Edommi ǃoagu hâ torob
1 Moabǁîn tsî Amonǁîn di toroǂnubira ge Meunǁîn ǀkha ǀhao hâse Josafati ǃoagu ge khâimâ. 2 O gu ge ǀnî khoega Josafata hā ge ǂhôa: “Kai toroǂnubis ge Edomma xu, ǂŌxahurib nauǀkhāba xu satsas nî ǁnāǂamse go hā. ǁÎn ge ǀnai Hasason-Tamarsa go ūbasen.” (Nēs ge ǀnî ǀons, Engedis disa.) 3 Josafati ge kaise ǃao tsî ǃKhūb ǃoa huiheb nîga ǀgore tsî ǁnās khaoǃgâ ǂûtama* hâs Judab hoaragab ǃnâ nî dīhe ǃkhaisa ge mîmā. 4 Judab di ǃādi hoade xun ge khoena, ǃKhūb di huiban sī nî ǂganse Jerusalems ǁga ge ǃgû. 5 Judab tsî Jerusalems tsîra di khoen hoan ge ǀasa omǂnamib, Tempeli dib ǃnâ ge ǀhao. Ob ge gao-aob Josafata ǁîn aiǃâ sī mâ 6 tsî ge ǀgore: “ǃKhū, sida aboxagu di Elotse, sats ge ǀhomma xu ǃhūbaib di ǃhaodi hoade ra gaoǂam. Sats ge ǀgaib tsî ǁkhāsib tsîkha ūhâ tsî i ge khoe-i xare-e satsa a mâǃoa ǁoa. 7 Sats ge a sida Elo. Sa ǁaes Israels ge nē ǃhūb ǃnâ a doeǂgâxa, ots ge nēpa ge ǁan hâ i khoena doeǁgaǂui tsî ǃhūba sa ǀnamsabeb Abrahammi di suriba ge mā, ǀamoseb ǁîn dise nî hâse. 8 ǁÎn ge nēpa ǁan tsî Tempela sa ǃgôasib ǃaroma ge ǂnubi, nē ǂâibasens ǀkha: 9 ‘ǂŌǂōsi-i xan ga hāǂamhe, torob kas, ǂhīǁōb kas, ǃâtsūǀkhāb kas hoasa, on ge nē Tempeli sats ra ǀgoreǀîǃnâheb aiǃâ hā a mâ ǁkhā. ǁÎn ge tsūǀkhāgu ân ǃnâ sats ǃoa a ǀgore ǁkhā, tsîts ge satsa ǁîna ǁnâu tsî nî huiǂui.’
10 “Nēsin ge Amonni, Moab tsî Edommi tsîgu di khoena sida ra ǁnāǂam. Sida aboxan ge Egipteba xu a doeǂoa, ots ge ǁîna ǁnā ǃhūgu ǃnâ-u ǃkharusa mā-am tama ge i tsîn ge sida aboxana ǁîn xōǀkhāba-u ge ǃkharu tsî ǁîna hîkākā tama ge i. 11 Xawen ge nēsi sida nēti ra mādawa-am. ǁÎn ge sidan sats ge māda ǃhūba xu nî sauruǂuiga go hā. 12 Sats ge a sida Elo. ǁÎna ǁkhara re, sida ge ǁîn di kai toroǂnubis, sidas nî ǁnāǂamse ra hās aiǃâ a ǀgaio xuige. Tare-e da nî dīsa ta ge a ǀū, xawe da ge sa huib ai ra kō.”
13 Judab di aogu hoagu ge ǁîgu taradi tsî ǀgôan tsîn ǀkha ǁnāpa Tempeli tawa ge mâ i. 14 Ob ge ǃKhūb di gagaba khoen ǁaegu ge mâ i Leviǁîb ai ge hā. ǁNāb ge Saxariab ôab Jahasiel ge iba. ǁÎb ge ge Asafi ǃhaos di i tsî Matanjab, Jeieli tsî Benajab tsîgu ǃnâ-u ge Asafi surib di i. 15 Ob ge Jahasiela ge mî: “ǃGôahesa gao-aots Josafats tsî Judab tsî Jerusalems tsîra di ǁanǂgāsabedu hoado, nētib ge ǃKhūba ra mî: ‘Tā nē kai toroǂnubis xa ǃhuri tsî ǃao. ǃKhammi ge sadu di tama tsî a Elob di. 16 ǁÎna ǁari, Sis di ǃnâus ain ra ǂoaxa hîa ǃgûǃoa. ǁÎna du ge Jeruelǃgaroǃhūb ǀgūse ǁgoe ǃgoaǃnāb ǀams tawa nî ǀhao-ū. 17 Sadu nî ǃkham toro tamab ge nēba. Sadu mâǃkhaide ū, î ǃâus ǀguisa hî, o du ge ǃKhūb dansa nî mādu ǃkhaisa nî mû. Judab tsî Jerusalems tsîra di khoedo tā îganǀgē tamas ka io ǃao. ǁÎna ǃgûǃoa, ǃKhūb nî hâǀkhā du xuige.’ ”
18 Ob ge gao-aob Josafata ais âb ǀkha ǃhūb kōse ge ǃgamǃgâ tsîn ge hoaraga khoena, ǁîb ǀkha ǃhūb kōse ǃhonǁgoa tsî ǃKhūba ge ǀgoreǀî. 19 Kohatǁîgu tsî Koraxǁîgu, Levib ǃhaos digu ge khâimâ tsî ǃKhūb, Israeli di Eloba ǃgari dommi ǀkha ge koa.
