Jesub ǃoagu hâ ǀapeǀhaos
(Mateub 26:1-5Markub 14:1-2Johaneb 11:45-53)
1 ǁÂudīb Khūkhū-e* ūhâ tama pere-i dib tamas ka io Pasxaǁâudīb tis tsîna ge ǂansa ib di ǁaeb ge ge ǀgū. 2 Danapristergu tsî Moseb ǂhanub* di ǁkhāǁkhā-aogu ge khoena gere ǃao tsî ǁnā-amaga Jesuba ǀhôagao ǀgaub ǃnâ gere ǃgam ǂgao.
Judab ge Jesuba ǀapexūsa ra ǀhûǀgui
(Mateub 25:14-16Markub 14:10-11)
3 Satanni* ge Judab, Iskariotǁîb tis tsîna gere ǀonǂgaiheb, disiǀgamǀagu di ǀguib ǃnâ ge ǂgâ. 4 Judab ge danapristergu tsî Tempelǃûi-aogu di danab tsîgu ǀkha sī ge ǃhoa, mâtib Jesuba ǁîgu ai a ǀapexū ǁkhā ǃkhaisa. 5 O gu ge ǃgâiaǂgao tsî ge mîǀgui, matare bi gu nîsa. 6 Judab ge ǃkhō-am tsî ǃgâi ǃēs ǀguisa gere ôa, Jesubab ǁaes a ǀū hîa nî ǀapexūse.
Jesub ge Pasxaǂûsa nî ǂûse ra ǂhomisen
(Mateub 26:17-25Markub 14:12-21Johaneb 13:21-30)
7 Khūkhū-e ūhâ tama pere-i di ǁâudīb di tsēs, ǁîs aib Pasxaǁkhaoba ra ǁguibahes ge hā, 8 ob ge Jesuba Petrub tsî Johaneb tsîkha nē mîmās ǀkha ge aisî: “ǃGû, î Pasxaǃuiǂûsa sī aiǂhomiba ge, î ge ǂû.”
9 “Mâpa khom nî sī aiǂhomi ǃkhaisats ra ǂgao?” ti kha ge ge dî bi.
10 Ob ge ǁîkha ge ǃeream: “ǃĀs ǃnâ kho ra ǂgâ hîa kho ge ǁgamxapaba tani hâ khoeb ǀkha nî ǀhao. ǁÎba sao re. Tsî ǁîb ga ǂgâǃnâ om-i 11 di ǀhonkhoeba mîba re: ‘ǁKhāǁkhā-aob ge ra dî: Mâpas kha ǁnā ǃnā-oms, ǁîs ǃnâ ta ti ǁkhāǁkhāsabegu* ǀkha Pasxaba nî ǂûsa hâ?’ 12 Ob ge ǁîba ǀgapiseb di kai ǃnā-oms hîa ǂhomitoahe hâsa nî ǁgau kho. ǁNāpa ǂhomi re.”
13 O kha ge ǃgû tsî hoa xūna Jesub xa kha go mîbahe khami hō tsî Pasxaǃuiǂûsa ge aiǂhomi.
ǃKhūb di ǃAnu ǃUiǂûs
(Mateub 26:26-30Markub 14:22-261 Korinteǁîn 11:23-25)
14 Tsî ǁaexa i ge, ob ge Jesuba tāb tawa apostelgu* âb ǀkha sī ge ǂnû. 15 Tsîb ge ǁîgu ǃoa ge mî: “Tsâ ta nîs aiǃâ ta ge kaise goro ǁkhore, nē Pasxaǃuiǂûsa sago ǀkha ǂûǀhaosa! 16 Mîba go ta ra: ǁKhawa ta ge ǁîsa ǂû tide, Gaosib Elob dib ǃnâs nî dīǀoaǀoahes kōse.”
17 ǁNās khaoǃgâb ge ǀgabisa ū, Eloba gangan tsî ge mî: “Ū, î go sago ǁaegu amǃnâxa kaigu. 18 Mîba go ta ra nēsisa xu ta ǁkhawa ǂauxûi-e ā tidesa, Elob Gaosib nî hās kōse.”
