Midianǁîn ge ra danǃarihe
1 O gu ge Efraimǁîga Gideonna ge dî: “Tare-i ǃaromats Midianǁîgu ǃoaguts go ǃkhamǃgû, o go ǂgai ge tama hâ i? Tare xū-i ǃaromats ǁnāti sige ǀkha go dī?” Tsî gu ge kaise ǁîb ǀkha ge ǂnoagu.
2 Xaweb ge ǁîba ge mî: “Tita go dī ǁkhā in ge sago ge dīn ǃoagu xū tama hâ. Sago Efraimǁîgo ge dī ǂkhari xūro-i tsîn ge ti hoaraga ǃhaos ge dīn xa a ǃnāsa. 3 Sago ge Eloba xu go ge ǃkhōǃoa ǀgaib ǀkha Midianǁîn ǂgaeǂgui-aokha, Oreb tsî Seeb tsîkha ge ǃgam. Tita ge sago ge dīna dīsa ge ǁkhāba tama hâ i.” Nēsab ge mî, o gu ge ǁîb ǀkha ǃaruǀî ǁaixa tama ge i.
4 Gideonni tsî ǁîb di ǃnonakaidisi khoegu tsîn ge Jordanni tawa sī tsî ǁîba ge ǃgâu. ǁÎgu ge tsau gu ge hâ i, xawe noxopa khākhoega gere ǃgôaǃgon. 5 Sukots tawa gu ge sī, ob ge Gideonna ǃās di khoen ǃoa ge mî: “Ti khoega toxopa pere-e mā re. ǁÎgu ge kaise tsau hâ, tsî tita ge Midianǁî gao-aokha, Sebab tsî Salmunab tsîkha ra ǃgôaǃgon.”
6 Xawe gu ge ǃās di ǂgaeǂgui-aoga ge mî: “Tare-i ǃaroma da sa toroǃkhamaoga pere-e nî mā? Sago kom noxopa Sebab tsî Salmunab tsîkha ǃkhō tamao.”
7 Ob ge Gideonna ge mî: “ǃKhūb ga Sebab tsî Salmunab tsîkha ti ǃomǁae mā teo, o ta ge sago ǁkhūgu tsî ǁkhūxa hain ǃgaroǃhūb din ǀkha nî ǂnau.” 8 Gideonni ge Penuels kōse ǃkharu tsî ǁîn tsîn ai ǁkhā ǂgans ǁkhāsa ge ǂgan, xawe gu ge Penuels aogu tsîna Sukots digu ǁkhāgu khami ge ǃeream. 9 Ob ge ǁîgu ǃoa ge mî: “Danaose ta ga oaǀkhī, o ta ge sadu ǂgō-omma nî khôaǁnâ.”
10 Sebab tsî Salmunab tsîkha ge ǁîkha di toroǂnubis ǀkha Karkors tawa ge hâ i. Aiǂoas ǃhaodi di toroǃkhamaogu xa gu ge disikoroǀaǀoadisigu ǀguiga ge ǃgau hâ i; ǀguikaidisi tsî ǀgamdisiǀoadisigu hoagu ge ge ǃgamhe. 11 Gideonni ge ǃgaroǃhūbamǃgâ, Nobas tsî Jogbehas tsîra aiǂoas ǃnâ ǁgoe daob ǀkha ǃgû tsî khākhoen di toroǂnubisa ǃâubasen tama gu hâ hîa ge ǁnāǂam. 12 Midianǁî gao-aokha, Sebab tsî Salmunab tsîkha ge ge ǃkhoeni; xaweb ge Gideonna ǁîkha ǃgôaǃgon tsî ǃkhō, tsî hoaraga toroǂnubisa kaise ge ǃhuriǃhuriǃnâ.
