Elisab ge ǃōsa ǁgam-i ai ra ǀnarema kai
1 ǀGuitsē gu ge kēbo-aoga Elisab ǃoa ge mî: “Nē ǃkhais sats ǃnaka ge ǁîs ai hâs ge a ǂō. 2 A ge Jordanni ǁga ǃgû, î ge haide sī ǁhāǁnâ tsî ǁanǃkhai-e ombasen.”
Ob ge Elisaba “ǂHanu a” ti ge ǃeream.
3 ǀGuib ǁîgu dib ge saob nîsa a ǂgaoǀkhā bi, ob ge māsen 4 tsî ǁîgu ǀkha ge ǃgû. Jordanni tawa gu ge sī, o gu ge haide ge ǁhāǁnâtsoatsoa. 5 Haisab ra ǁhāǁnâ hîas ge ǀguib di ǃōsa ǁgam-i ǃnâ ge ǁnā. Ob ge ǁîba Elisab ǃoa “ǃGôahesatse, ǀkhupi ta go hâ i ǃōs ge, o mâti ta nî dī?” ti ge mî.
6 “Mâpas go ǁnā?” tib ge Elisaba ge dî bi.
Khoeb ge ǃkhaisa a ǁgau bi, ob ge Elisaba haiba ǁhāǁnâ tsî ǁnāpa ǁgam-i ǃnâ ge aoǂgā, os ge ǃōsa ǁgam-i ai ge ǀnarema. 7 “Ūǂui” tib ge Elisaba a mî, ob ge ǃgamǃgâ tsî ǁîsa ge ūǂui.
Siriaǁîn toroǂnubis ge ra danhe
8 Siriab di gao-aob ge Israeli ǃoagu gere torodī. ǁÎb ge ǂamkhoegu âb ǀkhab ǁnâugu hâ ǃkhaib tawa hâǃkhaib âba ge ǂnaumâi. 9 Ob ge kēbo-aob Elisaba Israeli gao-aoba ge haisiba, îb tā ǁnā ǃkhaib tawa sī, Siriaǁîgu ǁnāpa ǃâuǁgoe bi hâ xui-ao. 10 Ob ge Israeli gao-aoba ǁnā ǃkhais, Elisab go mîba bis di khoena ge ǃkhâikhom, în ǂanbasen. Nē ǃkhais ge ǃnākorobe gere ī.
11 Siriab gao-aob ge nē ǃkhais xa kaise ǂkhîoǃnâ tsî ǂamkhoegu âba ǂgai tsî ǁîga ge dî: “Tarib sago diba Israeli gao-aob ai ra ǀanaǃgâ ge?”
12 Ob ge ǀguib ǁîgu diba ge ǃeream: “ǃGôahesatse, sige di ǀgui tamab ge, xawe kēbo-aob Elisab ge Israeli gao-aoba mîts ra xūna, sa ǁomǃnâ-oms ǃnâ ǀguits ga mî, xawes tsîna ra ǂanǂan.”
13 “Mâpab hâsa ǂanǂui, î ta sī ǃkhō kai bi” tib ge gao-aoba ge mîmā.
Dotans ǃnâb Elisaba hâ ǃkhaisab ge mîbahe, 14 ob ge kai toroǂnubisa, hān tsî torokunidi ǀkha ge sî. ǁÎn ge tsuxuba ǃās tawa sī tsî ǁîsa ge ǃnamiǂgā. 15 Sao ra tsēs ǃnauǁgoagab ge Elisab ǃgāba khâimâ tsîb ge omsa xu a ǂoaxa, o Siriab toroǂnubis, hān tsî torokunidi ǀkha ǃāsa ǃnamiǂgā hâ ǃkhaisa ge mû. Ob ge Elisab tawa sī tsî “Ae, ǃgôahesatse, tare-e da nî dī?” ti ge mî.
16 Ob ge Elisaba “Tā ǃao, sada ǀkha hân, ǁîgu ǀkha hân xa a ǃnāsa xuige” ti ge ǃeream. 17 ǁNās khaoǃgâb ge ge ǀgore: “ǃKhūtse, mûra âba khowa re, îb mû ǁkhā.” Ob ge ǃKhūba Elisab ǀgoresa ge ǁnâu-am tsîb ge ǃgāb âba ge mû ǁkhā tsîb ge hān tsî ǀaexa torokunidi tsîna Elisab ǂnamipe hâ ǃhomgu ai ge mû.