19 Tsî pereba ū tsîb ge gangan, khôa bi tsî ǁîga ge mā mî raǃâ: “Nēs ge ti soros [ sago ǃaroma ra māhesa. Dī nēsa ti ǂâiǂâisensa ǃoa.” 20 ǁNās ǁkhās xaseb ge ǃuis ǂûs khaoǃgâ ǀgabisa ū tsî ge mî: “Nē ǀgabis ge ǀasa ǃgaeǀhaosa ti ǀaob sago ǃaroma ra ǂnâxūheb ǃnâ.]
21 “Xawe kō re! ǁNā khoeb tita ra ǀapexūb ge tita ǀkha nē tāb tawa ǂnôa. 22 Khoen Ôab ge Elob ǂâis ǃoa nî ǁō, xawe i ge nî ǃhuriǃhurisaba ǁnā khoeb, ǁîba ra ǀapexūba!”
23 O gu ge ge dîǃnâgutsoatsoa tarib ǁîgu dib nî isa, nēti ī xū-e nî dība.
Kaisis xa hâ ǂnoagus
24 ǂNoagu-i ge ǁkhāǁkhāsabegu ǁaegu ge hā tarib ǁîgu xa a kai ǃkhais di-e. 25 Ob ge Jesuba ǁîgu ǃoa ge mî: “ǀŪbe ǁaedi di gao-aogu ge ǀgaiba ǁîgu khoen ǂama ūhâ, tsî ǁîn ǂama ǁkhāsiba ūhâgu ge ǃgôasiba ra ǁgariǁnâ tsî ǃgâidī-aogu ti ra ǂgaihe. 26 Xawe a i sago tawa tā ǁnāti ī. Sago ǃnâ a kaib ge hoago xa ǂkharise nî ī tsî ǂgaeǂgui-aoba ǃoaba-aob ase. 27 Tariba a kai? Tāb tawa ǂnôaba tamas ka io ǃoaba raba? ǁNāb tāb tawa ǂnôab ge. Xawe tita ge sago ǁaegu ǃoaba-aob ase ī.
28 “Sago ge tita ǀkha ge hâ i ti tsâgu ǃnâ, 29 tsî ti Îb ge ǂgaeǂgui nîse ǂhanuba a mā te khami ta ge sago tsîna ǁkhā ǂhanuba ra mā. 30 Ti Gaosib ǃnâ go ge ti tāb tawa tita ǀkha ǂû tsî nî ā, tsî go ge disiǀgamǀa ǃhaodi Israeli dide nî ǀgoraǃgâse trondi ai nî ǂnû.”
Jesub ge Petrub xa ǀūxūhesa ra aimûǀgaru
(Mateub 26:31-35Markub 14:27-31Johaneb 13:36-38)
31 “Simontse, Simontse! ǃGâ re! Satanni* ge mā-amsa go hō sago hoagob nî ǃâitsâse, ǃgâi-e tsū-e xu nî ǀgorase, ǃhorob ra ǀhōba xu ǀgorahe khami. 32 Xawe ta ge satsa go ǀgoreba, îts ta ǂgomǀû. Tsî tita ǃoats ga oahā, ots ge sa ǃgâsaga nî ǀgaiǀgaiǃnâ.”
33 Ob ge Petruba ge ǃeream: “ǃKhūtse, tita ge a māsenxa, sats ǀkha ǃkhōsis ǃnâ tsî ǁōb ǃnâ ǂgâsa.”
34 Ob ge Jesuba ge mî: “Mîba tsi ta ge ra Petrutse: Nē tsuxub ǃnâb nî aniba ās aiǃâts ge ǃnona ǃnāde nî ǀūxū te.”
Mariǁgarus, daob di ǁgarub tsî gôab
35 ǃAruǀîb ge Jesuba ǁîb ǁkhāǁkhāsabega ge dî: “ǁNā ǁaeb ǃnâ ta ge mariǁgaru-i tsî saran ǁgaru-i tsî ǁharon ose sîǂui go, o xū-e tôasi go ge?” 36 Ob ge Jesuba ǁîgu ǃoa ge mî: “Xawe nēsi ab mariǁgarus tamas ka io saran ǁgarusa ga ūhâba ūsao; tsî gôaba ga ūhâ tama ibab saran âba ǁamaxū tsî ǀguiba ǁamabasen. 37 Mîba go ta ra Xoas hîa ‘ǂKhabadī-ao-i khamib ge ǂkhabadī-aon ǀkha ge ǃgôahe’ ti ra mîs ge tita ai nî dīǀoaǀoahe; tita ǀkha nî īn hoan nēsi nî dīǀoaǀoahe amaga.”