13 Gideonni ge Heres ǃgâu-aisa-ub toroǃkhamsa xu ra oaǀkhī hîa, 14 Sukots di ǂkham khoeba ǃkhō tsî ge dîǃnâ. Ob ge ǁnā ǂkham khoeba hûdisihûǀa ǂamkhoegu Sukots digu di ǀonde ge xoamâiba bi. 15 Ob ge Gideonna Sukots di aogu tawa sī tsî ge mî: “Tita go ge hui ǂgao tama i ǃkhaisa ǂâis ǃnâ ū go hâ? Sago kom tsau hâ toroǃkhamaogu tiga go, noxopa ta Sebab tsî Salmunab tsîkha ǃkhō tama xui-ao ǂû-i xare-e mā tide ti ge mîo. Kō re, nēkha ge a ǁîkha.” 16 Tsîb ge ǁkhūgu tsî ǁkhūxa hain ǃgaroǃhūb dina ū tsî Sukots ǂgaeǂgui-aoga ǁîn ǀkha ge ǁkhara. 17 ǁKhātib ge Penuels di ǂgō-omma khôaǁnâ tsî ǃās di aoga ge ǃgam.
18 ǁNās khaoǃgâb ge Gideonna Sebab tsî Salmunab tsîkha ge dî: “Mâti ī khoega sakho ge Tabors tawa ǃgamga?”
O kha ge ǁîkha ge ǃeream: “Sats khami gere mûsen; mâb hoab ge gaoǀgôa-i khami gere mûsen.”
19 Ob ge Gideonna ge mî: “ǁNāgu ge ti ǃgâsaga ge iga, ti îs di ôaga. ǃKhūb ǀons ǃnâ ta ra nūba go, ǁîga go ga ǃgam tama hâ, o ta ga sago tsîna ǃgam tama hâ.” 20 Tsîb ge ǁîb di ǂguro ǀgôab Jetera ǃoa ge mî: “Hā, îts ǁîkha ǃgam.” Xaweb ge ǀgôaba gôab âba ǂgaeǂui tama ge i. Noxopab axas ǀguisa i tsîb gere ǃao xui-ao.
21 O kha ge Sebab tsî Salmunab tsîkha Gideonna ge mî: “Satsa aitsama hā ǃgam khom. Aots nîs kao aitsama sa sîsenna dī.” Ob ge Gideonna ǁîkha ǃgam tsî ǁîkha ǃnaira ǃaokha ai ge hâ i anixūna ge ūǁnâ.
22 ǁNās khaoǃgâ gu ge Israelǁîga Gideonni ǃoa ge mî: “Satsa sida di gao-ao kai re; sats tsî satsa xu ra sao ôananôagub tsîdo. Sats ge sida Midianǁîna xu go huiǂui.”
23 Xaweb ge Gideonna ǁîga ge ǃeream: “Tita ge sadu ǂama gao tide tsî ti ôab tsîn ge ǁnāsa dī tide. ǃKhūb ge nî sadu di gao-ao.” 24 ǃAruǀîb ge Gideonna ge mî: “ǀGui xū-e ta ge ra ǂgan go ǂgao. Ab mâb sago dib hoaba ǃhuniǀuri ǂgaeradi hîab go ūde mā te.” (Midianǁîn ge nau khoen ǃgaroǃhūb din ǁkhān khami ǃhuniǀuri ǂgaerade gere ǂnûi.)
25 O gu ge Israelǁîga “ǁÎde ge ge nî mā tsi” ti ge ǃeream. Tsî gu ge ǃkhaiba khoraǁgui tsî mâb hoaba ūb ge hâ i ǂgaerade ge ǁîb ai ge aoǂnûi. 26 Gideonni ge ǃkhōǃoa ǃhuniǀuri ǂgaeradi ge ǁaubexa ǀgamdisi kiloxramga ge ǃgom i. Nēs ge ǃhuniǀuri anisenxūn, karagu tsî ǂhoaǀapa saran Midianǁî gao-aogu gere anan tsî ǃnain di ǃaogu di ananxūn tsîna ge ǃkhōǂgā tama hâ i. 27 Gideonni ge ī-e ǁnā ǃhuniǀurib ǀkha kuru tsî ǁîb di ǃās Ofras ǃnâ ge mâi. On ge hoaraga Israelǁîna Eloba ǁnāxū tsî ǁnāǀî ge ǃgû, īban sī nî ǀgoreǀîse. ǁNā īb ge Gideonni tsî ǁîb di ǀaokhoena ǁnoase ge ība.