18 Siriaǁîgu ge ǁgôaxaǃgâ bi, ob ge Elisaba “ǃKhūtse, nē khoega toxopa ǂgī kai re” ti ge ǀgore. Ob ge ǃKhūba ǁîb ǀgoresa ǁnâu-am tsî ǁîga ge ǂgī kai. 19 Ob ge Elisaba ǁîgu ǁga ge mî: “Nēb ge ǂhanu dao tamaba. Nēs ge ǁîsa go ra ôa ǃā tamasa. Tita sao, o ta ge ǁîba go ra ôa khoeb ǁga nî ǂgaeǂgui go.” Tsîb ge ǁîga Samarias ǁga ge ǂgaeǂgui.
20 Samarias ǃnâ gu ge sī, ob ge Elisaba ge ǀgore: “ǃKhūtse nē khoegu mûde khowa re, î gu mû ǁkhā.” ǃKhūb ge ǀgoresa ge ǁnâu-am tsî gu ge ǁkhawa ge mû ǁkhā, o gu ge Samarias ǃnâ gu hâ ǃkhaisa ge mû.
21 Israeli gao-aob ge ǁîgab ge mûo “ǃGam ta nî ǁîga, ǃgôahesatse, ǃgam ta nî ǁîga?” ti Elisaba ge dî.
22 Ob ge ǁîba “Tā ǁîga ǃgam. ǃKhammi ǃnâts ge ǃkhōsabese ū toroǃkhamaogu tsînats kom ǃgam tamao. ǁÎga ǂû tsî gu nî ā xū-e mā, î ǂûtoa gu kao ǁîgu di gao-aob ǁga sî-oa.” 23 Tsîb ge Israeli gao-aoba ǁîga kai ǂûǁare-e dība, tsî ǂû tsî gu ge ātoas khaoǃgâ Siriab gao-aob ǁga ge sî-oa. ǁNā ǁaeba xu gu ge Siriaǁîga ǁkhawa Israel ǃnâ hā tama ge i.
Siriab toroǂnubis ge Samariasa ra ǃnamiǂgā
24 ǀNî ǃnā-eb ge Siriab gao-aob Benhadada, ǁîb toroǂnubis hoasa ǂgaikhâi tsî Samarias ǁga ǃgû tsî ǁîsa sī ge ǃnamiǂgā. 25 Nē ǃnamiǂgās ge kai ǃâtsūǀkhāb ge Samarias ǃnâ hâ ǃkhaisa ge ǃaroma. ǂÛǀorosib ge kaise ge kai tsîs ge dâukidanasa ǀgui kiloxrammi ǀhaiǀuriba tsî ǂkhari xaparos ǂnabuxauba korodisihûǀa kiloxramgu ǀhaiǀuriba gere ǂgan.
26 Israeli gao-aob ǂnubiǂgoab ai ǃgûgaru, hîa i ge tara-e “Gao-aotse, toxopa hui te re” ti ge ǂgai.
27 Ob ge ǁîba ge dî: “ǃKhūb ga hui si tama io, mâpa xu ta tita nî hui si ǁkhā? ǃHoro-i kas, draibe-i kas hoasa ū ta hâ? 28 Tare ǃgomsi-es ūhâ?”
Os ge ǁîsa ge ǃeream: “Nē taras ge nautsē tita ǃoa ge mî, îm ti ôaba ǂû tsî ǁnās khaoǃgâ sao ra tsē ǁîs diba ǂû. 29 Om ge ti ôaba sâi tsî ge ǂû, xawe sao ra tsēs ai ta ge sa ôaba hā-ū, îm ǁîb tsîna ǂû ti a mî, os ge ǁîs ôaba ge sâu.”
30 Nē ǃkhaisab ge ǁnâu, ob ge gao-aoba saran âba ge ǀkhau tsîn ge ǀgūse ge hâ i khoena, saran âb ǃnakab ǃoab sarana ana hâ ǃkhaisa ge mû. 31 Ob ge ǁîba ge ǂgaiǂui: “Ab Eloba ǃgam te, Safati ôab, Elisab danas ga nētsē ǁhāǁnâhe tama io.” 32 Tsîb ge sîsabeba ge sî, îb Elisaba sī ūhe.