38 O gu ǁkhāǁkhāsabega ge mî: “ǃKhūtse, kō re, nē kha ge ǀgam gôakha hâ!”
“ǂÂu go!” tib ge ge ǃeream.
Jesub ge ǀKheraǃhommi ai ra ǀgore
(Mateub 26:36-46Markub 14:32-42)
39 Jesub ge ǂoa tsî ǁnaetib ǃoa ǀKheraǃhommi ǁga ǃgû, o gu ge ǁkhāǁkhāsabegu âba ge sao bi. 40 Tsî ǁnāpa gu ge sī, ob ge ǁîgu ǃoa ge mî: “ǀGore, î go tā ǃâitsâb ǃnâ ǁnā.”
41 Khoe-i ra ǀui-e ǂnoa ǃnūsib aib ge ǁîga xu bē tsî ǃhonǁgoa tsî ge ǀgore: 42 “Ti Îtse, sa ǂâis kao, o nē ǀgabisa tita xu ūbē. Xawe as tā ti ǂâisa ī, îs sa ǂâisa ī re.” [43 ǀHomǃgāb ge ǀhomma xu ǂhai bi tsî ge ǀgaiǀgaiǃnâ bi. 44 Kai ǃaob ǃnâb ge ǁkhōǁkhōsase gere ǀgore tsîb ge aosenni âba ǀaoǁgamrodi ase ǃhūb ai gere ǂnâ.]
45 ǀGores khaoǃgâb ge khâimâ tsî ǁkhāǁkhāsabegu tawa sī tsî ǃoab xa ǂkhabu tsî gu ǁom hâse ǁîga ge hō. 46 Ob ge ǁîgu ǃoa ge mî: “Tare-i ǃaroma go ǁom hâ? Khâimâ î ǀgore, î go tā ǃâitsâb ǃnâ ǂgâ.”
Jesub di ǃkhōhes
(Mateub 26:47-56Markub 14:43-50Johaneb 18:3-11)
47 Jesub ganupe mâ ra ǃhoa hîa gu ge Judab, disiǀgamǀagu di ǀgui ge ib xa aimâbahe hâse ǂgui khoega ge hā. ǁÎb ge Jesubab nî ǁoase ǀgūse ge sī. 48 Xaweb ge Jesuba ǁîb ǃoa ge mî: “Judatse, Khoen Ôabats kha ǁoas ǀkha ra ǀapexū?”
49 Tsî ǁkhāǁkhāsabegu ǁîb ǀkha ge hâ i gu ge tare-i ra ī ǃkhaisa gu ge mû, o ge dî: “ǃKhūtse, sige gôaga ge nî sîsenū?” 50 Tsî ǀguib ǁîgu dib ge ǀgapipristeri* ǃgāba ǂnau tsî amǀkhāb ǂgaes âba ge ǁhāǁnâ.
51 Xaweb ge Jesuba ge mî: “ǀÛ, tā dī!” Tsîb ge khoeb ǂgaesa tsâǀkhā tsî ge ǂgauǂgau bi.
52 Ob ge Jesuba danapristergu tsî danakhoegu Tempeli ǃûi-aogu digu tsî ǂnomdomgu* hîa ǁîba nî ǃkhōse ge hāgu ǃoa ge mî: “ǃGamaob ǃoagus khami go gôagu tsî ǃhôagu tsîn ǀkha tita ǃoa ra hā? 53 Tita ge sago ǀkha tsēkorobe Tempeli ǃnâ ge hâ i, xawe go ge ge ǃkhō te tama hâ i. Xawe nēsib ge sago ǁaeb, ǃkhaenab ǀgaib diba go hā.”
