Salomobab ge Eloba ra ǁnāxū
1 Gao-aob Salomob ge ǂgui ǃhao tarade ge ǀnam hâ i. Faraob ôas xōǀkhāb ge ǁkhāti Moabǁîdi, Amonǁîdi, Edomǁîdi, Sidonǁîdi tsî Hetǁîdi tsîde tarase ge ūbasen. 2 Israelǁîn ǃoab ge ǃKhūba ǁîn xa “ǁÎn ǀkha du ge ǃgameǃnâgu tide, ǁîn sado nî ǂgaeǂhapu, ǁîn eloga du nî ǀgoreǀîse xui-ao” ti a mî ǁaede xub ge Salomoba tarade ge ūbasen. 3 Salomob ge hûkaidisi gaotaradi tsî ǃnonakaidisi xōǀkhātaradi tsîna tarase ge ūbasen tsî di ge ǁîde ǁîba ge ǂgaeǂhapu. 4 Kairasis âb di tsēdi ǃnâ di ge ǁîba ǃhao elogab nî ǃoabase ge ǂgaeǂhapu. Tsîb ge ǃKhūb ǁîb Eloba ǁîb îb Davidi gere dī khami ǂgomǂgomsase ge ǃoaba tama hâ i. 5 ǁÎb ge Sidonǁîn elos, Astartes tsî Amonǁîn ui-uisa elob, Moleki tsîna gere ǃoaba. 6 Salomob ge ǃKhūba ǃgâiba tama xūna gere dī tsî ǃKhūba ge ǂgomǂgomsaba tama hâ i ǁîb îb Davidi ge ǂgomǂgomsa i khami. 7 ǁÎb ge ǀgoreǀîǃkhaisa Jerusalems ǀgūse ǁgoe ǃhommi ai Moabǁîn di ui-uisa elob Kemosi tsî Amonǁîn di ui-uisa elob Moleki tsîkha ge ǂnubiba. 8 ǁKhātib ge ǁîb di ǃhao taradi ona ǁîdi eloga di ǀanǀan tsî nî ǁguibase ǃkhaide ge ǂnubiba.
9-10 Ob ge ǃKhūba Salomob ǂama ge ǁaixa, ǃKhūb, Israeli di Elob, ǁîba ge ǀgam ǃnāra ǂhai tsî ǀkhara elogab ǃoaba tide ǃkhaisa mîmāb di mîmāsab ge ǁnâuǀnam tama i amaga. 11 ǁNā-amagab ge ǃKhūba ǁîb ǃoa ge mî: “Sa ǃgaeǀhaos tita ǀkhats ge dīsats go khôa tsî ti mîmāde ǁnâuǀnam tama i amaga ta ge gaosisa satsa xu ūbē tsî sa ǂamkhoegu di ǀguiba nî mā. 12 Xawe ta ge nē ǃkhaisa sa tsēdi ǃnâ dī tide, sa îb Davidi ǃaroma tsî ǁîsa sa ôab gaosis tsēdi ǃnâ nî dī. 13 ǁKhāti ta ge gaosis hoasa ǁîba xu ūbē tide; ǁîba ta ge ti ǃgāb Davidi ǃaroma tsî Jerusalems ǁhûiǂuibasen ta ges ǃaroma, ǀgui ǃhaosa nî ǁnāxūba.”
