26 Xawes ge doe-omsa ǃnāǃnui-i ai nî hîkākāhe.”
27 Disihakaǀaǁî tsuxub ai gu ge noxopa ǁgaoǂoas xa Mediteraneahurib ai gere ǁgabumahe. ǁAubexa tsuxuǃgâǁaeb ai gu ge hurikhoega ǃhūba gu go ǀgū ti ge ǂâi. 28 Tsî gu ge ǀnō-ūǀurisa aoǂui tsî ǃnonadisiǃnaniǀa metergu di ǃgamsiba ge hō. Aiǃâb ǁga ǃnari tsî gu ge ǁkhawa ǀnō-ūǀurisa aoǂui, o gu ge ǀgamdisihûǀa meterga ge hō. 29 ǀNîsis nî doe-omsa ǀuin ai ǂgâusen ǃkhaisa ǃao tsî gu ge doe-oms di ǃgâbǀkhāba xu haka ankerde ge aoǂui, ǁgoaǀapab ga ǃhaese hāsa gu ra ǀgorebase. 30 Tsî hurikhoegu ge duni ǂgao gu gere amaga doe-oms ai ge ǃgaemâisa i ǂgaurosa hurib ai ǁgôa kai tsî ankerde doe-oms di aisǀkhāba xu sī ra ūǂui khami gere dīsen. 31 Ob ge Pauluba danamûǂamaob tsî toroǃkhamaogu tsîga ge mîba: “ǃNari-aogu ga doe-oms ai hâ tama i, o go ge hoago sâuǂuihe tide.” 32 O gu ge toroǃkhamaoga tsuriga ǃkhaiǃgao tsî ǂgaurosa hurib ǃnâ ge ǁnāǁgôa kai.
33 Tsî ǁaubexas ǁgoasoresa nî ǂoaxas aiǃâb ge Pauluba ǁîga ǂû-e gu nî ǂû tsî sorodi âga ǁnās ǃnâ-u ǀgaiǀgai ǃkhaisa ǂgaoǂgaoǃnâ tsî ge mî: “Sago ge ǀgam wekhekha di ǀgaiba ǂû tama hâ. 34 O ta ge ra ǀkhoma go sago di ǃgâib ǃaroma, xū-e go nî ǂû ǃkhaisa. ǀGuib âgo tsîn ge danas âba di ǀû-i tsîna ǂoaǃnâ tide.” 35 Tsîb ge ǃhoa rase pere-e ū, Eloba ǁîgu hoagu aiǃâ gangan, ǃâ-e khôa tsî ge ǂûtsoatsoa. 36 Hoagu ge nēs xa ǁkhoaǂgaoxa tsî ǁî-aitsama ge ǂû. 37 ǀGamkaidisi tsî hûdisiǃnaniǀa ǃgôab di khoen ge ǁnā doe-oms ai ge hâ i. 38 ǂÛtoa tsî gu ge ǃhoroǃnaoxūn doe-oms ai ge hâ ina ge aoǁnâtsoatsoa, îs doe-omsa ǁnā ǀgaus ai supu taniba ūhâ.
Doe-oms di khôaǃās
39 Tsî ǁgoa i ge, o gu ge ǃhūba ge mûǃā tama hâ i tsî ǃgâi ǃkhai-i hîa ǁkhāti ǃgâi huri-amma ūhâ-e gu ge mû, o gu ge ge mîǁgui īǁkhā i kao gu ga doe-omsa ǁnāǀî ǃnarisī ǃkhaisa. 40 Tsî gu ge ankerde ǃgaoǁnâ tsî hurib ǃnâ ge aoǁnâ. ǁKhā ǁaeb ai gu ge ǁkhāti ǃnari-ū tsuriga ore, aisǀkhā sailsa ǂoab ǃoa ǂgaekhâi tsî doe-omsa hurib amǃgâb ǁga ge ǃnari. 41 Xawes ge doe-omsa ǁgammi ǃnaka hâ ǃhūb ai ge ǂgâusen; aisǀkhāb doe-oms dib ge ǁapomâ tsî gon tama ge i, tsî ǃgâbǀkhāb doe-oms dib ge ǃgabigu ǁîs ai ra ǂnausengu di ǀgaib xa ge khôaǂkhūhe.