Petrub ge Jesuba ra ǀūxū
(Mateub 26:57-58, Mateub 69-75Markub 14:53-54, Markub 66-72Johaneb 18:12-18, Johaneb 25-27)
54 ǁÎgu ge Jesuba ǃkhō tsî ǀgapipristeri oms ǁga ge ǃgû-ū tsî ǁnāpa sī ge ǂgâ-ū. Petrub ge ǃnūrose ra saose ge hā. 55 ǁNāpas ge ǀaesa ǁaegub ǁnâuǃgâǃkhaib omǂnamib dib ai ge khauhe hâ i, tsîn ge khoena Petrub ǀkha ǀhûpe ǀaes ǂnamipe ge ǂnôa i. 56 ǃGās hîa ge ǀaes di ǃnâb ǃnâ ǁîba mûǂnôas ge ǃgâise kō bi tsî ge mî: “Nē khoeb tsîn ge Jesub ǀkha go hâ i!”
57 Xaweb ge Petruba ǂnoaǃoa tsî ge mî: “Khoese, tita ge ǁîba amase a ǀū!”
58 ǁAero-i khaoǃgâb ge ǁkhawa ǀnî khoeba Petruba mû tsî ge mî: “Sats tsîn kom ǁîgu di ǀguio.”
Xaweb ge Petruba ge ǃeream: “Khoetse, ǁîgu di ǀgui tama ta.”
59 Tsî ǁaubexa ǀgui iri di ǁaeb khaoǃgâb ge ǀnî khoeba ǀgaisase ge ǂgaoǀkhā bi: “ǀGuis khami ī îganǀgē-i tsîn ge ǀkhai, nēb tsîn go amase Jesub ǀkha hâ i ǃkhais di-e, ǁîb tsîn kom a Galileaǁîo!”
60 Xaweb ge Petruba ge ǃeream: “Khoetse, tita ge tare-i xats ra ǃhoa ǃkhaisa a ǀū!”
ǁNātimîsi, ganupeb ra ǃhoa hîab ge aniba ge ā. 61 ǃKhūb ge ǂnan tsî Petruba ge kō, tsîb ge Petruba ǃKhūb ge mî hâ i mîsa ge ǂâihō, nētib ge mîsa: “Nē tsuxub ǃnâb nî aniba ās aiǃâts ge ǃnona ǃnāde nî ǀūxū te.” 62 Ob ge Petruba ǂoa tsî tsûtsûsase sī ge ā.
Jesub ge ǃhōhe tsî ra ǂnauhe
(Mateub 26:67-68Markub 14:65)
63 Jesuba ge ǃûi hâ i khoegu ge ǃhō bi tsî gere ǂnau bi. 64 ǁÎgu ge ǃgaeǂganmû bi tsî gere dî bi: “Tariba go ǂnau tsi? Kēbo re!” 65 Tsî gu ge ǀnî ǃkhāǃkhā-ain tsîna gere mî bi.
Jesub ra ǀApemāǃnans aiǃâ ǂhai
(Mateub 26:59-66Markub 14:55-64Johaneb 18:19-24)
66 Tsî ǁgoa-i ge o gu ge ǂnomdomgu, danapristergu, Moseb ǂhanub di ǁkhāǁkhā-aogu* tsîga ǀhao tsî Jesuba ǀApemāǃnans aiǃâ ge hā-ū kai. 67 ǁÎgu ge ge mî: “Xristuts* kao, mîba ge re.”
Xaweb ge ǁîga ge ǃeream: “Mîba go ta ka, xawe go ge ǂgom tide, 68 tsî dî go ta ka, xawes tsîna go ge ǃeream te tide. 69 Xawe nēsisa xub ge Khoen Ôaba Hoaǀgaixa Elob di amǀkhāb ǁôab tawa nî sī ǂnû.”
70 O gu ge hoatsama ge dî bi: “Ots kha ǁnâi a Elob Ôa?”
Ob ge ge ǁîga ǃeream: “Sago ra mî, ǁî ta a ti!”
71 O gu ge ge mî: “ǀNî ǃkhō-am-i ge ǂhâbasa tama hâ, sage kom aitsama tare-eb ra mîsa go ǁnâuo!”
Jesus ta kundathanwa
(Mat. 26:1-5Mrk. 14:1-2Joh. 11:45-53)
1 Ano ethimbo lyoshituthi shiikwiila inaayi fulikwa, nokutya Opaasa, olya thiki. 2 Aayambi aakuluntu naalongimpango oya li taa kongo ompito, ya dhipage Jesus, oshoka oya li ya tila aantu.
