Jesub tsî Saxeub
1 Jesub ge Jerixos ǃnâ hā tsî ǁîs ǃnâ-u ge ǃgûǃkharu. 2 ǁNāpab ge ǃkhū ge hâ i danaǁgui-aimariǃkhōǃoa-aob,* Saxeub ti ǀon hâba ge hâ i. 3 Jesub a tari ǃkhaisab gere mû ǂgao, xaweb ge kaise ge ǃnubu i tsî khoen di ǂguib xa Jesuba ge mû ǁoa i. 4 Ob ge nē ǂgui khoen aiǃâ ǃkhoe tsî ǀnomahais ai sī ge ǂoa, Jesub ga ǁnāpa-u ǃkharu ob nî mû bi ǁkhāse. 5 Tsî Jesub ge ǁnā ǃkhais tawa sī, ob ge kōkhâi tsî Saxeub ǃoa ge mî: “Saxeutse, ǃhaese ǁgôaxa, nētsē ta sa oms ǃnâ nî hâ xuige.”
6 Saxeub ge ǃhaese ǁgôaxa tsî Jesuba kai ǃgâiaǂgaob ǀkha ge ǃkhōǃoa. 7 Mû ge khoen hoan ge ǂkhîoǃnâtsoatsoa tsî ge mî: “Nē khoeb ge ǁore-aob oms tawa sari-aose sī ra hâ!”
8 Saxeub ge khâimâ tsî ǃKhūb ǃoa ge mî: “ǃKhūtse! ǃKhare ǃâb ti xūn diba ta ge ǀgâsana nî mā tsî khoe-e ta ga gāxaǃnâo, o ta ge ǁî-e hakaǃnâguse nî mā-oa.”
9 Ob ge Jesuba ge mîba bi: “Nētsēs ge nē omarisa ǃgâiǃōsiba go hō, nē khoeb tsîn a Abrahammi di ôananôagub di xui-ao. 10 Khoen Ôab ge ge hā, kā hâna ôa tsîb nî orese.”
ǃHuniǀurimaridi di ǂkhōs
(Mateub 25:14-30)
11 Khoen ra ganupe ǃgâ hîab ge Jesuba ǁîna ǃaruǀî ǂkhō-e ge ǃhoaba. ǁÎb ge Jerusalems ǀgūse ge hâ i tsîn ge ǁîna Elob Gaosib ǀgūse hâ ti ge ǂâi. 12 Ob ge ge mî: “ǀGapiǃgôahesa khoeb ge ǃnū ǃhūb ǁga ge ǃgû gao-ao kaib nîse tsîb nî ǁnās khaoǃgâ ǁkhawa ǁaruse. 13 ǃGûb nîs aiǃâb ge ǁîb disi ǃgāga ǂgai tsî mâb hoaba ǀgui ǃhuniǀurimarisa mā tsî ge mî: ‘Tita nî oahās kōse ǁîs ǀkha ǂharugu.’
14 “ǁÎb ǃhūb di khoen ge ge ǁkhan bi hâ i tsî sîsabega sî tsî ge mî kai, ‘Nē khoeba da ge sida gao-aose ǂgao tama hâ.’