Salomob di khākhoen
14 ǃKhūb ge Salomoba khākhoeb Edomǁîb, Hadadi Edomǁîn gao-aosi surib diba ge sîba. 15-16 Davidi gere Edommi ǃoagu torodī ǁaeb ǃnâb ge toroǂamkhoeb Joaba ǁnāpa ge sī, torob ǃnâ ge ǁō khoegab nî ǁkhōse; ǁîb ge Edommi ǃnâ hâ aoregu hoaga ge ǃgam. Joab tsî Israelǁîgu tsîn ge ǁnāpa ǃnani ǁkhâga ge hâ, Edomǁîn di aoregu hoaga gu ge ǃgamǂuis kōse. 17 Xawe Hadadi tsî ǀnî Edomǁî aogu, gao-ommi digu tsîn ge Egipteb ǁga ge ǃhū. Hadadi ge ǁnā ǁaeb ai noxopa ge ǀgôaro i. 18 ǁÎgu ge Midianna xu ǃgû tsî Paranni ǃnâ ge sī. ǁNāpa xu gu ge ǀnî khoega ūsao tsî Egipteb ǁga ǃgû tsî Faraob tawa ge sī. ǁÎb ge Hadada ǃhūǃâs, oms tsî ǂûn tsîna ge mā. 19 Faraob ge Hadadi xa kaise ge ǃgâibahe tsîb ge gao-aoba, ǁîb taras gao-aos Taxpenes di ǃgâsasa ǁîba tarase ge mā. 20 ǁÎs ge Hadada Genubat, ti ǀon hâ ǀgôaba ge ǁoraba. ǁÎb ge gao-aos xa gao-ommi ǃnâ ge kaikaihe tsî gao-aob ôagu ǀkha ǀguipa ge kai.
21 Tsî Hadadi ge Egipteb ǃnâb hâ hîa Davidi tsî toroǂamkhoeb, Joab on ge ǁō ǃkhaisa a ǁnâu, ob ge gao-aob ǃoa “Mā-am te, î ta ti ǃhūba ǃoa oa” ti ge mî.
22 Ob ge gao-aoba ge mî: “Xū-ets tita tawa ra tôasi, ots sa ǃhūba ǃoa ra oa ǂgao?”
Ob ge Hadada ge ǃeream: “Xū-i xare-e ta tôasi tama, xawe mā-am te, î ta ǃgû.”
23 Elob ge noxopa Eljadab ôab, Resonni, ǁîb ǀhonkhoeb Hadad-Eseri, Sobas gao-aoba xu ge ǁhâba Salomob ǃoagu ge khâikhâiǃnâ. 24 Resonni ge ǂkhaba khoega ǀhaoǀhaobasen tsî ge ǁîgu di dana kai. Nēs ge Davidi ge Siriaǁîga ǃgams khaoǃgâ ge ī; tsî gu ge ǁîga Damaskus ǃoa ǃhū tsî Resonna ǁnāpa ge gao-aodī. 25 Tsîb ge ǁîba Salomob di ûitsēdi hoade Israeli ǃoagu ge khākhoe i. Hadadi tsîn ge Israeli ǃoagu mâǃoaxa i khami.
Jerobeammi ge Salomoba ra mâǃoa
26 ǁKhātib ge gao-aob Salomob di ǂamkhoeb tsîna gao-aob ǃoagu ge khâikhâisen. ǁÎb ge Nebati ôab Jerobeammi, Efraimǁîb, Seredas di ǁanǂgāsabe ge iba. ǁÎb îs ge Serujas, ǃoatara ge isa. 27 Nē ǃkhais ge nēti ge ī.
