Israelǁîn ge Amorǁîna ra dan
1 Jerusalems gao-aob Adonisedeki ge Josuab ge Aisa dan tsî hoaragase hîkākā tsî ǁîs di gao-aoba a ǃgam, Jerixos tsî ǁîs di gao-aob ǀkhab ge dīs ǁkhās khami ǃkhaisa ge ǁnâu. ǁKhātib ge Gibeons khoen Israelǁîn ǀkha ǂkhîba dī tsîb ǁîn ǀkha ǁanǀhao hâ ǃkhais tsîna ge ǁnâu. 2 Jerusalems ge nēs xa kaise ge ǃao, Gibeons ge kai ǃā i, nau kai ǃādi gao-aoga ūhâdi ǁkhādi khami xui-ao; ǁîs ge Ais xa ge kai i tsî ǁîs aogu ge ǁkhoaǂgaoxa ǃkhamao ge iga. 3 Ob ge Adonisedeka Hebrons gao-aob Hohammi, Jarmuts gao-aob Pirammi, Lakis gao-aob Jafiab tsî Eglons gao-aob Debiri tsîga ge haisiba: 4 “Hui te hā re, î ge Gibeonsa ǁnāǂam ǁîs di khoen go Josuab tsî Israelǁîn ǀkha ǂkhîba dī xuige.” 5 Nē koro gao-aogu Amorǁîn digu, gao-aogu Jerusalems, Hebrons, Jarmuts, Lakis tsî Eglons tsîdi digu ge ǁîgu toroǂnubide ǀhaoǀhao tsî Gibeonsa ǃnamiǂgā tsî ge ǁnāǂam.
6 O gu ge Gibeons aoga Gilgals tawa hâ hâǃkhaib ǁga Josuaba ge haisiba: “ǃGôahesatse, tā ǁnāxūǃgâ da re. ǃHaese hā hui, î huiǂui da re. Hoaraga Amorǁî gao-aogu ǃnâuxa ǃhūb digu ge toroǂnubidi âga ǀhaoǀhao tsî sida ra ǁnāǂam.”
7 O gu Josuab tsî ǁîb di toroǂnubis hoas, ǁkhoaǂgaoxa toroǃkhamaoga ǃkhōǂgā hâga Gilgalsa xu ge ǃgûǂoa. 8 ǃKhūb ge Josuab ǃoa ge mî: “Tā ǁîgu xa ǃao. Tita ge ǀnai dansa go mā tsi. ǀGuib ǁîgu dib tsîn ge sa ǃoagu mâ ǁkhā tide.” 9 Josuab tsî ǁîb di toroǂnubis tsîn ge hoaraga tsuxuba Gilgalsa xu Gibeons ǁga ǃgû, tsî Amorǁîga ǃâubasen tamase gu hâ hîa ge ǁnāǂam. 10 ǃKhūb ge ge dī Amorǁîgu, Israelǁîn ǂnubisa gu ga mû, o ǃao tsî nî ǃkhoeni ǃkhaisa. Israelǁîgu ge ǂguiga Gibeons tawa ge ǃgam tsî nauga ǂō ǃhommi ǃaos Bet-Horons disa-u ǃgôaǃgonǁgôa, tsî ǁîga ǃkhawagas ǃnâ Asekas tsî Makedas kōse garu gere ǃgam. 11 Amorǁîgu Israelǁîga xu ǃkhoeni tsî ǂō ǃhommi ǃaosa-u ra ǃkharu, hîab ge ǃKhūba ǁnāpa xu tsoatsoa tsî Asekas kōse kai ǃnarede ǁîgu ai ge ǁnā kai. Israelǁîgu ge ǃgam khoegu xa ǃnāsa gu ge nē ǃnaredi xa ge ǃgamhe.
12 ǃKhūb ge Israeli aoga dansa Amorǁîn ǂama mā tsēs aib ge Josuaba ǃKhūb ǀkha ge ǃhoa. ǁÎb ge Israelǁîn ais ai ge mî:
“Sorese, ǂkhîse mâ re Gibeons ǂamai;
ǁkhâtse, ǂkhîse mâ re Ajalonǃgoaǃnāb ǂamai.”