Elisab ge ǂgaeǂgui-aogu ǀkha ǁîb oms ǃnâ ge ǂnôa i. Tsîb ge ǁîba gao-aob sîsabeb noxopa hā tama hîa ǁîga ǃoa ge mî: “Nē ǃgamaob ge ti danasab hā nî ǁhāǁnâga khoeba go sî. ǁÎb ga nēpa a hā, o dao-amsa ǂganam, îb tā ǂgâxa; gao-aob ǂûb ǁîba saoǃgoaxa xuige.”
33 Noxopab ǁîgu ǀkha ra ǃhoa hîab ge gao-aoba hā tsî ǁîb ǃoa ge mî: “ǃKhūb ge nē ǂōǂōsiba sida ǂama go hā-ū. Tare-i ǃaroma ta noxopa hui dab nîga ǃKhūba nî ǃâu?”
Ekuya tali monika
1 Esiku limwe ongundu yaahunganeki mboka ya li metonatelo lyaElisa, oya ti: “Ondunda moka twa kala, oya thinana. 2 Tu pitikila, tu ye kuJordan, tu ka komangele omiti, opo tu itungile eha lyokukala.”
Elisa okwa yamukula a ti: “Onawa.”
3 Gumwe gwomuyo okwe mu thiminike, ya ye pamwe naye. Elisa okwa zimine, 4 noya piti mo ayehe e taa yi. Sho ya thiki puJordan, oya tameke okukomangela. 5 Omuhunganeki gumwe manga a li ta komangele omuti, ohaluka ekuya lye olya hukukile momeya. Okwi igidha Elisa a ti: “Tatekulu! Akwetu, ote ningi ngiini? Ekuya kali shi lyandje, olyaantu!”
6 Elisa okwa pula a ti: “Olya gwile naanaa peni?”
Omuhunganeki okwe mu ulukile ehala, naElisa okwa tete oshitayi e te shi umbile momeya e tashi igalaleke ekuya kombanda yomeya. 7 Elisa okwa ti: “Li kutha po,” omulumentu nokwa petama e te li kutha po.
Etangakwiita lyaSiria tali sindwa
8 Omukwaniilwa gwaSiria okwa hingile Israel iita. Okwa pula omalenga ge omayele e ta hogolola ehala, a yungile po ontanda ye. 9 Ihe Elisa okwa tumu elaka komukwaniilwa gwaIsrael e mu londodha, kaa hedhe kehala ndyoka, molwashoka Aasiria oya langela miiholameno. 10 Omukwaniilwa gwaIsrael okwa londodha aantu mboka ya kala mehala ndyoka, noya li ya tonata. Shika osha ningwa olwindjilwindji.
11 Shika osha piyaganeke omukwaniilwa gwaSiria nokwi ithana omalenga ge e te ga pula ta ti: “Olye ano gwomune a gama komukwaniilwa gwaIsrael?”
12 Limwe lyomugo olya yamukula lya ti: “Kape na nando ogumwe, Nkeyama. Omuhunganeki Elisa oye ta lombwele omukwaniilwa gwaIsrael shoka to ti, nando nashi kale muuwike mondunda yoye mwene.”
13 Omukwaniilwa okwa ti: “Ke mu kongeni, ongame notandi ke mu kwata po.”
Sho a lombwelwa kutya Elisa oku li muDotan, 14 okwa tumu ko etanga enene li na uukambe nomatembakwiita. Oya thiki koshilando uusiku e taye shi kondeke. 15 Omumati gwaElisa okwa penduka ongula onene e ta yi pondje nokwa mono omatanga gAasiria ge na uukambe wago nomatembakwiita ya kondeka oshilando. Okwa galukile kuElisa ti igidha ta ti: “Yayee, tatekulu! Otatu ningi ngiini?”