Jesus ta landithwa po
(Mat. 26:14-16Mrk. 14:10-11)
3 Nena Satana okwa yi muJudas i ithanwa Iskariot, gumwe gwaamboka omulongo nayaali. 4 Opo Judas okwa yi nokwa kundathana naayambi aakuluntu nosho wo naakuluntu yaalangeli yotempeli, nkene e na okugandja Jesus miikaha yawo. 5 Oyo oya nyanyukwa noyu uvaneke, ye mu pe iimaliwa. 6 Judas okwe shi zimine nokwa kala ta kongo ethimbo lyo opala okugandja Jesus kuyo, manga aantu inaaye shi tseya.
Jesus ta longekidha uulalelo wOpaasa
(Mat. 26:17-25Mrk. 14:12-21Joh. 13:21-30)
7 Esiku olya thiki pomasiku goshituthi shiikwiila inaayi fulikwa, uuna onzigona yOpaasa yi na okudhipagwa. 8 Jesus okwa tumu Petrus naJohannes nokwe ya lombwele a ti: “Indeni, mu ke tu longekidhile uulalelo wOpaasa, tu u lye.”
9 Oyo oye mu pula ya ti: “Openi wa hala, tu ke u longekidhe?”
10 Oye okwa ti: “Pulakeneni! Ngele mwa yi moshilando, otamu ka tsakaneka omulumentu a humbata etenga lyomeya. Mu landuleni sigo omegumbo moka u uka, 11 e tamu lombwele mwene gwegumbo tamu ti: ‘Muhongi ote ku pula: Openi pu na oshinyanga shaayenda, ndi lile mo pamwe naalongwa yandje uulalelo wOpaasa?’ 12 Oye note mu ulukile ondjugo onene yopombanda yo opalekwa. Longekidheni ayihe.”
13 Oyo oya yi noya adha ayihe yi li, ngaashi Jesus e ya lombwele, e taa longekidha uulalelo wOpaasa.
Edhiko lyUulalelo Uuyapuki
(Mat. 26:26-30Mrk. 14:22-261 Kor. 11:23-25)
14 Ethimbo sho lya thiki, Jesus okwa kuutumba poshililo pamwe naayapostoli. 15 Oye nokwa ti kuyo: “Onda yuulukwa vale okulya Opaasa ndjika pamwe nane, manga inaandi hepekwa. 16 Oshoka otandi mu lombwele: Itandi li we Opaasa, sigo uuna tandi ka lya ndjiyaka yomOshilongo shaKalunga.”
17 Nena Jesus okwa kutha oshitenga, a hambelele nokwa ti: “Shi taambeni, mu paathane. 18 Oshoka otandi mu lombwele: Okuza mpaka itandi nu we omaviinu, Oshilongo shaKalunga manga inaashi holoka.”
19 Oye a kutha wo oshikwiila, a hambelele, okwe shi pambula nokwe shi ya pe e ta ti: “Shika osho olutu lwandje ndoka talu mu gandjelwa. Shi ningeni nokudhimbulukwa ndje.” 20 Osho tuu wo, sho ya mana okulya, okwe ya pe oshitenga e ta ti: “Oshitenga shika osho ehangano epe lyomombinzi yandje ndjoka tayi tilwahi molweni.”
21 “Ano tala! Ngoka ta gwaaleke ndje, oku li mpaka poshililo pamwe nangame. 22 Oshoka Omuna gwOmuntu oku na okusa, ngaashi Kalunga e shi tokola nale; ihe yaye omuntu ngoka te mu gwaaleke!”
23 Oyo oya tameke okupulathana kutya olye ngoka gwomokati kawo te shi ningi.
Omaludhi kutya olye omunene
24 Mokati kaalongwa omwa penduka edhiladhilo kutya olye ngoka e na okutalwa omukuluntu e vule ooyakwawo ayehe. 25 Jesus okwa ti kuyo: “Aakwaniilwa yomuuyuni mbuka ohaa pangele aantu yawo koonkondo, naapangeli yawo oya hala, yi ithanwe ookuume kaantu. 26 Ihe ne inamu kala ngaaka! Omukuluntu gwomokati keni na ninge omuhugunini, naangoka gwokomeho na ninge omuyakuli. 27 Oshoka olye e na esimano, oye ngoka a kuutumba poshililo ta li nenge oye ngoka ta yakula? Ndishi oye ngoka a kuutumba owala. Ihe ngame ondi li mokati keni nda fa omuyakuli.”