13 Os ge soresa ǂkhîse ge mâ tsî ǁkhâb ge gon tama ge i, Israelǁîn ge khākhoen âna dans kōse. Nēs ge ǂKhanis Jasari dis ǃnâ a xoamâisa. Sores ge ǂkhîse ǀhommi ǁaegub ǃnâ ge mâǀgara tsî hoaraga tsēsa ǂgâ tama ge i. 14 ǁNāti ī tsē-i ge ǁîs aiǃâ tsî ǁîs khaoǃgâs tsîna hâ tama hâ, ǃKhūb ge khoe-e ǁnâuǀnamsa. ǃKhūb ge Israelǁîna ge ǃkhamba.
15 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb di toroǃkhamaogu tsîga Gilgals tawa hâ hâǃkhaib ǁga ge oa.
Josuab ge koro Amorǁî gao-aoga ra ǃkhō
16 Koro gao-aogu Amorǁîn digu ge ûiǂoa tsî Makedas ǁhoab ǃnâ sī ge gau. 17 Khoe-i ge ǁîga ǁnāpa hō tsî mâpa gu gau hâ ǃkhaisa Josuaba ge mîba. 18 Ob ge Josuaba ge mî: “Kai ǀuidi ǀkha ǁhoab di ǂgâ-amsa ǂnûiǂgan, î ǃûi-aoga ǁnāpa ǃkhē kai, 19 xawe tā sago ǁnāpa hâ. Khākhoena ǃgôaǃgon, î ǁîna ǃgâbǀkhāba xu ǁnāǂam; tān ǁîn di ǃādi ǃnâ ǂgâ. ǃKhūb sadu Elob ge ǁîn ǂama dansa go mā du.” 20 Josuab tsî ǁîb aogu tsîgu ge ǁîga ge ǃgam, ǀnîgu ge ûiǂoa tsî omǂnamisa ǃādi ǃnâ ǂgâ tsî ǃgamhe tama i xawe. 21 Hoaraga aogu Josuab digu ge ǃnorasase ǁîb ǃoa Makedas hâǃkhaib tawa ge oasī.
ǀGui khoe-i tsîn ge Israelǁîn ǃoagu xū-e ge mîtsâ tama hâ i.
22 ǁNās khaoǃgâb ge Josuaba ge mî: “ǁHoab di ǂgâ-amsa ǁkhowa-am, î ǁnā koro gao-aoga ǂoaxa-ūba te.” 23 Ob ge ǁhoaba ge ǁkhowa-amhe, tsî gu ge Jerusalems, Hebrons, Jarmuts, Lakis tsî Eglons tsîdi di gao-aoga ǂoaxa-ūhe, 24 tsî Josuab tawa ge sī-ūhe. Josuab ge hoaraga aogu Israeli diga ǂgaiǀkhī tsî ǁîb ǀkha ge ǃgû hâ i ǂamkhoega ge mîmā, î gu nē gao-aoga ǃaodi ai hā dā-ai, o gu ge ǁnāti ge dī. 25 ǁNās khaoǃgâb ge Josuaba ǂamkhoegu âb ǃoa ge mî: “Tā ǃao tamas ka io ǂkhabuǂâi. ǀGai, î ǁkhoaǂgaoxa, ǃKhūb nēsa sadu khākhoen hoan ǀkha nî dī xuige.” 26 ǁNās khaoǃgâb ge Josuaba gao-aoga ǃgam tsî koro haidi ai ge ǂgāmâi tsî di ge ǁîgu sorode ǃuis kōse ǂgāmâisase ge mâ. 27 Soresǂgâb ǀkha di ge ǁîgu sorode Josuab mîmās ai ūǁnâhe tsî ǁnā ǁhoab gauǃnâ gu ge hâ ib ǁkhāb ǃnâ ge aoǂgāhe. Kai ǀuidi ǀkhas ge ǁhoab di ǂgâ-amsa ge ǂnûiǂganhe tsî di ge ǁîde nētsēs kōse noxopa ǁnāpa ǂnôa.
Josuab ge noxopa ǀnî ǁanǀkharib Amorǁîn diba ra ū
28 Josuab ge ǁnā tsēs ǁkhās ai Makedasa ǁnāǂam tsî ǁîs gao-aob tsîna ge ǃkhō. ǁÎb ge ǃās ǃnâ hâ khoen hoana ge ǃgam, ǀgui-i tsîn ge ûiǂoa tama ge i. ǁÎb ge Makedas gao-aob ǀkha Jerixos gao-aob ǀkhab ge dī hâ i khami ge dī.
