Salomob di gao-ommi
1 ǁÎb di gao-ommab ge Salomoba disiǃnonaǀa kuriga ge ǂnubi. 2 ǁKhātib ge Libanonni Haiǀgoms Ommi, korodisi meterga gaxu, ǀgamdisi meterga ǂhaba tsî ge disikoroǀa meterga ǀgapi iba ge ǂnubi. ǁÎb ge sederhaiǂkhâǃnâgu ǃnona raigu digu ai ge mâ i tsî sederhaiǃnaogu ge ǁîgu ai ge ǁgoe i. 3 Omǂamǃnâb ge hakadisikoroǀa ǂkhâǃnâgu ai ge ǁguisa i. 4 Hoa ǀkhākha di ǂnubiǂgoakha ǃnâ di ge mâb hoab ǃnâ ǃnona mûǂuidaode ge kurusa i. 5 Dao-amǃnaogu tsî mûǂuidaodi digu tsîgu ge hakaǁhôaxase ge kuruhe hâ i tsî ǀguiǀkhāb di ǃnona mûǂuidaodi ge nauǀkhāb didi ǃoa-ai ge hâ i.
6 ǂKhâǃnâhaigu ǀkha dīhe hâ ommi ge ǀgamdisikoroǀa meterga gaxu tsî disikoroǀa meterga ge ǂhaba i tsî ǂamǃnâs âb ge ǂkhâǃnâhaigu ai ge hâ i.
7 ǁÎb ge ǁkhāti trons di ommi, ǀgoraǃgâ-ommi tis tsîna gere ǂgaiheb, ǁîb ǃnâb ge ǁhōga gere ǀgoraǃgâb tsîna ge kuru. ǁNā ommi ge ǃnaka ǃgû-aiǂgapaba xu ǀgapise ǂamǃnâb kōse sederhain ǀkha ge ǁguiǂuisa i.
8 Salomob ǂûb di ǁanǃkhaib, trons ommi ǃgâbǀkhāb ai ge ǂnubisa ib ge nau ommi ǁkhāb khami ge kurusa i. ǁÎb ge Faraob ôas, ǃgameb ge hâ is tsîna ǁnāti ī omma ge ǂnubiba.
9 Nē omgu hoagu ge ǃgaoǃgaoba xu ǂamǃnâb kōse ǃgomǀgausa ǀuidi, ǂhâbasa ǀnōb ǃoa aiǂhomihe tsî saxab ǀkha saxaǂhanuǂhanuhe hâdi ǀkha ge kurusa i. 10 ǃGaoǃgaogu ge ǃgomǀgausa, kai ǀuidi, koro metergu tsî haka metergu kō gaxusiba ūhâdi ǀkha ge dīhe hâ i. 11 ǁÎdi ai di ge ǀnî ǀuidi, ǀnōb ǃoa ǁhāǂuisadi tsî sederhaigu tsîna ge hâ i. 12 Kai ai-ommi di ǂnubiǂgoagu ge ǃnona ǃnādi kōse ǂnûi-aigusa ǀuidi tsî ǀgui raib sederhaigu tsîn ǀkha ǂganagab di ai-ommi ǃKhūb ommi dib tsî gao-ommi di dao-ams tsîra khami ge ǂnubisa i.
Hirammi di ǁguiǂams
13 Gao-aob Salomob ge Hirammi, Tirus dib brons sîsenni ǂansa ūhâba ge ǂgai kai. 14 Hirammi ge ǃoataras Naftalib ǃhaos dis di ôa ge iba, tsî ǁîb îb ge Tirus di khoeb, brons sîsenna ge ǁkhā iba. Hirammi ge ǂoaǂamsa ǀgaub ai brons-i ǀkha sîsens di ǂans tsî ǁkhāsiba ge ūhâ i tsî gao-aob tawab ge sīo, ǁîb gere mîmā bi sîsengu hoaga gere dī.
ǀGam brons ǂkhâǃnâkha
(2 Kroniks 3:15-17)
15 Hirammi ge ǀgam brons ǂkhâǃnâkha, mâb hoab ge khoese meterga ǀgapi tsî ǃnani meterga ǁau ikha ge ǂnâ. 16 ǁKhātib ge ǀgam brons danara, brons ǂkhâǃnâkha ai nî ǂnûihe ra ge ǂnâ. 17 Mâ ǂkhâǃnâhaib danas hoas ge ǂgapusa khedegu ǀkha ge anihe hâ i. 18 ǁNātib ge ǂkhâǃnâkha, ǀgam raikha di brons xranatdi ǀkha ge dī.