28 “One mwa kala pamwe nangame momamakelo gandje agehe. 29 Ngaashi Tate a pe ndje epitikilo lyokupangela, osho nangame wo otandi mu pe oshilongo. 30 One tamu ka lya notamu ka nwa poshililo shandje omOshilongo shandje e tamu ka kuutumba kiipangelapundi, mu pangule omazimo omulongo nagaali gaIsrael.”
Jesus ta londodha aalongwa ye
(Mat. 26:31-35Mrk. 14:27-31Joh. 13:36-38)
31 “Simon, Simon! Pulakena! Satana okwa pula e ta pewa epitikilo, e mu makele ne amuhe, ongaashi omukiintu ta yele iilya polupale. 32 Ihe ngame onde ku galikanene, opo eitaalo lyoye lyaa kane. Nongele wa galukile kungame, tsa wo ooyakweni omukumo.”
33 Petrus okwa ti kuye: “Omuwa, ngame ondi ilongekidha okuya mondholongo pamwe nangoye nosho wo okusa pamwe nangoye.”
34 Jesus okwa ti kuye: “Petrus, otandi ku lombwele: Uusiku mbu wonena ekondombolo manga inaali iga, oto idhimbike ndje lutatu to ti ku shi ndje.”
35 Nena Jesus okwa ti kuyo: “Sho nde mu tumiine mwaa na okampunda kiimaliwa, ompunda yokweenda nayo noongaku, omwa li mwa pumbwa sha?”
Oyo oya ti: “Aawe.”
36 Jesus okwa ti kuyo: “Ihe ngashingeyi ngoka e na okampunda kiimaliwa nenge ompunda yokweenda nayo, ne yi kuthe. Ngoka kee na egongamwele, na landithe po ombaikitha ye, e li ilandele. 37 Oshoka otandi mu lombwele: Enyolo ndyoka tali ti: ‘Oye a yalulilwa maakolokoshi,’ oli na okutsakanithwa. Oshoka ashihe shoka sha nyolwa tashi popi ndje, oshi na okuninga shoshili.”
38 Aalongwa oya ti kuye: “Omuwa, tala, otu na po omagongamwele gaali.”
Oye okwa ti kuyo: “Sigo opo mpo sha gwana!”
Jesus ta galikana
(Mat. 26:36-46Mrk. 14:32-42)
39 Jesus okwa zi mo nokwa yi, ngaashi i igilila, kOndundu yooholivi. Aalongwa ye oya yi pamwe naye. 40 Sho a thiki kehala ndyoka, okwa ti kuyo: “Galikaneni, mwaa pwile memakelo.”
41 Nena okwe ya thigi po okakako ke thike pedhaadhigo lyemanya nokwa tsu oongolo e ta galikana 42 a ti: “Tate, ngele oto shi pitika, oshitenga shika nashi pitilile ndje po. Ihe hamolwehalo lyandje, ihe olyoye li gwanithwe.” 43 [Omuyengeli gwomegulu okwe ya kuye nokwe mu tsu omukumo. 44 Oye okwa adhika kuuwehame uunene nokwa galikana a mana mo. Omazigudhe ngoka ga zi muye, oga li ga fa omata gombinzi noga ndondele pevi.]
45 Konima yokugalikana okwa thikama e ta shuna kaalongwa ye nokwe ya adha ya kotha, oshoka oya li ya sa oluhodhi. 46 Oye okwa ti kuyo: “Omolwashike tamu kotha? Pendukeni, mu galikane, mwaa pwile memakelo.”
Jesus ta kwatwa
(Mat. 26:47-56Mrk. 14:43-50Joh. 18:3-11)
47 Manga Jesus ta popi, ongundu yaantu oye ya po, ya kwatelwa komeho kuJudas, gumwe gwomaalongwa omulongo nayaali. Oye okwa hedha kuJesus nokwe mu thipi komilungu. 48 Jesus okwa ti kuye: “Judas, Omuna gwOmuntu oto mu gwaaleke noku mu thipa komilungu?”