28 Midianǁîn ge Israelǁîn xa ge danhe hâ i tsî Israelǁîna ǃaruǀî ǃaorosasi-e ge ǃkhōǂgāba tama hâ i. Tsîb ge ǂkhîba ǃhūb ǃnâ hakadisi kuriga ge hâ, Gideonni ge ǁōs kōse.
Gideonni di ǁōb
29 Gideonni ge ǁîb di oms ǂûs ǁga oa tsî ǁnāpa sī ge ǁan. 30 ǁÎb ge hûdisi ǀgôaga ge ūhâ i, ǂgui taradeb ge ūhâ i xui-ao. 31 ǁÎb ge Sexems tsîn ǃnâ xōǀkhātarasa ge ūhâ i; ǁîs on ge ǀgôaba ge ǁoraba bi, Abimelex tib ge ǀonǂgaiba. 32 Joasi ôab Gideonni ge kaiseb kaira hâse ge ǁō, tsîb ge ǁîb îb Joasi di ǀhobas ǃnâ Abieserǁîn di ǃās Ofras tawa ge ǁkhōhe.
33 Gideonni di ǁōb khaoǃgân ge Israelǁîna ǁkhawa Elob ǃoagu ǁore tsî Baalga gere ǀgoreǀî. ǁÎn ge Baal-Berita elose dībasen 34 tsî ǃKhūb ǁîn di Elob, ǁîna ge ǁîn ǂnamipe hâ khākhoen hoana xu a huiǂuiba ge ǃoabaǀû. 35 ǁKhātin ge Gideonni, nētikō ǃgâina ge Israelǁîna dībab di ǀaokhoen ǃoagu ge ganganoǃnâ.
Okusindwa kwahugunina kwAamidiana
1 Nena Aaefraim oya lombwele Gideon ya ti: “Oshike inoo tu lombwela, sho wa ka homona Aamidiana? Omolwashike we tu ningile ngeyi?” Oye shi tamaneke noonkondo.
2 Ihe Gideon okwa ti: “Shoka nda li te vulu okuninga, kashi shi sha nokuyelekwa naashoka mwe shi ningi. Nokuli oshishona shoka mwe shi ningi, oshi vule shoka ezimo lyandje alihe lye shi ningi. 3 Sho shene, okoonkondo dhaKalunga mwa dhipaga aawa yaali yAamidiana, Oreb naSeeb. Oshike nda ningi, shi tukule shino?” Sho a ti ngeyi, oya gololoka.
4 Gideon netanga lye lyaalumentu omathele gatatu oye ya komulonga Jordan noye gu taaguluka. Oya li ya loloka nayi, ihe oya landula ngaa aatondi yawo. 5 Sho ye ya kuSukkot, okwa lombwele aantu yomoshilando: “Peni wo aantu yandje iikwiila yimwe. Oya loloka, nangame onda landula Seba naZalmunna, aakwaniilwa yAamidiana.”
6 Ihe aakuluntu yaSukkot oya ti: “Omolwashike tu na okupa aakwiita yoye iikulya? Ndishi inamu kwata natango Seba naZalmunna.”
7 Gideon okwa ti: “Eewa ano! Omuwa ngele okwa gandja Seba naZalmunna miikaha yandje, nena otii ke mu takula nomano nomapokolo gokombuga!” 8 Gideon okwa yi kuPenuel nokwe ya hehela ngaashi puSukkot, ihe aantu mbaka oya yamukula ngaashi Aasukkot. 9 Okwa ti kuyo: “Ote yi, ihe otii ka galuka ondjolowele nonda ndjanga, nongele nda galuka, otii ka hanagula po epopilongulu lyeni.”
10 Seba naZalmunna oya li puKarkor pamwe netangakwiita lyawo. Maakwiita ayehe yomazimo gokombuga omwa li mwa hupu ashike 15 000; aakwiita 120 000 oya dhipagwa. 11 Gideon okwa yi nondjila yokooha dhombuga kuuzilo waNobak naJogbeha e ta koloka ta matukile etangakwiita. 12 Aakwaniilwa mbeyaka yaali yAamidiana, Seba naZalmunna, oya yi ontuku, ihe okwe ya landula e te ya kwata e ta shoshomeke etanga lyawo alihe.