19 ǂKhâǃnâkha di danadi ge ǁkhowa-amsa ǃkhādi khami ge ī i tsî ǀgam meterkha kōse ge ǀgapi i. 20 ǂKhâǃnâhaikha danadi ai di ge leliǃkhāde ge hâ i tsî ǀgamkaidisi xranatdi ge ǀgam raikha ǃnâ danadi ǂnamipe ge hâ i. 21 Hirammi ge ǁnā ǀgam ǂkhâǃnâkha Tempeli di dao-ams aiǃâ ge mâi. ǃKhawagasǀkhāb ai mâb ge Jakin ti ge ǀonǂgaihe tsî ǀapasǀkhāb ai mâba Boas ti. 22 ǁKhowa-amsa ǃkhādi khami i brons danadi ge ǂkhâǃnâkha ai ge hâ i.
ǁNātib ge ǂkhâǃnâkha di sîsenna ge dītoahe.
Brons ǁgamxapas
(2 Kroniks 4:2-5)
23 Hirammi ge ǃgupu ǁgamxapas, koro meterga ǂhaba, ǀgam tsî ǃkhare meterga ǀgapi tsî ǂnamipeb âsa ge disikoroǀa meter isa brons-i ǀkha ge kuru. 24 Xapas amǃgâb ǃnaka di ge ǁîs ǂnamipe ǃhûde ge ǂnâhe hâ i; ǁîdi ge xapas ǀkha ge ǀgui ǂnâhe. 25 Xapas ge disiǀgamǀa brons ǁgōgu ai ge mâ i. ǃNona gu ge ǀapas ǁga gere kō, ǃnona ga huriǂoas ǁga, ǃnona ga ǃkhawagas ǁga tsî ǃnona ga aiǂoas ǁga. 26 ǁGamxapas di ǀkhāb ge khoese sentimeterga ge ǁau i tsî amǃgâb âs ge kobis amǃgâb khami ge ī i tsî ǃkhās amǃgâb khami ǃaugabǀî gere ǂapaǂoa. ǁÎs ge ǁaubexa hakadisiǀoadisi litergu ǁgam-e ge ū ǁkhā i.
Brons kunirodi
27 Hirammi ge ǁkhāti disi brons kunirode ge kuru. Mâs hoas ge ǀgam meterkha gaxu, ǀgam meterkha ǂhaba tsî ǀgui tsî ǃkhare meterga ge ǀgapi i. 28 ǁÎdi ge nēti ge kuruhe hâ i; ǃnamgu âdi ge ge ǂhaba i tsî di ge hakaǁhôaxa ramdi ǃnâ ge kuruǂgāsa i. 29 ǂHaba ǀkhāgu âdi ai di ge xamgu, gomagu tsî xerugu tsîna ge ūhâ i. ǃNakab tsî ǀgapikab, xamgu tsî gomagu dib ai gu ge ǂgomasa īga ge hâ i. 30 Mâ kuniros hoas ge haka brons ǀnūde ge ūhâ i tsî brons ǀuriga ǀnūdi tawa. ǁĀsenǃnâǃoreb ge haka brons ǂkhâǃnâdi ai ge mâ i tsî ǂkhâǃnâdi ge kranrodi ǀkha ge anisa i. 31 Ams âs ge ǂganagabǀî ǃkhare metera ge ǃgam i, ǁîs ams ge ǃgupu tsî hakadisi sentimeterga ge ǂhaba i. ǁÎs ǂnamipen ge xūna ge xoaǂgāsa i. Kunirodi ǃnamgu ge ge hakaǁhôaxa i tsî ǃgupu tama ge hâ i. 32 ǀNūdi ge ǃnamgu ǃnaka ge hâ i tsî ǀnūdi di ǀurigu ge kunidi ǀkha ge kuruǀhaosa i. Mâ ǀnūs hoas ge hûdisikoroǀa sentimeterga ge ǀgapi i. 33 ǀNūdi ge torokunidi ǀnūdi khami ge kurusa i, ǁîdi ǃân hoan ge brons-i ǀkha ge kurusa i. 34 ǂKhâǃnâdi, mâ ǁhôas kunis dis hoas ǃnaka hâdi ge kuniros ǀkha ge kuruǀhaosa i. 35 Mâ kuniros hoas ǂnamipeb ge ǃgupu ǂgamūdab, ǀgamdisiǀgamǀa sentimetergu kōse gaxuba ge hâ i. ǁÎs ǂkhâǃnâdi tsî xōǀkhāgu tsîn ge ǁîs ǀkha ge kuruǀhaosa i. 36 ǂKhâǃnâgu tsî ǃnamgu tsîn hoan ge xerugu, xamgu tsî palmhaidi tsîn ǀkha ge anansa i tsîdi ge krande ǁîs ǂnamipe ge hâ i. 37 ǁNātib ge disi kunirodi, hoadi ǀguiti-ī, ǀguitikō tsî ǀguiti gere mûsende ge kuru. 38 Hirammi ge ǁkhāti disi brons ǁasenǃnâǃoregu, mâb hoab ǀgam meterkha harasiba ūhâ tsî ǁkhaisakaidisi literga ū ǁkhāga ge kuru, ǀguiba mâ kuniros hoas ǃaroma. 39 ǁÎb ge koro kunirode ommi di ǃkhawagasǀkhāb ai ge mâi tsî nau korode ommi di ǀapasǀkhāb ai. ǁGamxapabab ge ǃkhawagas-aiǂoasǀkhāb ai ge mâi.