42 O gu ge toroǃkhamaoga hoaraga ǃkhōsabena ǃgamsa gere ǀape, ǃhūb ǁga tsâǂoa tsîn nî dunibē khami tsâ tsî. 43 Xaweb ge mâisaba Paulub di ûiba sâu ǂgao tsî toroǃkhamaoga nē ǀapesa sîsenǂuisa ge ǂkhā. Tsîb ge ge mîmā în tsâ ǁkhā khoena doe-omsa xu hurib ǃnâ uriǁgôa tsî huri-ammi ǁga tsâ. 44 Tsîn ge naun hîa tsâ ǁoana ǀnîna ǃnaon ai tsî nauna doe-omsa xu khôaǁnâ hâ xūn ai ǃkhōbasen tsî huri-ammi kōse ge tsâsī. Tsîn ge hoana ǃnorasase ǃhūb tawa ge sī.
Paulus ta yi kuRoma nosikepa
1 Ano sho pwa tokolwa kutya otu na okuya kuItalia nosikepa, Paulus noonkwatwa yalwe ooyakwawo oya gandjwa miikaha yomukuluntu gwaakwiita gumwe, edhina lye Julius. Oye okwa li omukuluntu gwetanga lyaakwiita yAaroma ndyoka haku tiwa “Etanga lyomupangeli Omuroma”. 2 Nena otse otwa londo mosikepa yokuAdramiti, ndjoka ya li pokuthikama yu uka pomahelulilo ngoka ge li komunkulo gwefuta moshitopolwa shaAsia, notwa yi ihe. Aristarkus Omumakedonia gwokuTessalonika okwa yi pamwe natse. 3 Esiku lya landula okwa thiki kuSidon. Julius okwa li e na ombili naPaulus nokwe mu pe epitikilo oku ka talela po ookuume, opo ye mu pe shoka te shi pumbwa.
4 Okuza muSidon otwa tsikile olweendo nosikepa, ihe molwaasho ombepo oya li tayi tu dhenge noonkondo moshipala, otwa gama kombinga yontuntu yaKipro, opo tu henuke ombepo ndjoka onene. 5 Ano sho twa taaguluka efuta ndyoka lya gama komunkulo gwaKilikia naPamfilia, otwa thiki kuMira, oshilando shomuLikia. 6 Hwiyaka omukuluntu gwaakwiita okwa mono ko osikepa tayi zi kuAleksandria yu uka kuItalia nokwe tu lombwele, tu londe muyo.
7 Otse otwe ende kashona nakashona nuudhigu uunene, sigo lwahugunina otwa li ontega noshilando shedhina Knidos. Ihe ombepo sho ya li tayi tu dhenge moshipala, otwa nyengwa okuya koshilando shoka. Onkee otwa pitilile oshimpoko shaSalmoni notwe ya popepi nontuntu yaKreta kombinga ndjoka ihaaku pepe ombepo ondhigu. 8 Otwe ende twi igameka popepi nomunkulo notwa thiki nuudhigu uunene peha ndyoka hali ithanwa “Omatulilo omawanawa”, popepi noshilando shaLasea.
