1 Moseb ge ǃaruǀî ge mî: “Besaleli, Oholiab tsî nau khoegu kurus ǂansa ūhâgu hoagu ge ǃKhūb ge mîmā gu khami ǁîgu sîsenna nî dī. ǃKhūb ge ǁîga ǂhâbasa ǂansǁkhāsib tsî ǁnâuǃāb, mâ ǀgaus ai gu nî ǃanu Tentomma kurus diba ge mā.”
Khoen ge ǂhâbahe hâs xa ǃnāsa māde ra hā-ū
2 Ob ge Moseba Besaleli, Oholiab tsî mâ khoeb hoab hîa ǃKhūb xa ǂansǁkhāsiba ge māheb tsî sîsenhui nîse ge māsenni hoaba ǂgaiǀkhī tsî ǁîga sîsentsoatsoa gu nî ǃkhaisa ge mîmā. 3 Moseb ge hoaraga xūn, Israelǁîn ge ǃanu ǃkhaib nî omūhese māna ǁîga ge mā. Xawen ge khoena ǀû tamase mâ ǁgoas hoasa māsenxa ǂgaogu ǀkha ǁîb ǃoa noxopa māde gere hā-ū. 4 O gu ge hoaraga khoegu kurus ǂansa ge ūhâ iga ǃanu ǃkhaib ai gu gere dī sîsenna ǀû tsî Moseb ǃoa hā 5 tsî ǁîb ǃoa ge mî: “Khoen ge ǂhâba ge hâs xa ǃnāsa xūna ra ǀkhī-ū ǃKhūb ge dī ge nîse mîmā ge sîsenni ǃaroma.”
6 ǁNā-amagab ge Moseba hoaraga Israelǁîn nî ǁnâuse ǁîna ge mîmā, khoe-i xare-i ǃaruǀî Tentommi ǃaroma mā-e sī-ū tide ǃkhaisa; o-i ge khoe-i xare-e ǁnās khaoǃgâ ǃaruǀî mā-e sī-ū tama ge i. 7 Xūn hîan ge khoena mān ge Tentomma kurus ǃaroma ǂâu tsî ge ǃnā hâ i.
ǃKhūb di Tentommi kuruhes
(Eksodus 26:1-37)8 Hoaraga khoegu ǃomsîsenni di ǂansǁkhāsiba ūhâgu ge ǃKhūb di Tentomma ge kuru. ǁÎgu ge disi ǂgāmâisagu tsaura lapin ǂhoa, ǂhoaǀapa tsî ǀapa gūǀûn ǀkha kurusaga ǂom tsî xerugu ǀkha ge ǂomani. 9 Mâ ǂgāmâisab hoaba gu ge ǀguitikōse ge ǂom, disiǀgamǀa metergu di gaxusib tsî ǀgam meterkha di ǂhabasib tsîna. 10 ǁÎgu ge koro ǂgāmâisaga ǀguipa, ǀgui ǂgāmâisab ase ge ǂomǁae tsî nau korogu tsîn ge ǁnāti ǀgui ge ǂomǁaehe. 11 ǁÎgu ge mâ ǂomǁaesa ǂgāmâisab hoab di ǀamma ǂhoa sarab ǀkha, ǃkhāǃkharuhe ǁkhāse gere dī. 12 Korodisi āde gu ge mâ ǂgāmâisab hoab di amǃgâb ai kuru, tsî ge mâiǃoagu. 13 Korodisi ǃhuniǀuriǃgaeǁare-ūdade kuru tsî gu ge ǁîdi ǀkha nē ǀgam ǂgāmâisakha ǀgui ǂgāmâisab ase ge ǀhaoǀhao.
14 ǁÎgu ge Tentommi nî ǃgū-ai-ūhese disiǀguiǀa ǂgāmâisaga piriǀûn ǀkha dīsa saraba xu ge ǂom. 15 Mâ ǂgāmâisab hoab ge ǀguitikōse ge ǂomhe, disiǃnonaǀa metergu di gaxusib tsî ǀgam meterkha di ǂhabasib tsîna. 16 Koro ǂgāmâisaga gu ge ǀgui kai ǂgāmâisab ase ǂomǁae tsî nau ǃnanigu tsîna ǁkhawa ǀguipa ge ǂomǁae. 17 ǁÎgu ge korodisi āde mâ ǂgāmâisab hoab di amǃgâb ai ge kuru. 18 Korodisi brons ǃgaeǁare-ūdade gu ge kuru tsî ǁîdi ǀkha nē ǀgam ǂgāmâisakha ǀgui ǂgāmâisab ase ge ǀhaoǀhao. 19 ǁÎgu ge baib di khōb ǀkha kuruhe tsî ǀapaǀapahe hâ khōba ǀgamǁî ǃgū-aib Tentommi dib ase ǂom tsî ǃnonaǁî ǃgū-aib, ǀgapise nî ǃgū-ai-ūheba tsaura khōb ǀkha ge kuru.