Tempeli ǃnâ hâ xūn di xoakhâib
(2 Kroniks 4:11—5:1)
40 Hirammi ge ǁkhāti tsaobsūdi, khâkhâi-ūxūn tsî ǁāsenǃnâǃoregu tsîna ge kuru. ǁÎb ge gao-aob Salomobab ge ǃKhūb ommi tawa gere dība sîsenni hoaba ge dītoa.
41 ǀGam ǂkhâǃnâkha,
ǀgam ǃgupu danara ǂkhâǃnâkha ǂamǃnâ ǂnôara,
ǂgapusa khedega mâ danas hoas ai ūhâkha,
42 hakakaidisi brons xranatde ǀgam raikha mâb hoab ǀguikaidiside ǃkhōǂgā hâkha,
43 disi kunirodi,
disi ǁāsenǃnâǃoregu ǁîdi ai mâdi,
44 ǁgamxapas, disiǀgamǀa gomagu ai mâs,
45 tsaubsūdi, khâkhâi-ūxūn tsî ǁāsenǃnâǃoregu tsîna.
Nē xūn Hirammi ge gao-aob Salomoba Tempeli ǃaroma dīban hoan ge ǂkhanuǂkhanusa brons-i ǀkha ge kurusa i. 46 Gao-aob ge ǁîna Jordanǃāb ǃgoaǃnāb tawa, Sukots tsî Saretans tsîra ǁaegu ǂgoab ǃnâ ge kuru kai. 47 Salomob ge nē brons xūn hoan di ǃgomma, kaisen ge ǂgui i xui-ao ǀnō tama ge i tsîb ge ǃgommi âna ǂansa tama hâ.
48 Salomob ge ǁkhāti ǃKhūb ommi di xūn hoana ge dī kai; ǃhuniǀuri altars, ǃhuniǀuri tāb ǁguibaperegu dib, 49 ǃūmû ǃhuniǀuri kandelargu, koroga ǃkhawagasǀkhāb tsî koroga ǀapasǀkhāb Hoan xa ǃAnu ǃKhaib dib aiǃâ, ǃhuniǀuri ǃkhādi, ǃamǀaedi tsî ǁaraǂao-ūxūn, 50 ǃoredi, ǁaraǂao-ūxūdi, ǀgapiǃoredi, ǀanǀanǃoredi, ǀaekhorodi, Hoan xa ǃAnu ǃKhaib tsî Tempeli tsîn dao-amdi di ǂgāmâi-aixūdi tsîn hoan ge ǃhuniǀurib ǀkha ge dīsa i. 51 Gao-aob Salomob ge ǃKhūb ommi di sîsenni hoabab ge dītoa, o hoaraga xūn ǁîb îb Davidi ge khai hâ in, ǀhaiǀurib tsî ǃhuniǀurib hoaba, Tempeli di sâuǃnâ-omgu ǃnâ ge ǂgā.
Uuwa waSalomo
1 Salomo okwi itungile wo uuwa we mwene, noshe mu pula omimvo omulongo nandatu. 2-3 Oshinyanga shomiti dhokuLibanon osha li shi na omutaandelo gwoometa 4,4, omutamo gwoometa 22 nomutumbo gwoometa 13,5. Osha li shi na omikweyo ndatu dhoongundhi dhomisedeli, momukweyo kehe omwa li oongundhi omulongo nantano dha tentekwa omiti omisendeli. Ontala yomisedeli oya li ya taandela kombanda yomala gokupungula, ngoka ga kwatwa koongundhi. 4 Mekuma kehe lyomutaandelo omwa li omikweyo ndatu dhomakende. 5 Omiyelo nomakende oga li gookolonela ne, nomikweyo ndatu dhomakende mekuma kehe odha li dha taalelathana.