29 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb toroǃkhamaogu tsîga Makedasa xu Libnas ǁga ǃgû tsî ǁîsa sī ge ǁnāǂam. 30 ǃKhūb ge Israelǁîna ǁkhāti nē ǃās tsî ǁîs di gao-aob ǂama dansa ge mā. Josuab ge ǁkhāti ǃās ǃnâ hâ khoen hoana ge ǃgam ǀgui-i tsîn ge ûiǂoa tama ge i. ǁÎgu ge gao-aob ǀkha Jerixos gao-aob ǀkha gu ge dī hâ i khami ge dī.
31 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb toroǃkhamaogu tsîga Libnasa xu Lakis ǁga ǃgû, ǁîsa sī ǃnamiǂgā tsî ge ǁnāǂam. 32 ǃKhūb ge Israelǁîga ǀgamǁî tsēs ǃkhammi dis ai dansa Lakis ǂama ge mā. ǁÎgu ge Libnas tawa gu ge dīs ǁkhās khami, ǀgui khoe-i tsîna ûiǂoa kai tama ge i, tsî ǃās ǃnâ ge hâ i khoen hoana ge ǃgam. 33 Gesers gao-aob Horammi ge Lakisa ge huiǃgûǀkhī, xaweb ge Josuaba ǁîb tsî toroǂnubis âb tsîna dan tsî ǀguib tsîna ûiǂoa kai tama ge i.
34 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb toroǃkhamaogu tsîga Lakisa xu Eglons ǁga ǃgû, ǁîsa sī ǃnamiǂgā tsî ge ǁnāǂam. 35 ǁÎgu ge ǁîsa ǁnā tsēs ǁkhās ai dan tsî hoaraga khoena ge ǃgam, Lakis tawa gu ge dī khami.
36 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb toroǃkhamaogu tsîga Eglonsa xu Hebrons ǁga ǃgû, ǁîsa ǁnāǂam 37 tsî ǁîsa ge dan. ǁÎgu ge gao-aob tsî ǃās ǃnâ ge hâ i khoen tsî ǀgūse ǁgoe ǃādi din tsîn hoana ge ǃgam. Josuab ge Eglons ǀkhab ge dīs ǁkhās khami Hebronsa hoaragase ge hîkākā, ǀgui khoe-i tsîn ge ûiǂoa tama ge i.
38 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb toroǃkhamaogu tsîga Debirs ǃoa oa tsî ǁîsa sī ge ǁnāǂam. 39 Tsîb ge ǁîsa dan tsî gao-aob tsî ǁîs ǃnâ hâ khoen tsî ǀgūse ǁgoe ǃādi din hoaragana ge ǃgam. Josuab ge Hebrons tsî Libnas tsî ǁîs di gao-aob ǀkhab ge dī khami Debirs tsî ǁîs gao-aob ǀkha ge dī.
40 Josuab ge hoaraga ǃhūba ge dan. ǁÎb ge ǃnâuxa ǀkharib, aiǂoas di ǀkharib, ǂamse ǁgoeb, huriǂoas di ǃhama ǀkharib tsî ǃkhawagas ǃgaroǃhūb tsîgu di gao-aogu hoaga ge dan. ǁÎb ge ǀgui-i tsîna ûiǂoa kai tamase hoaraga khoena ge ǃgam, ǃKhūb, Israeli di Elob ge mîmā hâ i khami. 41 Josuab ge ǁîb di toroǃgûǂoadi ǃnâ Kades-Barneas ǃkhawagas ǃnâ ǂnôasa xu, Gasas hurib ǀgūse ǁgoes kōse ge sī, hoaraga Gosenǀkhariba ǃkhōǂgā hâse ǀapas ǃnâ ǂnôa ǃās Gibeons kōse. 42 Josuab ge ǀgui ǃnās di ǃgûǂoas ǃnâ nē gao-aogu hoagu tsî ǁîgu di ǀkharigu tsîga ge dan, ǃKhūb, Israeli di Elob Israelǁîna gere ǃkhamba xui-ao. 43 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb di toroǃkhamaogu tsîga ǁîgu di hâǃkhaib Gilgals tawa hâb ǁga ge ǁaru.