15 “Xaweb ge nē khoeba gao-aob ase mâihe tsî ge oahā. Oahāb ge ob ge ǁîb ǃgāga ge mîmā, î gu ǁîb aiǃâ ǂkherexa, mâtikō mari-e gu go ǃoaǂui ǃkhaisab nî ǂanǂuise. 16 ǂGurob ge hā tsî ge mî: ‘ǀHonkhoetse, sats go mā te ǀgui ǃhuniǀurimarisa xu ta ge disi ǃhuniǀurimaride go hōǂgā.’ 17 ‘ǃGâisets ge go dī’ tib ge ge ǃeream bi: ‘Sats ge ǃgâi tsî ǂgomǂgomsa ǃgātsa! ǂKhariron ǃnâts go ǂgomǂgomsa i, amaga ta ge disi ǃādi ǂama ǁkhāsiba ra mā tsi.’ 18 ǀGamǁîb ge hā tsî ge mî: ‘ǀHonkhoetse, sats ge mā te ǀgui ǃhuniǀurimarisa xu ta ge koro ǃhuniǀurimaride go hōǂgā.’ 19 Ob ge nēb ǃoa ge mî: ‘Sats ge koro ǃādi ǂama nî mûǂamao kai.’ 20 ǀNî ǃgāb ge hā tsî ge mî ‘ǀHonkhoetse, nēs ge sa ǃhuniǀurimarisa. ǁÎsa ta ge aosenǃkhaib ǃnâ sâusase go ūhâ i. 21 Tita ge satsa goro ǃao, sats a ǁkhō khoe amaga. Sâu tamats go hâ i-ets ra ǂgao tsîs tsoro tamats go hâ i-e ra ǃgao xui-ao.’ 22 Ob ge ǁnāb ǃoa ge mî: ‘Sa ǁgai ǃgātse! Tita ge sa mîdi ǂûdi ǀkha nî ǀgoraǃgâ tsi! ǃGâisets ge tita a ǁkhō ǃkhaisa a ǂan, sâu tama ta hâ-e ra ôa tsî tsoro tama ta go hâ i-e ra ǃgao ta asa. 23 O ǁnâi, tare-i ǃaromats ti mari-e marisâuǁgâus tawa go sâu tama hâ i? O ta ge oahā ta go-o, ǁîsa sâuhōǂgās ǀkha ga hō-oa hâ.’ 24 Tsîb ge ǁnāpa ge mâ in ǃoa ge mî: ‘ǁNā ǃhuniǀurimarisa ūǀhana bi, î disi maride ūhâba mā.’ 25 Xawen ge ǁîna ge mî: ‘ǀHonkhoetse, ǁîb kom ǀnai disi maride ūhâo!’ 26 ‘Mîba du ta ra’ tib ge ǁîna ge ǃeream ‘ǁnān hîa ūhân ge ǃnāǂamsase nî ǀarobahe, xawe ūhâ taman ge ūn hâ ǂkhariro-i tsîna nî ūxūhe. 27 Nēsi ǁnā khākhoen tita nî ǁîn di gao-ao kai ǃkhaisa ǂgao tamana nēpa hā-ū, î ti aiǃâ ǃgam!’ ”
Danaoseb Jesuba Jerusalems ǃnâ ra ǂgâ
(Mateub 21:1-11Markub 11:1-11Johaneb 12:12-19)
28 Nēnab ge mîs khaoǃgâb ge Jesuba ǁîga aimâba hâse Jerusalems ǁga ge ǃgû. 29 Tsîb ge Betfages tsî Betanis tsîra hîa ǀKheraǃhommi tawa ǁgoerab ge ǀgū, o ǀgam ǁkhāǁkhāsabekha* ge sî, 30 nē ǁgui-aidi ǀkha: “ǁNā nauǃani ǁgoe ǃāros ǁga ǃgû tsî ǂgâ kho ra hîa kho ge dâukiro-i, tātsēs tsîna ge khoe-i xa ǃgapihe tama hâ i-e, ǃgaemâisase nî hō. ǁÎ-e xore, î hā-ū re. 31 Tsî khoe-i ga dî kho tare-i ǃaroma kho ǁî-e ra xore ǃkhaisa, o kho ge ǃKhūb ge ǁî-e ǂhâba hâ ti nî mîba.”
32 ǁÎkha ge ǃgû tsî hoana Jesub xa kha ge mîbahe khami sī ge hō. 33 Tsî nē dâukiro-e kha ra xore hîan ge ǀhonkhoena ge dî kha: “Tare-i ǃaroma kho ra xore dâukiro-e?”