6 Oshinyanga shoongundhi osha li oometa 22 momutaandelo noometa 13,5 momutamo. Komeho gasho okwa li ondunda yokuthikila yi na oongundhi noshipamba sha kwidhidhika iikolo.
7 Omakuma goshinyanga shoshipangelapundi, kokutya oshinyanga shoompangu, moka Salomo a tokolele oohapu, oga li ga siikilwa niipilangi yomisedeli okuza kolupanda sigo okontala.
8 Omuhandjo gwaSalomo mwene ogwa li pehala handiyaka yoshinyanga shoompangu. Ogwa li gwa tungwa ngaashi omatungo omakwawo. Salomo okwa tungu wo ongulu ya tya ngaaka yomunyekadhi gwe, omufuko omuna gwomukwaniilwa gwaEgipiti.
9 Omatungo agehe ngaka oga li ga tungwa nomamanya gondilo okuza komukanka sigo okontala. Omamanya ngaka oga li ga longekidhwa poshikuthilo shomamanya nokuteta ga yelekwa nawa, meni nokombanda oga li ga saahwa nawa. 10 Omakankameno oga li ga tungwa nomamanya omanene gondilo, gamwe gomugo oga li oometa 3,5 momutaandelo, gamwe oometa 4. 11 Kombanda yago okwa tentekwa omamanya ga tetwa pandjele nosho wo omisedeli. 12 Ehala enene lyotempeli, ndyoka lyomeni komeho gotempeli naandyoka lyuuwa oga li ge na edhingililokuma li na iiyalo itatu yomamanya ga hongwa noshiyalo shimwe shomiti dhomisendeli dha hongwa.
Oshilonga shaHiram
13 Omukwaniilwa Salomo okwa tumu ko Hiram, a ka talwe koshilando Tiro. 14 Okwa li omuna gwomuselekadhi mezimo lyaNaftali. Nakusa he Omutiro okwa li omuhambudhi gwoshikushu. Hiram okwa li onkulungu mokuhambula oshikushu. Okwa taamba ehiyo lyomukwaniilwa Salomo nokwe mu hambulile iinima ayihe yoshikushu ya pumbiwa.
Oongundhi mbali dhoshikushu
(2 Ondjal. 3:15-17)
15 Hiram okwa tholoma oongundhi mbali dhoshikushu, shaa ndjoka yoometa 8 muule noometa 5,3 molumbumbu. 16 Okwa hambula wo iipaka iyali yoshikushu, shaa shoka oometa 2,2 momuthika, yi tentekwe koombando dhoongundhi. 17 Koshipaka shongundhi kehe okwa li uulenga wa tatwa 18 nomikweyo mbali dhiiyimati yoshikushu yomuti omugranati. 19 Iipaka yuule wometa 1,8 oya li ya tholomwa ya fa oongala dhomavo, 20 noya li ya tulwa kombanda yoshitopolwa sha ngolongwa, mpoka inaapa kala we uulenga wa tatwa. Okwa li iiyimati yomugranati omathele gaali momikweyo mbali dha kunduka oshipaka kehe.
21 Hiram okwa tula oongundhi ndhika mbali dhoshikushu posheelo shotempeli: yimwe kombinga yokuumbugantu oya lukwa Jakin, nonkwawo kuumbangalantu oya lukwa Boas. 22 Iipaka yoshikushu molupe lwoongala dhomavo oya tentekwa koombando dhoongundhi.
Osho ngaaka iilonga koongundhi ya hulithwa po thilu.
Ondama yoshikushu
(2 Ondjal. 4:2-5)
23 Hiram okwa hambula ondama yoshikushu ya ngolongwa yi na ontaakano yoometa 2,2 nomutumbo gwoometa 4,4. Olumbumbu lwayo olwa li oometa 13,2. 24 Koongenge dhondama okwa li uulenga womikweyo mbali dhomafano gokatanga kamuthithi, ngoka ga tholomenwa molumbumbu lwondama. 25 Ondama oya tentekwa koontsezi omulongo nambali dhoshikushu, ndhoka dha pilamenathana: ndatu odha taalela kuumbangalantu, ndatu okuuninginino, ndatu okuuzilo. 26 Oongenge dhondama odha li dhi na uupapi woomilimeta 75. Ongenge yayo oya li ya fa yekopi, ya tivulilwa kondje ya fa ongala ya sheneka. Ondama otayi gwana konyala oolita 40 000.