9 Opwa adhika pwa pita ethimbo ele, nosha ningi oshidhigu kutse okutsikila olweendo, oshoka esiku enene lyehanganitho nalyo wo olya adhika lya pita nale. Onkee Paulus okwe ya londodha a ti: 10 “Aalumentu ne, ondi wete kutya olweendo lwetu okuza mpaka otalu ka kala oludhigu nolu udha iiponga oyindji. Nokuli osikepa yo yene nofulaha yayo otayi ka mona oshiponga oshinene, ihe noomwenyo dhaantu otadhi ka kana wo.” 11 Ihe omukuluntu gwaakwiita okwa li i inekela oohapu dhomuwiliki nodhamwene gwosikepa, onkee ina zimina shoka sha tiwa kuPaulus. 12 Nokuli ehelulilo ndyoka kalya li unene ewanawa okukalwa pethimbo lyokufu. Onkee oyendji yomaalumentu mboka ya li mosikepa, oya li yu uvite kutya ihwepo ashike, yi idhenge mefuta yo ya kambadhale ya tale, ngele taa thiki kuFoiniks. Ndika olyo ehelulilo lyomuKreta lya taalela uuningininombugantu nuuningininombangalantu, moka ya li taa vulu okukala mo pokufu.
Oshikungulu mefuta
13 Ombepo oya tameke ihe okupepa kashona tayi ziilile lwokuumbugantu. Nena aalumentu oya dhiladhila kutya otaa vulu okuthika hoka ya hala okuya. Onkee oya hili mo ohangela noye ende ya kunkula nomunkulo gwontuntu yaKreta, ngaashi tashi vulika. 14 Ihe mbalambala ombepo onenenene, ndjoka hayi ithanwa. “Oshikungulu shokuuzilombangalantu”, oya tukuluka tayi ziilile kontuntu. 15 Oyo oya yakele osikepa, onkee sho twa nyengwa oku yi ukililitha mokati kombepo, otwa gu mo ngomondhikwa, notwe etha osikepa, yi falafalwe kombepo. 16 Opo ihe otwa mono epopilo lyasha, sho twa thiki kuumbugantu wokantuntu kedhina Kauda. Oko hoka twa vulu okuninga nawa okawato komosikepa, ihe otwe shi ningi nuudhigu uunene. 17 Nena oyo oye ka hilile ihe mosikepa noya manga osikepa noongodhi. Ihe oya li ya tila kutya pamwe osikepa otayi ki idhenga kiituntu yokohi yomeya pomunkulo gwaLibia, onkee oya kulukitha othayila noye etha osikepa, yi endithwe kombepo. 18 Oshikungulu shika oshinene osha tsikile oku tu dhungadhunga noonkondo, onkee esiku lya landula oya tameke okuumbila ofulaha mefuta, 19 nesiku etitatu lya landula ko oyu umbu mo niikaha yawo yene iilongitho yosikepa. 20 Otwa kala omasiku ogendji inaatu mona nande etango nenge oonyothi, nombepo oya tsikile okupepa noonkondo. Lwahugunina otwa kanitha etegameno alihe lyokukala nomwenyo.
21 Ano aantu sho ya ningi omasiku ogendji inaaya lya sha, Paulus okwa thikama mokati kawo nokwe ya lombwele e ta ti: “Aalumentu ne, ando omwa li mwa taamba epukululo lyandje ne inamu za mo muKreta, ando omwa vulu okuyanda uupyakadhi mbuka auhe noshiponga shika. 22 Ihe ngashingeyi otandi mu indile, mu ikolelele. Oshoka kape na nando ogumwe gwomune ta kanitha omwenyo gwe; osikepa oyo ayike tayi ka yonuka po. 23 Oshoka uusiku mbuka omuyengeli gwaKalunga kandje, Kalunga ngoka handi mu longele, okwa li i ihololele ndje 24 nokwa lombwele ndje a ti: ‘Paulus, ino tila! Ongoye ou na oku ka thikama koshipala shomupangeli Omuroma. Nokuli omolwoye Kalunga ota ka hupitha ayehe mboka ye li pamwe nangoye mosikepa.’ 25 Onkee ano aalumentu ne, ikoleleleni, oshoka ngame ondi inekela lela kutya Kalunga ota ka tsakanitha naanaa shoka e shi lombwele ndje. 26 Tseni otatu ka falafalwa kombepo sigo okomunkulo gwontuntu yontumba.”