16 Elisa okwa yamukula: “Ino tila, otu na oyendji ya gama kutse ye vule mboka ya gama kuyo.” 17 Nena okwa galikana a ti: “Omuwa, tonatitha omeho ge, opo a tale!” Omuwa okwa yamukula egalikano lye, nomumati gwaElisa okwa ligamene ko e ta mono ondundu ya kundukidhwa kuukambe womulilo nokomatembakwiita gomulilo ga kunduka Elisa.
18 Aasiria sho ya homona, Elisa okwa galikana a ti: “Omuwa, tsikitha aantu mbaka!” Omuwa okwa yamukula egalikano lye e te ya tsikitha. 19 Nena Elisa okwa yi kuyo e ta ti: “Omu li mondjila haayo noshilando shoka tamu kongo hasho shika. Landulii ndje, notandi mu fala komuntu ngoka tamu kongo.” Oye nokwe ya fala kuSamaria.
20 Mbalambala sho ya yi meni lyoshilando, Elisa okwa galikana a ti: “Omuwa, tonatitha omeho gawo, opo ya mone ko.” Omuwa okwa yamukula egalikano lye; okwe ya tonatitha e taa mono kutya nani oye li meni lyaSamaria.
21 Omukwaniilwa gwaIsrael sho a mono Aasiria, okwa pula Elisa ta ti: “Tatekulu, nandi ya dhipage? Nandi ya dhipage?”
22 Elisa okwa yamukula a ti: “Aawe! Ino shi ninga! Oto vulu okudhipaga mboka wa kwata negongamwele lyoye nuutati woye? Ya pa iikulya nomeya, ya lye yo ya nwe yo ya shune kumwene gwawo.” 23 Omukwaniilwa gwaIsrael okwe ya ningile oshituthi oshinene. Sho ya li noya nu, okwe ya etha, ya shune komukwaniilwa gwaSiria. Okuza mpoka Aasiria oya hulitha okulwa Israel omakumbu.
Ekondeko lyaSamaria
24 Konima yaambika omukwaniilwa gwaSiria Benhadad okwa hingi iita yolela, a kondjithe Israel e ta wilike ekondeko lyoshilando Samaria. 25 Molwekondeko ndika iikulya oya li ya pumba moshilando noonkondo, sigo omutse gwokasino ogwa landwa niimaliwa iisiliveli omilongo hetatu, netatalita lyuuhoho woonguti olya gu iimaliwa iisiliveli itano.
26 Omukwaniilwa gwaIsrael okwa li te ende kombanda yekuma lyoshilando, sho omukulukadhi gumwe i igidha ta ti: “Nkeyama, kwatha ndje!”
27 Omukwaniilwa okwa yamukula a ti: “Omuwa ngele ina hala oku ku kwatha, otandi ku kwatha ngiini? Iilya tandi ku pe nenge omaviinu? 28 Uudhigu woye owashike?”
Omukulukadhi okwa yamukula a ti: “Uunambo omukulukadhi mukwetu nguka okwa tile, natu lye po omumwandjemati, opo helelenya tu lye po omwanamati. 29 Otwa teleke po omumwandje notwe mu li po. Esiku lyanofu sho nde mu lombwele, tu lye po omwana, okwe mu holeke.”
30 Omukwaniilwa sho e dhi uvu, okwa tuula oonguwo dhe moluhodhi, naantu mboka ya li popepi nekuma, oya mono omukwaniilwa sho a zala omahahi kolutu lwe. 31 Okwi igidha a ti: “Kalunga na dhipage ndje, ngele omutse gwaElisa lyaShafat otagu kala ko kuye nena.” 32 Omukwaniilwa nokwa tumu omutumwa okwaadha Elisa.
Elisa okwa li maandjawo pamwe naakuluntu mboka ye ya oku mu talela po. Manga omutumwa guuwa inaa thika, Elisa okwa ti kaakuluntu: “Omudhipagi ngoka okwa tumu omuntu gumwe, e ye a dhipage ndje! Ngashingeyi manga inaa thika, edhileni omweelo ne inamu pitika, e ye meni. Omukwaniilwa ye mwene ote mu landula mbala.” 33 Manga a li ta popi, omukwaniilwa okwa thiki e ta ti: “Omuwa oye e tu undulile uudhigu mbuka! Omolwashike ndi na okutegelela natango, Omuwa a ningile ndje sha?”