Uutemba woshikushu
27 Hiram okwa hambula wo uutemba woshikushu omulongo. Okatemba kehe oke na omutaandelo gwometa 1,8, omutamo gwometa 1,8 nomutumbo gwometa 1,3. 28 Owa li wa hambulwa momayambi ga tulwa moshikundukilo. 29 Oge na omafano goonime, goongombe nogaakerubi. Koshikundukilo, pombanda nopohi yoonime noyoongombe, okwa li ku na uulenga woondhingila. 30 Okatemba kehe oka li ke na omagulu goshikushu gane nooakisa dhoshikushu. Iitakamithi yokomakuvu gokatemba oya li yi na omakwatelo ga tholomenwa kohi yomakuvu noge na uulenga woondhingila. 31 Komulungu gwondhingila okwa li oluuli lwoosentimeta 45 momutamo noosentimeta 18 okuuka kondambo. Oya li ya takelwa uulenga. 32 Omagulu oga li ge na uule woosentimeta 66; oge li oogaali noogaali, kohi yoongenge adhihe mbali dhokatemba, nooakisa odha li kumwe nokatemba. 33 Omagulu oga li ga fa ngoka gomatembakwiita; ooakisa dhago, oofeli, iisipilingi nuumbundju oya li yoshikushu. 34 Kohi yomakuvu gokatemba kehe okwa li iitakamithi, mbyoka ya li kumwe nokatemba. 35 Kombanda yokatemba kehe okwa li oluuli lwoosentimeta 22 lwe ka kunduka. Iikwatitho yalwo oya li kumwe nokatemba. 36 Iikwatitho yoluuli lwako oya li ya takelwa omafano gaakerubi, goonime nogomilunga, nehala kehe lyomwaka olya li lya tulwa uulenga woondhingila. 37 Osho uutemba wa li wa hambulwa ngaaka, owa li wa faathana, ou thike pamwe muunene nou na olupe lumwe.
38 Hiram okwa hambula ishewe oombaali omulongo, okatemba kehe ombaali yako. Ombaali kehe oya li ometa 1,8 montaakano yayo notayi gwana oolata 800. 39 Okwa tula uutemba utano kombinga yokuumbugantu wotempeli, nuutano okwe u tula kombinga yokuumbangalantu. Ondama okwe yi tula mokolonela yokuuzilombugantu.
Omusholondondo gwiiyopalekithi yotempeli
40-45 Hiram okwa longekidha wo oombiga, iihupulo niiyaha. Okwa tsakanitha ayihe mbyoka a li e na okulongela omukwaniilwa Salomo omolwotempeli yOmuwa. Mbyoka a longo, oyo mbika:
Oongundhi mbali
Iipaka iyali koombando dhoongundhi
Uulenga wa tatwa koshipaka kehe
Omafano giiyimati yomugranati yoshikushu omathele gane ya kunduka oshipaka kehe momikweyo mbali, kehe gumwe ethele limwe
Uutemba omulongo
Oombaalitha omulongo
Ondama
Oontsezi omulongo nambali dha humbata ondama
Oombiga, iihupulo niiyaha.
Iikwaniipangitho ayihe yotempeli mbyoka Hiram a longekidhile omukwaniilwa Salomo, oya ningwa moshikushu sha yelithwa.
46 Omukwaniilwa okwe yi tholomitha ayihe moshitholomeno pokati kaSukkot naSaretan molusilu lwaJordan. 47 Salomo ina yelekitha iinima mbika, oshoka oya li oyindji noonkondo; inayi yelekwa nando olumwe.
48 Salomo okwa hambulithile otempeli iiyopalekithi yilwe wo: Oshiyambelo, oshitaafula shiikwiila iiyapuki, 49 iihukikwanyeka omulongo, mbyoka ya li komeho gEhala lyUuyapukielela, itano kuumbugantu niitano kuumbangalantu; oongala, oolamba niikonde yokutetitha uulapi woolamba; 50 iiyaha, iimbele, omatemba, iitsininitho niikangwa yomakala; nomakandula gomiyelo dhEhala lyUuyapukielela nogomiyelo dhela lya tetekela. Iinima mbika ayihe oya ningwa moshingoli.
51 Omukwaniilwa Salomo sho a mana iilonga yotempeli, okwa tula moompungulilo dhayo iinima ayihe mbyoka he David a li e yi yoololele Omuwa — iisiliveli, iingoli niinima iikwawo.