20 ǁÎgu ge gaxuse ra mâ ramde akasiahain ǀkha Tentommi ǃaroma ge kuru. 21 Mâ rams hoasa gu ge haka meterga ǀgapi tsî ǃnanidisiǃnaniǀa sentimeterga ǂhabase ge kuru. 22 ǁÎgu ge mâ rams hoasa ǀgam ǁôakha, ǁîs ra ǁgâiǂgā-ūhekha ǀkha ge kuru; hoaraga ramdi ge ǁnāti ī ǁgâiǂgā-ūǁôagu ǀkha ge kuruhe. 23 ǀGamdisi ramde gu ge Tentommi di ǃkhawagasǀkhāb ǃaroma ge kuru 24 tsî hakadisi ǀhaiǀuriǂaidi, ǁîdi ra ǂgâǃnâdi tsîna. ǀGam ǂaira mâ rams hoas ǃnaka, rams ǁôakha nî ǁnāpa ǁgâiǂgāhese. 25 ǁÎgu ge ǀgamdisi ramde Tentommi di ǀapasǀkhāb ǃaroma ge kuru 26 tsî hakadisi ǀhaiǀuriǂaide, ǀgamra mâ rams hoas ǃnaka nî hâse. 27 ǁÎgu ge ǃnani ramde Tentommi di ǃgâbǀkhāb, huriǂoasǀkhāb ǃaroma ge kuru 28 tsî ǀgam ramra Tentommi di ǃkhawagas ǁhôara ǃaroma. 29 ǁÎgu ge nē ǁhôaramra ǃnakab ai ǀhaoǀhao tsî ǀgapika ǃhuniǀurirâis ǀkha ǁaposase ge ǃkhōǁare tsî ǀgui rams ase hoa ǁhôara ge ǃkhōǁare. 30 Nēs ge ǁkhaisa ramdi ǁîdi disiǃnaniǀa ǀhaiǀuriǂaidi ǀkha, ǀgam ǂaira mâ rams hoas ǃaroma ti ra ǂâibasen.
31 ǁÎgu ge disikoroǀa ǃnâǃkhâ ra ǁguihe haiga akasiahain ǀkha ge kuru, koroga Tentommi ǀgui ǀkhāb di ramdi ǃaroma, 32 koroga nau ǀkhāb di ramdi ǃaroma tsî nau koroga Tentommi di ǃgâbǀkhāb, huriǂoasǀkhāb ai hâ ramdi ǃaroma. 33 ǁÎgu ge ǁaegub di ǃnâǃkhâ ǁgoe haib, ramdi ǁaegu ǀgapise ra ǁguiheba ǀgui ǀkhāb Tentommi diba xu nau ǀkhāb kōse ge ǃkharu kai. 34 ǁÎgu ge ramde ǃhuniǀurib ǀkha ǃkhûǀkhā tsî ǃnâǃkhâ ra ǁguihe haigu, ǁîgu tsîn ge ǃhuniǀurib ǀkha ǃkhûǀkhāhe hâ iga ǃgae-ai tsî ǃhuniǀuri râide ǁîdi ai ge kurumâi.
35 ǁÎgu ge ǂgāmâisab ǂhoa, ǂhoaǀapa tsî ǀapa gūǀûn ǀkha kurusaba tsaura lapina xu ǂom tsî ǁîba xerub di īsib ǀkha ge ani. 36 ǁÎgu ge haka akasiahaigu, ǃhuniǀurib ǀkha ǃkhûǀkhāhe hâga kuru tsî ǃhuniǀuriǃgaeǁare-ūdadi, ǀhaiǀuriǂaidi ai mâdi ai ge ǂgāmâi. 37 Tentommi di ǂgâ-ams ǃaroma gu ge ǂhoa, ǂhoaǀapa tsî ǀapa gūǀûn ǀkha ǂgāmâisaba, tsaura lapina xu ǂom tsî ǁîba ge ani. 38 ǁÎgu ge nē ǂgāmâisab ǃaroma koro akasiahaigu ǃhuniǀurib ǀkha ǃkhûǀkhāhe hâgu tsî ǃhuniǀuriǃgaeǁare-ūdadi tsîna ge kuru. Koro bronsǂaidi ǁîgu nî mâǃnâdi tsîna gu ge ge kuru.
1 “Bezalel naOholiab nayakwawo oonkulungu ayehe mboka ya pewa kOmuwa uunongo noondunge okutseya, nkene oshilonga kehe shi na okulongwa metungo lyetsalihangano, oye na okuninga ashihe, naanaa ngaashi Omuwa e shi utha.”
Aantu taa eta omagano
2 Moses okwi ithana Bezalel naOholiab noonkulungu adhihe ndhoka dha pewa kOmuwa uunongo nodha hala okulonga. 3 Odha pewa kuMoses omayambo agehe ngoka ge etwa kAaisraeli okutunga etsalihangano. Ihe aantu oya tsikile okweetela Moses oombalagelo ongula kehe. 4 Nena oonkulungu ndhoka dha li tadhi longo, odha yi 5 e tadhi tseyithile Moses tadhi ti: “Aantu otaye eta oshindji shi vulithe shoka sha pumbiwa miilonga mbyoka Omuwa e yi utha yi longwe.”