20 Khoen ge sao ra tsē, ǃnauǁgoaga khâimâ tsî Tekoas ǀgūse ǁgoe ǃgaroǃhūb ǁga ge ǂoa. ǃGûǂoan ra hîab ge Josafata nēti ǁîn ǃoa ge mî: “Judab tsî Jerusalems tsîra di khoedo, ǃKhūb sadu Elob ai ǂgomaiǂnûi re, o du ge nî mâǀgai. ǁÎb di kēbo-aob go mîba duna ǂgom, o du ge nî ǃgâiǃgâ.” 21 Khoen tawab ge ǀape-ôas khaoǃgâb ge gao-aoba ǁnae-aoga ge mîmā, î gu ǃanu ǁāxasigu tawa gu ra ana saraga ana hâse toroǂnubisa aimâba, nēti ra ǁnaese: “Koa re ǃKhūba, ǁîb di ǀnammi ǀamos kōse ra hâ xuige.”
22 ǁÎgu ge ǁnaetsoatsoa, ob ge ǃKhūba kai ǃhuriba Amonǁîn tsî Moabǁîn tsî Edomǁîn di toroǂnubis ǂama ge hā kai. 23 On ge Amonǁîn tsî Moabǁîn tsîna Edomǁîna ǁnāǂam tsî hoaragase hîkākā tsî ǁnās khaoǃgâ ǁîǃnābe ǃkhamgu tsî ge hîkākāgu. 24 Judab di toroǃkhamaogu ge ǃgaroǃhūb ǃnâ mâ ǂgō-ommi kōse sī tsî gu ge nē kai toroǂnubisa kō, o ǁō hâ sorodi ǀguide ǃhūb ai ge mûǁgoe. ǀGuib tsîn ge ûiǂoa tama ge i.
25 Josafati tsî ǁîb di toroǂnubis tsîn ge xūna gu nî ǁkhâuǁnâbasenga ge sī, tsî gu ge ǂgui goman, xūn, saran tsî ǀnî ǃgomǀgausa xūn tsîna ge hō. ǃNona tsēdi ǁaeba gu ge ǁkhâuǁnâxūna ǀhaoǀhaobasen, xawen ge hoaraga xūna gu ge ū ǁoa is kōse ge ǂgui i. 26 Hakaǁî tsēs ai gu ge Berakaǃgoaǃnāb ǃnâ ǀhao tsî ǃKhūba ge koa, ǁnā-amagab ge ǁnā ǃgoaǃnāba Beraka ti ra ǀonǂgaihe. 27 ǁNās khaoǃgâ gu ge Judab tsî Jerusalems tsîra di toroǃkhamaoga Josafati ǂgaeǂguis ǃnaka dâ rase Jerusalems ǁga ge oa, ǃKhūb ge ǁîn di khākhoena dan amaga. 28 Tsî gu ge ǃās ǃnâ gu ge sīo, harpdi tsî xâiǁnâdi ǀkha Tempela ǃoa ge ǃgû. 29 Mâtib ge ǃKhūba Israeli di khākhoena dan ǃkhaisa ge ǁnâu ǃhaodi hoadi aib ge kai ǃaob Elob dib xa ge hāǂamhe. 30 ǁNātib ge Josafata ǂkhîb ǃnâ ge ǂgaeǂgui tsîb ge Eloba ǁîb ǂnamipe sâba ge mā bi.