Aayamori taa sindwa
1 Adonizedek, omukwaniilwa gwaJerusalem, oku uvu kutya Josua okwa sindi nokuyonagula po Ai thiluthilu nokwa dhipaga omukwaniilwa gwasho, ngaashi naanaa a ningile Jeriko nomukwaniilwa gwasho. Oku uvu wo kutya oshigwana shaGibeon osha panga uukuume nAaisraeli noye li mokati kawo. 2 Aantu yomuJerusalem oya li ya lulilwa kushika, oshoka Gibeon osha li oshilando oshinene shi thike pamwe noshilando kehe shi na omukwaniilwa; osha li shi vule Ai, naalumentu yomuGibeon oya li aakwiita ya pyokoka. 3 Ano Adonizedek okwa tumu elaka komukwaniilwa Hoham gwaHebron, omukwaniilwa Piram gwaJarmut, omukwaniilwa Jafia gwaLakish nomukwaniilwa Debir gwaEglon. Elaka otali ti: 4 “Ileni, mu kwathe ndje okuponokela Gibeon, oshoka osha panga uukuume naJosua nAaisraeli.” 5 Aakwaniilwa mbaka yatano yAayamori, ngoka gwaJerusalem, ngoka gwaHebron, ngoka gwaJarmut, ngoka gwaLakish naangoka gwaEglon, oya hangenene olugodhi, ya kondeke Gibeon e taye shi ponokele.
6 Aalumentu yomuGibeon oya tumu elaka kuJosua kontanda kuGilgal tali ti: “Ino tu ethela, tatekulu! Endelela, u tu kwathe! Tu hupitha! Aakwaniilwa ayehe yAayamori mevi lyokoondundu oya hangenene olugodhi noye tu ponokele.”
7 Onkee Josua okwa zi muGilgal pamwe netangakwiita lye alihe, moka mwa li oofulelela adhihe. 8 Omuwa okwa ti kuJosua: “Ino ya tila. Onde ku pa nale esindano. Kaku na nando ogumwe gwomuyo ta vulu oku ku thikamena.” 9 Uusiku auhe Josua naantu ye oya li mondjila okuza kuGilgal, sigo oGibeon, noya koloka e taa ponokele Aayamori. 10 Omuwa okwa vundakanitha Aayamori, sho ya mono etangakwiita lyAaisraeli. Aaisraeli oye ya dhipaga puGibeon noye ya tidha nondjila yuupitilo waBethoron e taye ya dhipaga, sigo okuAseka naMakkeda kuumbugantu. 11 Manga nee Aayamori ya li taa yi ontuku yetangakwiita lyAaisraeli taa kuluka metaulilo lyaBethoron, Omuwa okwe ya lokithile omamanya omanene goompawe ethimbo alihe, sigo okuAseka. Mboka ya si koompawe, oya li oyendji ye vule mboka ya dhipagwa kAaisraeli.
12 Esiku ndyoka Omuwa a pe Aaisraeli esindano okusinda Aayamori, Josua okwa popi nOmuwa. Okwa popi montaneho yAaisraeli a ti:
“Tango, kankama thilu muGibeon;
Mwedhi, mwena molusilu lwaAjalon.”
13 Etango olya kala lya mwena, nomwedhi inagu inyenga, sigo oshigwana sha sindi aatondi yasho. Shika osha nyolwa mEmbo lyaJashar. Etango olya thikama lya mwena pokati komutenya noinali peguka esiku alihe. 14 Muuyuni wonale nenge mboka wa landula ko inamu kala esiku lya fa ndika, Omuwa sho a vulika komuntu. Omuwa okwa kondjele shili Aaisraeli.
15 Konima yaambika Josua naakwiita ye oya shuna kontanda kuGilgal.
Josua ta kwata aakwaniilwa yatano yAayamori
16 Aakwaniilwa mbeyaka yatano yAayamori oya adhika ya fadhuka po e taa holama mekololo lyaMakkeda. 17 Omuntu gumwe okwe ya mono, naJosua okwa lombwelwa mpoka ya holama. 18 Oye a ti: “Galangatithilii po omamanya gamwe omanene posheelo shekololo. Tulii po wo aalangeli, 19 ihe inamu kala po ne yene. Ka landuleni aatondi, ne mu ya homone tamu zi molutako lwawo. Inamu ya etha, ya ka shune miilando yawo. Omuwa Kalunga keni okwe ye mu sinditha.”
20 Josua naakwiita ye oye ya dhipaga, nando aanelago yamwe ya hupu ngaa, sho ya ka holama moohote dhiilando yawo noinaa dhipagwa. 21 Nena aantu yaJosua ayehe oya galukile kuye kontanda puMakkeda yaa na mbudhi.
Moshilongo kamwa li nando ogumwe ta vulu okwiitakeka Aaisraeli.