6 Moses okwa tumu elaka lya yi noontanda adhihe kutya aantu inaye eta we oombalagelo dhokutungitha etsalihangano. Osho ngaaka aantu ya zimbuka okweeta oombalagelo. 7 Mbyoka ya gongelwa oya li ya gwanenena noya pitilila metungo alihe.
Edhiko lyetsalihangano
(Eks. 26:1-37)8 Aalumentu oonkulungu mokati kaalongi yiilonga oya tungu etsalihangano momalapi omulongo goliina ombwanawa ga tungilwa oongodhi oombulau, oombwilili noontiliganembwilili nomafano gaakerubi paunkulungu. 9 Elapi kehe olya li li thike pekwawo, lyuule woondya omilongo mbali nahetatu nomutamo gwoondya ne. 10 Oya hondjele kumwe oondya ntano, dhi ninge oshitopolwa shimwe, osho wo oondya ntano okuninga oshitopolwa oshitiyali. 11 Kolungenge lwelapi lyotango moshitopolwa kehe oya ningi ko omalulo gongodhi ombulau. 12 Oya ningi omalulo omilongo ntano kolungenge lwelapi lyahugunina moshitopolwa shimwe nomalulo omakwawo omilongo ntano kolungenge lwelapi lyahugunina moshitopolwa oshitiyali. Miitopolwa ayihe iyali omalulo oga li ga tegama. 13 Oya hambula uuhake woshingoli omilongo ntano wokukogekela iitopolwa kumwe.
14 Oya ningi esiikilo lyotenda lyomalapi omulongo nalimwe lya tungwa momafufu giikombo. 15 Elapi kehe olya li li na uule woondya omilongo ndatu nomutamo gwoondya ne. 16 Oya hondjele oondya ntano kumwe, osho wo oonkwawo ntano kumwe. 17 Oya tula omalulo omilongo ntano kolungenge lwelapi lyahugunina moshitopolwa shimwe nomalulo omilongo ntano kolungenge lwelapi lyahugunina moshitopolwa oshikwawo. 18 Oya hambula uuhake woshikushu omilongo ntano wokukogekela iitopolwa kumwe, yi ninge esiikilo limwe. 19 Oya ningi omasiikilo gaali galwe, limwe olyiipa yoonzi oondumentu ya tethwa iitiligane nekwawo lyiipa yoongombefuta. 20 Oya hongo momuthiya iipilangi yokuthikameka etsalihangano. 21 Oshipilangi kehe osha li shi na uule woometa ne nomutamo gwoosentimeta omilongo hamano nahamano. 22 Oshipilangi kehe osha li shi na iikwatakanithi iyali tayi shi kwatakanitha kumwe noshikwawo. Iipilangi ayihe oya li yi na iikwatakanithi mbika. 23 Oya hongo iipilangi omilongo mbali omolwombinga yokuumbugantu wotenda, 24 noku yi tholomena oompadhi omilongo ne dhoshisiliveli, mu hwekelwe mo iikwatakanithi yiipilangi yoku yi thikamitha. 25 Oya ningi iipilangi omilongo mbali omolwombinga yokuumbangalantu wotenda, 26 noompadhi dhoshisiliveli omilongo ne, mbali kohi yoshipilangi kehe. 27 Konima yotenda kuuninginino oya hongele ko iipilangi ihamano 28 niipilangi iyali yokomakuvu. 29 Iipilangi mbika yokomakuvu oya kwatathana pekota nokukwatela kumwe ayihe sigo opombanda. Iipilangi iyali mbyoka ya ningi omakuvu, oya longwa pamukalo nguka. 30 Okwa li ku na iipilangi ihetatu yi na oompadhi dhayo dhoshisiliveli omulongo nahamano, koshipilangi shimwe okwa li mbali.
31 Oya hongo omalukambo omulongo nagatano gomuthiya, gatano omolwiipilangi kombinga yimwe yetsali, 32 gatano ogokombinga onkwawo nagatano ogokuuninginino konima. 33 Olukambo lwopokati olwa tulwa pokati kiipilangi lwa shigakana lwa tsa koombinga adhihe. 34 Oya kolonga iipilangi noshingoli noya tula ko oonkogo dhoshingoli dhokukwatela kumwe omalukambo, ngoka nago wo ga kolongwa noshingoli.
35 Oya ningi etopolitho lyoshiyata sholiina ombwanawa sha tungilwa oongodhi oombulau, oombwilili noontiliganembwilili nomafano gaakerubi paunkulungu. 36 Oya hongele eshigolapi oongundhi ne dhomuthiya dha kolongwa noshingoli, dhi na uuhake woshingoli. Oya tholoma oompadhi ne dhoshisiliveli dhokuthikamitha oongundhi. 37 Posheelo shetsali oya tula po eshigolapi lyoliina ombwanawa lya tungilwa oongodhi oombulau, oombwilili noontiliganembwilili. 38 Etopolitho ndika oye li hongele oongundhi ntano dhi na uuhake; omitse nomalukambo gadho oga kolongwa noshingoli nodha tholomenwa oompadhi dhoshikushu ntano.