Salomob ge Jerusalems di aiǂoasǀkhāb tawa, Davidi ǃĀs di ǂnubiǂgoab ǃnâ hâ soasa ǂnubiǂgans ǀkha ge sîsenxa i. 28 Jerobeammi ge ǂansa ǂkham khoe ge i tsî Salomob ge mâtikō ôasaseb ra sîsen ǃkhaisa mû, ob ge ǁîba Josefi surib tawa ra dīhe ǁgarisîsenni hoab di mûǂamaose ge mâi. 29 ǁNā ǁaeb ǃnâb ge kēbo-aob Ahiab, Silos diba Jerobeamma, ǃās ǃauga daob ai ge ǀhao-ū. 30 Ob ge Ahiaba anab ge hâ i ǀasa ǂamsaraba ǁhû, ǁîba disiǀgamǀa ǃâdi ǃnâ ǀkhauǀgora, 31 tsî Jerobeammi ǃoa ge mî: “Disi ǃâde ūbasen, nētib ǃKhūb, Israeli di Eloba ra mî xuige: ‘Tita ge gaosisa Salomoba xu nî ū tsî ta ge disi ǃhaode satsa nî mā. 32 Salomob ge ti ǃgāb Davidi ǃaroma tsî Jerusalems, Israeli hoaba xu ta ge ǁhûiǂuibasens ǃaroma, ǀgui ǃhaosa nî ūhâ. 33 Tita ge nēsa nî dī, Salomob tita ǁnāxū tsî Sidonǁîn elos, Astartes tsî Moabǁîn elob, Kemosi tsî Amonǁîn elob, Moleki tsîna gere ǀgoreǀî amaga. ǁÎb ge tita ǁnâuǀnam tama i tsî tita ǃgâibana dī tama ge i; ǁîb ge ti ǂnûiǂgādi tsî ti mîmādi tsîna ǃkhōǀgaipe tama ge i ǁîb îb Davidi ge ǁnâuǀnam hâ i khami. 34 Xawe ta ge hoaraga gaosisa ǁîba xu ūbē tide, tsî ta ge ûib hâs kōse, ti ǃgāb Davidi, ǁhûiǂuibasen ta geb, ti ǂnûiǂgādi tsî mîmādi tsîna ge ǁnâuǀnam hâ ib ǃaroma gao-aose nî hâ kai bi. 35 Tita ge gaosisa Salomob ôaba xu ūbē tsî disi ǃhaode satsa nî mā. 36 Salomoba ta ge ǀgui ǃhaos ǀguisa nî mā, î ta hoaǁae Jerusalems, ti ǀons nî ǁîs ǃnâ ǀgoreǀîhese ta ge ǁhûiǂuibasens ǃnâ khoe-e ti ǃgāb Davidi di suriba xu gao-aose ūhâ. 37 Tsî ta ge nî gao-aodī tsi sats ra ǂgao khami; sats ge Israels ǂama nî gao. 38 Tita ra mîmā tsina ǁnâuǀnam, ti ǂhanub ǃnâ ûi tsîts ga ti ǂnûiǂgādi tsî ti mîmādi tsîna ti ǃgāb Davidi gere dī khami ǃkhōǀgaipeo, o ta ge hoaǁae sats ǀkha nî hâ. Sats ge Israeli ǂama nî gao tsî ta ge sa gaosisa Davida ta ge dība khami sa surib kōse nî aiǃgû kai. 39 Salomob ǃaroma ta ge Davidi suriba nî ǁkhara, xawe ǀamoses ose.’ ”
40 ǁNā-amagab ge Salomoba Jerobeamma gere ǃgam ǂgao, xaweb ge ǁîba gao-aob Sisaki, Egipteb dib ǃoa ǁhâ tsî ǁnāpa Salomob di ǁōb kōse ge hâ.
Salomob di ǁōb
(2 Kroniks 9:29-31)41 Nau ǃnaeǃkhaidi Salomob didi tsî dīb ge xūn hoan tsî gā-aisib âb tsîn ge ǃNaeǃkhaidi ǂKhanis Salomob dis ǃnâ a xoamâisa. 42 ǁÎb ge Jerusalems ǃnâ hakadisi kuriga hoaraga Israeli ǂama ge gao-ao i. 43 Tsîb ge ǁō tsî ǁîb îb Davidi ǃĀs ǃnâ ge ǁkhōhe; tsîb ge ǁîb ôab Rehabeamma ǁîba gao-aose se saoǃgon.