Judab gao-aob Josafati
(1 Gao-aogu 22:41-50)
31 Josafati ge ǃnonadisikoroǀa kurixab a hîa ge Judab di gao-ao kai, tsîb ge ǀgamdisikoroǀa kuriga Jerusalems ǃnâ gere ǂgaeǂgui. ǁÎb îs ge Asuba ge i, Silhib ôasa. 32 ǁÎb ge ǁîb îb Asab ǁkhāb khami ǃKhūb mûǁae ǂhanuna gere dī, 33 xawedi ge ǀgapigu ai hâ ǀgoreǀîǃkhaide ge hîkākāhe tama hâ i, tsîn ge khoena noxopa ǃKhūb ǁîn aboxagu di Eloba, ǀoasa ǂgaob ǀkha ge ǃoaba tama hâ i.
34 Josafati ge ǁîb di ǂgaeǂguis tsoatsoasa xu ǀams kōse dī xūn hoan ge ǃNaeǃkhaidi ǂKhanis Hananib ôab Jehub dis, ǃNaeǃkhaidi ǂKhanis Israeli Gao-aogu dis di ǃâse is ǃnâ a xoamâisa.
35 Egab ge Judab gao-aob Josafata, Israeli gao-aob Ahasiab, ǂgui eloxoresa dīga gere dīb ǀkha ǃgaeǀhao-e ge dī. 36 ǁÎkha ge Esiongebers tawa doe-omde ge kuru. 37 Xaweb ge Dodavahub ôab Elieseri, ǃās Maresas diba Josafata ge ǃkhâikhom: “Ahasiab ǀkhats go ǃgaeǀhoa-e a dī, amagab ge ǃKhūba sats go kuru doe-omde nî hîkākā.” Tsîdi ge doe-omde ge hîkākāhe tsî Tarsis ǃoa ǃnariǂoa tama ge i.
Iita nAaedom
1 Konima yaambika omatangakwiita gAamoabi nAayammoni pamwe noshipambu shimwe shAameuni, oga ponokele Juda. 2 Oontumwa dhimwe odhe ya tadhi lombwele omukwaniilwa Jehosafat tadhi ti: “Etangakwiita enene lya za kuEdom olye ya lya ziilile handiyaka yEfuta lya sa, li ku ponokele. Olya kwata po nokuli Hazazon Tamar.” (Edhina ndika olyaEn-gedi.) 3 Jehosafat okwa li a haluka e ta galikana Omuwa, e mu wilike. Nena okwa gandja elaka, aantu yi idhilike iikulya moshilongo ashihe. 4 Aantu ya kongoloka ya zi miilando ayihe yaJuda ye ya kuJerusalem, ya konge ekwatho. 5 Oyo nAajerusalem oya gongala mehale epe lyotempeli. Omukwaniilwa Jehosafat okwa thikama komeho gawo 6 e ta galikana muule ta ti: “Omuwa, Kalunga kootatekulu, ongoye to lele megulu iigwana ayihe yomuuyuni. Ongoye u na oonkondo noonkondopangelo, nokape na ngoka te ku itakeke. 7 Ongoye Kalunga ketu. Aantu yoye Aaisraeli sho ye ya mevi ndika, owa tidha mo aantu mboka ya li mo, e to li gandja koluvalo lwaAbraham, kuume koye, li ninge lyalwo sigo aluhe. 8 Oya kala muka e taa tungu otempeli yoku ku simaneka, noya tseya 9 kutya ngele oshiponga shasha tashi ya adha, shi ya yone po — ongele iita, elega nenge ondjala yekomba — nena otaa ya e taa thikama komeho gotempeli ndjika moka to simanekelwa. Otaa vulu oku ku galikana muudhigu wawo, ongoye noto ya uvu e to ya hupitha.
10 “Ngashingeyi Aayammoni, Aamoabi nAaedom oye tu ponokele. Ootatekulu sho ya zi muEgipiti, ino ya pitikila ya pite momavi ngoka, onkee ootatekulu oye ga kunkula noinaye ga hanagula po. 11 Shika osho taye tu galulile nena — oye ya, ye tu tidhe mevi we li tu pa. 12 Ongoye Kalunga ketu! Ya geela, oshoka tse itatu vulu okukondjitha etangakwiita li thike mpoka tali tu matukile. Katu shi nokuli shoka tu na okuninga, ihe otatu kongo ekwatho kungoye.”