34 “ǃKhūb ge ǁî-e ǂhâba hâ” ti kha ge ge ǃeream, 35 tsî kha ge dâukiro-e Jesub ǃoa ge hā-ū. ǁÎkha ge saran âkha ǁâb âb ai ǁgui tsî Jesuba ge hui, ǂoab nîga. 36 Tsî ǃgapib garu hîan ge khoena saran âna daob ai gere ǀgâiǁgui.
37 Jerusalems ǀgūseb ge ǀkhī, ǀKheraǃhommi ǁnōb tawa, on ge hoaraga ǂnubis di dâ ra ǁkhāǁkhāsabena Eloba ǃgari dommi ǀkha ge koa, hoaraga buruxa dīn hîan gere mûn ǂama. 38 “Ab Eloba ǁnā gao-aob, ǃKhūb di ǀons ǃnâ ǃgoaxaba ǀkhae re! ǂKhîba ǀhommi ǃnâ tsî ǂkhaisiba Elob ǃoa!”
39 O gu ge ǀnî Farisegu* ǂnubis ǃnâ ge hâ iga Jesub ǃoa ge mî “ǁKhāǁkhā-aotse, sa ǁkhāǁkhāsabena ǃgabe re, în ǃnō!” ti.
40 Ob ge Jesuba ge ǃeream: “Mîba go ta ra, ǁîn ga ǃnō, o di ge ǀuide nî ǃau ǃkhaisa.”
Jesub ge Jerusalems ǂama ra ā
41 Jesub ge ǀgūse ǃās ǀgūse sī tsîb ge ǃāsa mûo, ǁîs ǂama ge ā 42 mî rase: “Nētsēs ga ǁnâi ǀnai ǂan hâ tare-i ǂkhîb ǃaroma ǂhâǂhâsa ǃkhaisao! Xawes ge nēsi ǁnās ǃaroma a ǂgī! 43 Tsēdi ge nî hāǂam si sa khākhoen ǃnau-amdi ǀkha ǃnau-am tsî ǃnamiǂgā si, daogu ǂoade ǂganam tsî hoa ǀkhāga xu xāǂgā side. 44 ǁÎn ge ǃhūb kōse khôaǁnâ si tsî sa ǁanǂgā-aona nî hîkākā; ǀgui ǀuis tsînan ǁîs ǃkhais ai ǁnāxū tidese. Elob nî mâǁae hā ǃkhais di ǂansas ūhâ tama amaga!”
Tempeli di ǃanuǃanuhes
(Mateub 21:12-17Markub 11:15-19Johaneb 2:13-22)
45 Jesub ge Tempeli ǃnâ sī ǂgâ tsî ǂharugu-aona ǃhaeǂuitsoatsoa 46 tsî ǁîn ǃoa ge mî: “Xoas ge ra mî: ‘Ti Tempeli ge ǀgore-ommi ti nî ǂgaihe’ xawe du ge sado ǁîba ǃnari-aon di ǁhāb ase ge dī.”
47 Jesub ge mâ tsēs hoasa Tempeli ǃnâ gere ǁkhāǁkhā. Danapristergu tsî Moseb ǂhanub* di ǁkhāǁkhā-aogu tsî ǁaes di ǂgaeǂgui-aogu ge Jesuba gu nî ǃgamsa gere ǀape-ôa, 48 xawe gu ge xū-i xare-e ǁîb ǃoagu hō tama ge i nēsa gu nî dīse, hoaraga ǁaes gere turaxase ǁîba ǃgâ amaga.
Jesus naSakeus
(Mat. 25:14-30)
1 Jesus sho e ya muJeriko nokwa piti mo. 2 Okwa li ku na omukuluntu gwaafendelithi, omulumentu omuyamba, edhina lye Sakeus. 3 Oye okwa kambadhala, a mone ye a tseye Jesus, ihe shoka okwa li omuhupi komuthika, okwa nyengwa oku mu mona omolwowindji waantu. 4 Oye okwa matuka a tetekele komeho gongundu nokwa londo komukwiyu, a wape okumona Jesus, oshoka ondjila oya li ye enda pomukwiyu. 5 Ano Jesus sho e ya mpoka, okwa ligamene pombanda nokwa ti kuSakeus: “Sakeus, londoloka mbala, oshoka ondi na oku ka talela po nena maandjeni.”