27 Uusiku wesiku etimulongo netine otwa adhika tatu alaalithwa natango kombepo mEfuta lyopokati. Ihe lwopokati kuusiku aanasikepa oya dhimbulula kutya otu li popepi nevi. 28 Onkee oya kulukitha ongodhi yoshumbu noya mono kutya uule womeya gefuta owa li u thike poometa omilongo ne, naasho ye shi ningi ishewe konima yokathimbo, oya mona kutya uule womeya ou thike poometa omilongo ndatu. 29 Oyo oya li ya tila kutya pamwe osikepa otayi ki idhenga komamanya gokohi yomeya, onkee oya kulukitha oohangela ne dhokosindo yosikepa noya li ya hala nokuhalelela, etango li pite. 30 Nena aanasikepa oya kambadhala okuza mo mosikepa, yi ihupithe. Oya tula okawato mefuta noya shendjeleke yakwawo ongotaa umbile oohangela dhokondete yosikepa mefuta. 31 Ihe Paulus okwa lombwele omukuluntu gwaakwiita naakwiita a ti: “Aanasikepa mbaka ngele itaa kala mosikepa, nena kamu na nando ompito yokuhupa.” 32 Nena aakwiita oya tete oongodhi ndhoka dha manga okawato noye ke etha, ka ye nefuta.
33 Ano etango sho lya li pokupita, Paulus okwa kumagidha aantu ayehe, ya lye, a ti: “Ngashingeyi omwa ningi omasiku omulongo nagane mwa tegelela, ku tye hwepo, ne inamu makela nando osha. 34 Onkee ano otandi mu indile, mu lye sha, oshoka iikulya otayi mu koleke, mu wape okuhupa. Oshoka one itamu ka adhika nando okoshiponga shasha.” 35 Ano Paulus sho a popi ngeyi, okwa kutha oshikwiila, a hambelele Kalunga e te shi pambula nokwa tameke ihe okulya. 36 Nena oyo ayehe oyi itsu omukumo noya tameke okulya. 37 Aantu atuhe mboka twa li mosikepa, otwa li omathele gaali nomilongo heyali naantu yahamano. 38 Ano aantu sho ya kuta, oya tameke ihe okweekelahi iilya mefuta, opo osikepa yi ninge ompu.
Osikepa tayi teka
39 Etango sho lya piti, aanasikepa oya mono evi, ihe inaa tseya edhina lyeha ndyoka. Oyo oya dhimbulula okatulilo ke na omunkulo gwo opala noya tokola ihe, ya kambadhale okuukitha osikepa kokatulilo hoka, ngele otashi vulika. 40 Onkee oya tete oongodhi ndhoka dha manga oohangela e taye dhi gwithile mefuta. Pethimbo olyo tuu ndyoka oya dhitula oongodhi ndhoka dha kwata iihingitho. Opo ihe oya yelutha pombanda othayila yondete noyu ukitha osikepa lwokomunkulo. 41 Ihe osikepa oyi idhenge moshituntu shevi kohi yomeya e tayi tyuulile. Ondete yosikepa oya patekene noinayi vula we okwiinyenga, ihe osindo oya teyagulwa po komakuthikuthi.
42 Nena aakwiita oya dhiladhila okudhipaga oonkwatwa ayehe, opo dhaa wape okuya ontuku tadhi yogo ontente. 43 Ihe omukuluntu gwaakwiita sho a hala okuhupitha Paulus, okwe ya keelele kaaye shi ninge. Oye okwa lombwele ihe aalumentu ayehe mboka ye shi kuyoga ontente kutya naa nukile tango mefuta e taa yogo, sigo taa thiki komunkulo kevi. 44 Nena mboka ya hupu ko, ye ya landule ihe taa lyatelele kiipilangi nenge kiitekela yosikepa. Osho ngeyi tse atuhe otwa hupu notwa thiki nawa kevi.