22 Nena Josua okwa ti: “Thitululeni osheelo shekololo, ne mu ete aakwaniilwa mboka yatano kungame.” 23 Ekololo olye egululwa, naakwaniilwa gwaJerusalem, gwaHebron, gwaJarmut, gwaLakish nogwaEglon oya kuthwa mo 24 e taa falwa kuJosua. Josua okwi ithanene kuye aalumentu ayehe yaIsrael, e ta lombwele aambala mboka ye ende pamwe naye, ya lyate aakwaniilwa koothingo. Osho ya ningi. 25 Nena Josua okwa ti kaambala: “Inamu tila nenge mu tyololoke. Ikoleleni, ne mu kale nomukumo, oshoka shika osho shoka Omuwa ta ka ninga aatondi yeni ayehe.” 26 Nena Josua okwa dhipaga aakwaniilwa e te ya endjeleleke komiti ntano, nkoka omidhimba dhawo dha kala sigo ongulohi. 27 Peningino lyetango Josua okwa lombwele, omidhimba dhi kuthwe ko dho dhi umbilwe mekololo moka ya li ya holama nale. Omimanya ominene odha tulwa posheelo shekololo noko dhi li natango.
Josua ta tsikile okusinda iilando yAayamori
28 Josua okwa homona e ta sindi Makkeda nomukwaniilwa gwasho esiku ndyoka. Okwa dhipaga aantu ayehe moshilando; inaku hupa nondhi. Omukwaniilwa gwaMakkeda okwe mu ningi ngaashi omukwaniilwa gwaJeriko.
29 Konima yaambika Josua netangakwiita lye oya zi muMakkeda yu uka kuLibna e taye shi ponokele. 30 Omuwa okwa sinditha Aaisraeli oshilando shika nomukwaniilwa gwasho. Inaa hupitha nando ogumwe, ndele oya dhipaga omuntu kehe musho. Omukwaniilwa oye mu ningi, ngaashi ya ningile omukwaniilwa gwaJeriko.
31 Konima yaambika Josua netangakwiita lye oya zi muLibna yu uka kuLakish. Oye shi kondeke e taye shi ponokele. 32 Omuwa okwa pe Aaisraeli esindano okusinda Lakish esiku etiyali lyolugodhi. Ngaashi naanaa ya ningile puLibna, inaa hupitha nando ogumwe, ihe oya dhipaga ayehe moshilando. 33 Omukwaniilwa Horam gwaGeser okwe ya okukwatha Lakish, ihe Josua okwe mu dhenge netangakwiita lye ye ina hupitha nando ogumwe gwomuyo, a kale e na omwenyo.
34 Opo ihe Josua netangakwiita lye oya zi muLakish yu uka kuEglon noye shi kondeke e taye shi ponokele. 35 Oye shi kwata po esiku tuu ndyoka e taa dhipaga omuntu kehe, ngaashi naanaa ya ningile muLakish.
36 Konima yaambika Josua netangakwiita lye oya zi muEglon yu uka koondundu kuHebron. Oye shi ponokele 37 e taye shi kwata po. Oya dhipaga omukwaniilwa nomuntu kehe moshilando shika, osho wo miilando yopuushiinda. Josua okwa yono po oshilando thiluthilu, naanaa ngaashi a ningi Eglon. Ina hupitha nondhi.
38 Nena Josua netangakwiita lye oya pilukile kuDebir noye shi ponokele. 39 Okwe shi kwata po nomukwaniilwa gwasho niilando ayihe yopuushiinda. Oya dhipaga ayeheyehe. Josua okwa ningi Debir nomukwaniilwa gwasho, ngaashi a ningile Hebron naLibna nomukwaniilwa gwasho.
40 Josua okwa lala evi alihe. Okwa sindi aakwaniilwa yomevi lyokoondundu, komasilukila gadho gokuuzilo nokiikulundundu yoponyonga yadho kuuninginino, osho wo mboka yokombinga yokuumbugantu ihaaku lokwa. Ina hupitha nando olye; ayeheyehe oya dhipagwa. Osho Omuwa Kalunga kaIsrael okwa li a lombwele Aaisraeli. 41 Josua okwa lala evi alihe okuza kuKadesh Barnea kuumbugantu, sigo oGaza popepi nomunkulo, oshitopolwa ashihe shaGoshen nosigo okuGibeon kuumbangalantu. 42 Oshitopolwa shika naakwaniilwa ayehe yasho Josua okwe shi kwata po moshikando shimwe, oshoka Omuwa, Kalunga kaIsrael, okwa kondjele Israel. 43 Konima yaambika Josua netangakwiita lye oya shuna kontanda kuGilgal.