6 Sakeus nokwa taamba Jesus nenyanyu. 7 Aantu ayehe mboka ye shi mono, oya ngungutula ya ti: “Nguno okwa yi, a ka talele po omulumentu omulunde.”
8 Nena Sakeus okwa thikama nokwa lombwele Omuwa a ti: “Omuwa, pulakena! Etata lyeliko lyandje otandi ke li pa oohepele, nongele ku na ngoka nde mu yugu nokulongitha iifundja, otandi ke mu shunithila iinima oyo tuu mbyoka lune.”
9 Jesus okwa ti kuye: “Nena tuu ndjika ehupitho lye ya megumbo ndika, oshoka naye wo omuna gwaAbraham. 10 Oshoka Omuna gwOmuntu okwe ya okukonga nokuhupitha shoka sha kana.”
Eyele lyiimaliwa
11 Jesus okwa hokololele mboka ya li taye mu pulakene eyele ndika. Oye okwa li popepi naJerusalem naantu oya li ye shi, Oshilongo shaKalunga otashi holoka mbala. 12 Jesus okwa ti ihe: “Okwa li ku na omulumentu omuvalekele e ta yi koshilongo shokokule, a ka ningwe omukwaniilwa, ye a galuke. 13 Manga inaa ya, okwi ithana aamati ye omulongo nokwe ya pe kehe gumwe iimaliwa iisiliveli omulongo e ta ti kuyo: ‘Indeni, mu ke yi likolithe iikwawo, manga tandi galuka.’ 14 Ihe aakwashilongo she oye mu tondo noye mu tumine aatumwa ya ti: ‘Omulumentu nguka inatu mu hala, a ninge omukwaniilwa gwetu.’
15 “Omulumentu okwa ningwa omukwaniilwa e ta galuka. Opo okwi ithana aamati ye, mboka e ya pele iimaliwa, ye ye kuye, opo a tseye kutya oya likola shi thike peni.
16 “Gwotango okwe ya nokwa ti: ‘Omuwa, iimaliwa yoye omulongo onde yi likolitha iikwawo omulongo.’ 17 Oye okwa ti: ‘Yaloo, omumati ngoye omwaanawa! Ongoye sho wa li omwiinekelwa miinima iishona, otandi ke ku pa epangelo lyiilando omulongo.’ 18 Omutiyali okwe ya nokwa ti: ‘Omuwa, iimaliwa yoye omulongo onde yi likolitha iikwawo itano.’ 19 Nguka okwe mu lombwele a ti: ‘Ngoye oto ka pangela iilando itano.’
20 “Mukwawo okwe ya e ta ti: ‘Iimaliwa yoye oyo mbika; onda kala nde yi pungula moshikayiwa. 21 Ngame onda li nde ku tila, oshoka ongoye omulumentu omudhigu. Oho kutha shono shaa shi shoye, noho teya shoka inoo shi kuna.’ 22 Oye okwa ti kuye: ‘Ongoye omumati omukolokoshi! Otandi ku pangula omolwoohapu dhoye. Ou shi ndje omudhigu handi kutha shoka shaa shi shandje, nohandi teya shoka inaandi shi kuna. 23 Omolwashike inoo tula iimaliwa yandje mombaanga? Opo ando ngame sho nda galuka, nda galulilwa shoka shandje kwa gwedhelwa ontanitho.’