Salomo ta pilamene Kalunga
1 Salomo okwa li e hole aakiintu oyendji aakwiilongo. Kakele komuna omukadhona gwomukwaniilwa gwaEgipiti okwa hokana aakulukadhi Aaheti, nayalwe ya za kuMoab, Ammon, Edom naSidon. 2 Okwe ya hokana, nando Omuwa okwa li a lombwele Aaisraeli, yaa hokanathane naantu mboka, oshoka otaa ningi ya hongolole Aaisraeli, yi inekele iikalunga yawo. 3 Salomo okwa hokana aana yokombanda omathele gaheyali nokwa li e na natango aakiintu yalwe omathele gatatu. Oye mu pilamenitha Kalunga, 4 nosho a kulupa oye mu simanekitha iikalunga iikwiilongo. Ina dhiginina Omuwa, Kalunga ke, ngaashi he David a ningile. 5 Okwa longele Astarte, oshikalungakiintu shaSidon, naMilkom, oshikalunga shi nyanyalitha shAayammoni. 6 Okwa yono kOmuwa noine mu landula, ngaashi he David a ningile. 7 Kondundu kuuzilo waJerusalem okwa tungile ko eha lyokulongela Kemosh, oshikalunga oshinyanyalithi shaMoab, nehala lyokulongela Milkom, oshikalunga oshinyanyalithi shAayammoni. 8 Okwa tungu wo omahala gaakadhi aakwiilongo, opo ya lungunithile ko nokuyamba omafikilondjambo kiikalunga yawo. 9-10 Omuwa Kalunga kaIsrael nando okwa li a holokele Salomo lwaali nokwe mu indike okulongela iikalunga iikwiilongo, Salomo ina vulika kOmuwa, ihe okwe mu pilamene. Omolwashoka Omuwa okwa geele Salomo 11 e ta ti kuye: “Ano sho wa teya ehangano lyetu nangoye noino vulika komautho gandje, otandi ku kutha oshilongo e tandi shi pe gumwe gwomaapiya yoye. 12 Nando molwaho David itandi shi ningi, manga u na omwenyo, ihe omelelo lyomumwoye. 13 Itandi ke mu kutha oshilongo ashihe; otandi mu pe ezimo limwe molwomuntu gwandje David nomolwaJerusalem, oshilando nde shi hogolola, shi ninge shandje mwene.”
Aatondi yaSalomo
14 Omuwa okwa sikumudha Hadad, omuvalekele gwokuEdom, a kondjithe Salomo. 15-16 Konalenale David sho a sindi Edom, ondjayi yiita ye Joab okwa yile ko, a ka fumvike aasi. Okwa kalele muEdom oomwedhi hamano nomethimbo ndika oya dhipagele aalumentu ayehe muEdom, 17 kakele kaHadad naapiya yahe yamwe Aaedom, mboka ya yi ontuku kuEgipiti. (Pethimbo ndiyaka Hadad okwa li omunona.) 18 Oya thigi po Midian e taa yi kuParan, nkoka aantu yamwe ya yi mongundu yawo. Nena oya yi kuEgipiti e taa yi komukwaniilwa, ngoka a pe Hadad epya negumbo niikulya. 19 Hadad okwa hokiwa komukwaniilwa, nomukwaniilwa okwe mu pe suwala ye, omumwayina gwomunyekadhi gwe Takpenes, e mu hokane. 20 Takpenes okwe mu valele omumati Genubat, ngoka a falwa komunyekadhi mombala, a putukile pamwe naana yomukwaniilwa.
21 Hadad sho a kundana muEgipiti kutya David a si naJoab, ondjayi yetangakwiita, okwa si, Hadad okwa ti komukwaniilwa: “Laleka ndje, ndi shune koshilongo shaandjetu.”
22 Omukwaniilwa okwa pula a ti: “Omolwashike? Owa hepa sha moshilongo shandje, sho wa hala okushuna koshilongo shaandjeni?”
Hadad okwa yamukula omukwaniilwa a ti: “Etha ndje owala, ndi ye.” Oye nokwa shuna koshilongo shaandjawo. Hadad okwa ningi omukwaniilwa gwaEdom nokwa li omutondilela gwaIsrael.
23 Kalunga okwa pendutha wo Reson yaEliada, a kondjithe Salomo. Reson okwa li a yi ontuku yamwene gwe, omukwaniilwa Hadadeser gwaZoba, 24 e ta ningi omuwiliki gwongundu yaamentu yowala. (Shika osha ningwa, sho David a dhengele Hadadeser e ta dhipaga aahangani naye Aasiria.) Reson naantu ye oya yi, ya ka kale muDamaskus, nkoka aantu ye ye mu ningi omukwaniilwa gwaSiria. 25 Okwa li omutondi gwaIsrael muuyuni waSalomo.