13 Gideon sho a li ta galuka kolugodhi ta piti metaulilo lyaHeres, 14 okwa kwata omumati Omusukkot e te mu pula. Omumati okwe mu nyolele omadhina gaakuluntu omilongo heyali yaSukkot. 15 Nena Gideon okwa yi kaantu yaSukkot nokwa ti: “Dhimbulukweni, nkene mwa tindile okukwatha ndje. Omwa tile, itamu pe aakwiita yandje ya loloka iikulya, oshoka onda li manga inaandi kwata Seba naZalmunna. Eewa, oyo mbaka nduno!” 16 Opo ihe okwa kutha omano nomapokolo gokombuga e ta takula nago aakuluntu yaSukkot. 17 Okwa hanagula po wo epopilongulu puPenuel nokudhipaga aalumentu yomoshilando shoka.
18 Nena Gideon okwa pula Seba naZalmunna: “Ongiini kombinga yaantu mbeya mwa dhipagele puTabor?” Oya yamukula: “Oye ku fa, shaa ngoka okwa fa munyembala.”
19 Gideon okwa ti: “Oya li aamwameme yomekoto, ndele ote gana naanaa kutya ando omwa li inaamu ya dhipaga, ando itandi mu dhipaga.” 20 Nena okwa lombwele osheeli she Jeter: “Ila, u ya dhipage!” Ihe omumati ina pweya mo nande egongamwele lye. Okwa li ta kakama, oshoka oye omputu natango.
21 Nena Seba naZalmunna oya ti kuGideon: “Ila, u tu dhipage ngoye mwene, oshoka ngoye omulumentu gwomatha.” Osho Gideon e ya dhipaga nokwa kutha po iiwengendje ya li moothingo dhoongamelo dhawo.
22 Konima yaambika Aaisraeli oya ti kuGideon: “Ninga omuleli gwetu — ongoye noluvalo lwoye. Owe tu yululula miikaha yAamidiana.”
23 Gideon okwa yamukula: “Itandi ningi nando omuleli gweni, nohamumwandje. Omuwa oye omuleli gweni.” 24 Ihe okwa tsikile ta ti: “Nandi mu pule oshinima shimwe. Shaa ngoka gwomune na pe ndje omagola ngoka a hakana.” (Aamidiana naambuga oya li haa zala omagola giingoli.)
25 Aantu oya yamukula: “Otatu nyanyukilwa oku ge ku pa.” Oya yala ekumbyatha pevi noshaa ngoka oku umbile po omagola ngoka a hakana. 26 Omagola giingoli ngoka Gideon a taamba, oge na uudhigu u thike konyala pookilograma omilongo mbali, inaamu yalulilwa omitsuhu nomakwilika noonguwo oombwilili, ndhoka hadhi zalwa kaakwaniilwa yAamidiana, niiwengendje mbyoka ya li moothingo dhoongamelo dhawo. 27 Gideon okwe yi tungitha ondjatha ya nyeleketela e te yi tula moshilando shaandjawo Ofra. Aaisraeli oya gamuka ko kuKalunga kawo noye yi simaneke ya ningi oshikalunga shawo. Osha ningi epundukitho kuGideon noluvalo lwe.
28 Osho Aamidiana ya sindwa kAaisraeli nokapwa li we omahindo. Oshilongo osha li shi na ombili omimvo omilongo ne, sigo okeso lyaGideon.
Eso lyaGideon
29 Gideon okwa shuna kaandjawo noko a kala. 30 Okwa li e na oyana aamati omilongo heyali, oshoka okwa li a hokana ombanda. 31 Okwa li e na ohonda muShekem; noye mu valele okamati e te ka luku Abimelek. 32 Gideon yaJoas okwa si muukokele wa tya ko nokwa fumvikwa mombila yahe Joas puOfra, oshilando shezimo lyaAbieser.
33 Konima yeso lyaGideon oshigwana shaIsrael inashi dhiginina Kalunga; osha longele ooBaal. Oya ningi Baal-Berit oshimenka shawo 34 yo inaa tsikila we okulongela Omuwa Kalunga kawo, ngoka e ya mangulula miikaha yaatondi yawo ye ya kunduka. 35 Inaa sila ohenda egumbo lyaGideon moluuwanawa mboka e u ningile Israel.