13 Aajuda ayehe, aalumentu naakiintu yawo noyana, oya li ya thikama potempeli. 14 Ombepo yOmuwa oya lambele Omulevi ngoka a li mokati kongundu. Edhina lye oJahasiel yaSakaria; okwa li gwomoludhi lwaAsaf nokwa li gwomoluvalo okuza kuAsaf sigo Mattania, Jeiel naBenaia. 15 Jahasiel okwa ti: “Nkeyama nAajuda ne amuhe nAajerusalem, Omuwa ota ti: ‘Inamu tila, mu tyololoke nenge mu mbandapale okutsakaneka etangakwiita ndika enene. Olugodhi kalu shi lweni, ihe olwOmuwa. 16 Ya matukileni ngula, sho taa ya taa tokola Ziz. Otamu ke ya tsakaneka pehulilo lyolusilu ndoka lu uka lwokombuga popepi naJeruel. 17 Itamu pumbwa okukondja. Thikameni owala mwa tegelela: Otamu ka tala, nkene Omuwa te mu pe esindano.’ Aajuda nAajerusalem, inamu tenguka nenge mu haluke. Indeni kolugodhi, nOmuwa ota ka kala pamwe nane!”
18 Omukwaniilwa Jehosafat okwi isizimike e ta tsu oshipala she mevi, naantu ayehe oyi inyongamene pevi e taa simaneke Omuwa. 19 Aalevi yomoludhi lwaKohat nolwaKora oya thikama noya hambelele Omuwa, Kalunga kaIsrael, newi lyopombanda.
20 Ongula onene aantu oya meneka ya yi kombuga popepi naTekoa. Sho ya tameke okuya, Jehosafat okwe ya lombwele ta ti: “Aajuda ne nAajerusalem! Inekeleni Omuwa, Kalunga keni, thikameni mwa kola. Itaaleni shoka aahunganeki ye taye mu lombwele, one notamu ka sindana.” 21 Sho ya pulathana omayele, omukwaniilwa okwa lombwele aaimbi, ya zale oonguwo dhoshituthi yo ya kwatele komeho etangakwiita taa imbi taa ti: “Hambeleleni Omuwa, oshoka esilohenda lye ohali kala aluheluhe.”
22 Sho ya tameke okwiimba, Omuwa okwa vundakanitha aahomoni nayi. 23 Aayammoni nAamoabi oya matukile Aaedom e taye ya kombo po thilu. Nena oya pilukilathana molugodhi olululu. 24 Etangakwiita lyAajuda sho lya thiki koshungo ndjoka yi li mombuga, oya tala lwokaatondi noya mono omidhimba dha langathana pevi. Inapu za nando ondhi.
25 Jehosafat naakwiita ye oya yi, ya ka yuge iihakanwa, e taa mono oongombe odhindji, omaliko, oonguwo niinima yilwe yi na ondilo. Oshe ya pula omasiku gatatu taa gongele iihakanwa, ihe iinima oya li oyindjiyindji, noinaa vula we okukutha shaa shoka. 26 Mesiku etine oya gongala molusilu lwaBeraka e taa hambelele Omuwa molwaayihe mbyoka a longo. Omolwashoka olusilu ndoka lwa lukwa “Beraka”. 27 Jehosafat nomatanga ge oya shuna kuJerusalem mekandanga, oshoka Omuwa okwa dhenge aatondi yawo. 28 Sho ya adha oshilando, oya yi kotempeli taa hiki uuharpa, iiketala nomankuma. 29 Oshigwana kehe shoka sha kundana kutya Omuwa a dhenga aatondi yAaisraeli, osha sholola. 30 Molwashika Jehosafat okwa lele nombili, Kalunga okwe mu vululukitha koombinga adhihe dhe mu kunduka.
Ehulilo lyepangelo lyaJehosafat
(1 Aak. 22:41-50)
31 Jehosafat okwa ningi omukwaniilwa gwaJuda mepipi lyomimvo omilongo ndatu nantano. Yina oAsuba yaShilhi. 32 Okwa ningi shoka shu uka momeho gOmuwa a fa he Asa, ngoka e mu tetekele; 33 ihe omahala giinonoma yuupagani kaga li ga hanagulwa po. Aantu inaa galukila naanaa noomwenyo dhawo adhihe kOmuwa, Kalunga koohekulu.
34 Ashihe shilwe shoka Jehosafat a ningi, okuza ketameko lyepangelo lye sigo okehulilo, osha nyolelwa membo lyondjokonona yaJehu yaHanani, ndyoka oshitopolwa shondjokonona yaakwaniilwa yaIsrael.
35 Pethimbo limwe omukwaniilwa Jehosafat okwa hangana nomukwaniilwa gwaIsrael Ahasia, ngoka a longo uuwinayi owindji. 36 Oya tungile oosikepa dhenenefuta puEziongeber. 37 Ihe Elieser lyaDodavahu gwokuMaresha okwa londodha Jehosafat a ti: “Molwashoka wa hangana naAhasia, Omuwa ota ka hanagula po ashihe we shi tungile.” Noosikepa odha tekauka po noinadhi thayila we.