49 Ano aalongwa mboka ya li pamwe naJesus, sho ya mono shoka tashi ningwa, oya ti: “Omuwa, natu kondje nomagongamwele getu?” 50 Nena gumwe oku umpile omumati gwomuyambimukuluntu nokwe mu fegula okutsi kwokolulyo.
51 Jesus okwa yamukula a ti: “Opuwo, inashi ningwa we!” Oye okwa gumu okutsi kwomumati nokwe mu aludha.
52 Nena Jesus okwa lombwele aayambi aakuluntu, aakuluntu yaalangeli yotempeli naakuluntu yoshigwana mboka ye ya oku mu kwata a ti: “Omwe ya, mu kwate ndje ongomukolokoshi mu na omagongamwele noondhimbo? 53 Esiku kehe onda kala pamwe nane motempeli, ihe inamu kwata ndje. Ihe ndika olyo ethimbo lyeni nolyoonkondo dhomupangeli gwomilema.”
Petrus ti idhimbike Jesus
(Mat. 26:57-58Mat. 69-75Mrk. 14:53-54Mrk. 66-72Joh. 18:12-18Joh. 25-27)
54 Oyo oya kwata Jesus noye mu fala megumbo lyomuyambimukuluntu. Petrus okwa landula mo e li konima kokule. 55 Molugumbo lwomeni omwa li mu na yamwe ya kuutumba taa huhulukwa pomulilo, naPetrus okwe ya e ta kuutumba mongundu yawo. 56 Ano gumwe gwomaayakuli aakadhona sho a mono Petrus ta huhulukwa, okwe mu tongolola e ta ti: “Omulumentu nguka naye wo okwa li pamwe naJesus.”
57 Ihe Petrus okwi idhimbike a ti: “Nekulu, kandi mu shi nando.”
58 Konima yokathimbo omulumentu gumwe okwe mu dhimbulula e ta ti: “Nangoye wo ogumwe gwawo.”
Petrus okwa yamukula a ti: “Mentu ngoye, hangame.”
59 Sho pwa piti otundi yimwe, omulumentu gumwe ishewe okwa koleke a ti: “Kapu na omalimbililo, omulumentu nguka okwa li pamwe naye, oshoka naye wo Omugalilea.”
60 Petrus okwa yamukula a ti: “Mentu ngoye, kandi uvite ko shoka to popi.”
Ano manga ta popi, ekondombolo olyi igi. 61 Opo Omuwa okwa punguluka nokwa tongolola Petrus. Petrus okwa dhimbulukwa oohapu dhOmuwa, sho a tile: “Nena tuu ndjika, ekondombolo manga inaali iga, ongoye to idhimbike ndje lutatu.” 62 Petrus okwa yi pondje e ta lili nokulililila.
Jesus ta shekwa e ta dhengwa
(Mat. 26:67-68Mrk. 14:65)
63 Aalumentu mboka ya li ya langela Jesus, oye mu sheke e taye mu dhenge. 64 Oyo oye mu siikile koshipala noye mu pula ya ti: “Tengeneka, olye e ku dhenge?” 65 Oyo oye mu sheke omasheko omakwawo ogendji.
Jesus e li kiipala yaatokoli
(Mat. 26:59-66Mrk. 14:55-64Joh. 18:19-24)
66 Ano sho kwa shi, aakuluntu yoshigwana, aayambi naalongimpango oya gongala, naJesus okwa etwa moshigongi shawo. 67 Oyo oye mu pula ya ti: “Tu lombwela, ngele ongoye Kristus.”
Oye okwe ya yamukula a ti: “Ngele ando ondi mu lombwele, itamu itaale ndje. 68 Nongele ando ondi mu pule epulo limwe, itamu yamukula ndje. 69 Ihe okuza mpaka otamu ka mona Omuna gwOmuntu a kuutumba kolulyo lwaKalunga, ngoka e na oonkondo adhihe.”
70 Oyo ayehe oye mu pula ya ti: “Ngoye ano Omuna gwaKalunga?”
Oye okwa ti kuyo: “One omwa ti kutya ongame.”
71 Oyo oya ti: “Tse inatu pumbwa nando onzapo yimwe yi tu lombwele. Otse yene otu uvu oohapu adhihe ndhoka e dhi popi.”