24 “Nena omukwaniilwa okwa lombwele mboka ya li ya thikama mpoka: ‘Mu kutheni iimaliwa mbyoka, mu yi pe ngoka a likolitha iimaliwa omulongo.’ 25 Oyo oya ti kuye: ‘Ngoka oku na nale iimaliwa iikwawo omulongo.’ 26 Oye okwe ya yamukula a ti: ‘Ngoka e na, oye ta pewa oshindji. Ihe ngoka kee na, oye ta kuthwa naashoka e shi na. 27 Ngashingeyi aatondi yandje mbaka inaa hala, ndi ninge omukwaniilwa gwawo, ye eteni nkuka, mu ya dhipagele koshipala shandje.’ ”
Jesus ta kayile ta yi kuJerusalem
(Mat. 21:1-11Mrk. 11:1-11)
28 Jesus sho a popi ngaaka, okwa kwata komeho u uka kuJerusalem. 29 Sho a thiki popepi naBetfage naBetania pOndundu yooholivi, okwa tetekelitha aalongwa ye yaali 30 e ta ti kuyo: “Indeni komukunda ngwiyaka gu li komeho geni. Ngele mwa thiki ko, otamu ka mona ontana yokasino ya pandekwa, ndjoka inaayi kayilwa nando onale komuntu. Yi pandukululeni mo, ne mu yi ete nkuka. 31 Ngele ku na ngoka te mu pula: ‘Otamu yi pandukululile shike?’ Mu lombweleni kutya Omuwa okwe yi pumbwa.”
32 Oyo oya yi noya adha ayihe yi li, ngaashi Jesus e yi ya lombwele. 33 Ano manga taa pandukulula mo ontana, ooyene oye ya pula ya ti: “Omolwashike tamu yi pandukulula mo?”
34 Oyo oya yamukula ya ti: “Omuwa okwe yi pumbwa.” 35 Oyo oye yi eta kuJesus noya yala oonguwo pombunda yayo e taa kayilike ko Jesus. 36 Manga te ende, aantu oya yala oonguwo dhawo mondjila.
37 Ano sho a thiki popepi naJerusalem, pehala mpoka ondjila tayi kuluka tayi zi kOndundu yooholivi, ongundu onene yaalongwa ye oya tameke okupandula nokuhambelela Kalunga mokulekule omolwiilongankondo ayihe mbyoka ye yi mono 38 ya ti: “Omukwaniilwa ngoka te ya medhina lyOmuwa, na lalekwe nuuyamba kuKalunga! Ombili omegulu nesimano olyaKalunga!”
39 Nena yamwe yomaafarisayi oya lombwele Jesus mokati kongundu ya ti: “Muhongi, lombwela aalongwa yoye, ya mwene.”
40 Jesus okwa ti kuyo: “Otandi mu lombwele: ngele taa mwena, nena omamanya otagi igidha.”
Jesus ta lili Jerusalem
41 Jesus sho a hedha popepi noshilando, okwe shi tala e te shi lili 42 a ti: “Ando ongoye wa dhimbulula nena kutya oshike we shi pumbwa omolwombili yoye. Ihe shika osha holekwa omeho goye. 43 Oshoka omasiku otage ke ya, uuna aatondi yoye taye ke ku kondeka e taye ku kundukidha koombinga adhihe. 44 Oyo otaye ku hanagula po thiluthilu naantu ayehe ye li mo; itaa ka thiga po mpaka emanya lya tentekwa kekwawo inaaye li kumuna po, oshoka ngoye ino dhimbulula ethimbo ndyoka Kalunga e ya, e ku hupithe.”
Jesus to opaleke otempeli
(Mat. 21:12-17Mrk. 11:15-19Joh. 2:13-22)
45 Jesus okwa yi motempeli nokwa tameke okutidha mo aahalithi 46 e ta ti kuyo: “Okwa nyolwa: ‘Ongulu yandje oyi na okwiithanwa ongulu yegalikano,’ ihe ne omwe yi ningi ombogo yaayugi.”
47 Esiku kehe Jesus okwa li ta longo aantu motempeli. Opo aayambi aakuluntu, aalongimpango naakuluntu yoshigwana oye mu kongo, ye mu dhipage, 48 ihe oya nyengwa oku shi ninga, oshoka aantu ayehe oya li ya hokwa oku mu pulakena.