Euvaneko lyaKalunga kuJeroboam
26 Omulumentu gumwe ngoka a pilukile omukwaniilwa Salomo, ogumwe gwomaanambelewa ye, Jeroboam yaNebat, gwokuZereda muEfraim. Yina okwa li omuselekadhi edhina lye Zerua. 27 Oshikumungu shika oshe ende ngeyi.
Salomo okwa li mokutunga Millo e ta thitike ngaaka ompito medhingililokuma lyoshilando shahe David. 28 Jeroboam okwa li omugundjuka ependa. Salomo sho a ndhindhilike, nkene ta longo nuudhiginini, okwe mu tula metonatelo lyiilonga ayihe ya thiminikwa moshikandjo shezimo lyaManasse nolyaEfraim. 29 Esiku limwe, manga Jeroboam e li moondjenda ta zi kuJerusalem, omuhunganeki Ahija gwokuShilo okwe mu tsakaneke oye awike mondjila yomolushandja. 30 Ahija okwi ihula elwaakani ndyoka epe a li a zala e te li tuula iitogonyona omulongo niiyali, 31 e ta ti kuJeroboam: “Kutha po iitogonyona omulongo, oshoka Omuwa, Kalunga kaIsrael, ote ku lombwele ta ti: ‘Salomo otandi ke mu kutha oshilongo notandi ke ku pa omazimo omulongo. 32 Salomo ota kala nezimo limwe, omolwomuntu gwandje David nomolwaJerusalem, oshilando nde shi hogolola, shi ninge shandje mwene mevi alihe lyaIsrael. 33 Otandi ka ninga shika, oshoka Salomo okwe etha ndje nokwa longele iikalunga iikwiilongo; Astarte, oshikalungakiintu shaSidon; Kemosh, oshikalunga shaMoab; naMilkom, oshikalunga shaAmmon. Salomo okwa tindi okuvulika kungame; okwa puka noina dhiginina iipango yandje nomautho gandje, ngaashi he David a ningile. 34 Ndele oshilongo ashihe itandi shi kutha Salomo, notandi mu dhiginine muukwaniilwa, manga e na omwenyo. Shika otandi shi ningi omolwomuntu gwandje David, ngoka nda hogolola nokwa dhiginine iipango yandje nomautho gandje. 35 Oshilongo otandi shi kutha omuna gwaSalomo e tandi ku pe omazimo omulongo, 36 ihe omuna gwaSalomo otandi mu thigile ezimo limwe, opo ndi kale aluhe ndi na oluvalo lwomuntu gwandje David ta lele muJerusalem, oshilando shoka nda hogolola, shi ninge eha mpoka tandi simanekelwa. 37 Jeroboam, otandi ku kwaniileke omukwaniilwa gwaIsrael, noto ka lela iikandjo ayihe mbyoka wa hala. 38 Ngele oto vulika shili kungame, to kala miipango yandje, to opalele ndje, sho to gwanitha shoka tandi shi ku lombwele, ngaashi omuntu gwandje David a ningile, nena otandi ka kala pamwe nangoye. Otandi ke ku kwaniileka omukwaniilwa gwaIsrael, notandi ka tonatela oluvalo lwoye, lu ka lele konima yoye, ngaashi nda ningile David. 39 Moluulunde waSalomo otandi geele oluvalo lwaDavid, ihe hasigo aluhe.’ ”
40 Salomo okwa kambadhala okudhipaga Jeroboam, ihe okwa yi ontuku kuShishak, omukwaniilwa gwaEgipiti, nokwa kala nkoka, sigo okeso lyaSalomo.
Eso lyaSalomo
(2 Ondjal. 9:29-31)41 Iinima ayihe yilwe kombinga yaSalomo, iilonga ye nuunongo we, oya nyolelwa membo lyondjokonona yaSalomo. 42 Okwa li omukwaniilwa muJerusalem, a lele Israel alihe omimvo omilongo ne. 43 Okwa si nokwa fumvikwa moshilando shaDavid, nomwana Rehoboam okwe mu landula muukwaniilwa.