Jerusalems di ǁnās
(2 Gao-aogu 24:18—25:7)1 Sedekiab ge ǀgamdisiǀguiǀa kurixab a hîa ge gao-ao kai, disiǀguiǀa kuriga Jerusalems ǃnâ gere ǂgaeǂgui. ǁÎb îs ge Hamutal ti ge ǀon hâ i, Libnasa xu hâ Jeremiab ôa ge isa. 2 Sedekiab ge ǃKhūb ǃoagu ge ǁore, Jojakimmi gere dīs ǁkhās khami. 3 ǃKhūb ge Jerusalems tsî Judab tsîra khoen ǀkha ǁaixa tsî ǁîna ais âba xu ge dībē.
Sedekiab ge Babilons gao-aob ǃoagu ge khâikhâisen, 4 tsîb ge khoeseǁî kurib ǁîb ǂgaeǂguis dib di disiǁî ǁkhâb di disiǁî tsēs ai Babilons gao-aob Nebukadnesara, hoaraga toroǂnubis Jerusalems ǃoagu ge hā. ǁÎgu ge ǁîsa xāǂgā tsî ǃnamiǂgā-ūs ǂnubiǂgoaga ǁîs ǂnamipe ge kuru. 5 ǁNātis ge ǃāsa disiǀguiǀaǁî kurib gao-aob Sedekiab ǂgaeǂguis dib kōse ge xāǂgāhe. 6 Khoeseǁî tsēs hakaǁî ǁkhâb dis aib ge ǃâtsūǀkhāba ǃās ǃnâ kaise ge ǃgom, ǂû-i tsîn ge ǁanǂgāsabena ǀkhaiba is kōse. 7 Ob ge ǃās di ǂnubiǂgoaba ge khôaǃkhopahe. Babilonǁîgu ge ǃāsa ǃnamiǂgā hâ i, xawe gu ge toroǃkhamaogu hoaga tsuxuba ge ûiǂoa. ǁÎgu ge gao-ommi ǃhanab ǀgūse, ǀgam ǂnubiǂgoakha ǁaegu hâ dao-ams ǃnâ-u ǂoa tsî Jordanǃgoaǃnāb ǀkhāb ǁga ge ǁhâ. 8 Xawes ge Xaldeaǁîn di toroǂnubisa ǁîga ǃgôaǃgon tsî gao-aob Sedekiaba Jerixos ǂgāgu ǃnâ saoǁae tsî ge ǃkhō, os ge ǁîb di hoaraga toroǂnubisa ǁîba xu ge ǀgaru. 9 Tsî gu ge ǁîba Babilons gao-aob Nebukadnesari tawa Riblas Hamatǀkharib ǃnâ ǂnôas ǃnâ ge hā-ū, tsîb ge ǁîba ǁnāpa ge ǁkhara bi. 10 Babilons gao-aob ge ǁnāpa Riblas ǃnâ Sedekiab mûǁae Sedekiab ôaga ge ǃgam tsî ǁkhāti Judab ǂamkhoegu hoagu tsîna. 11 Tsîb ge Sedekiaba ǁhoroǂuimû tsî ǁîba khedegu ǀkha ǃgaehe hâse Babilons ǃoa ǃgû-ū tsî ǃkhō-oms ǃnâ ge ǂgā, tsîb ge ǁîb di ǁōtsēs kōse ǁnāpa ge hâ.
Tempeli di hîkākāhes
(2 Gao-aogu 25:8-17)12 Disiǁî tsēs koroǁî ǁkhâb dis ai, disikhoeseǀaǁî kurib Babilons gao-aob Nebukadnesari ǂgaeǂguis dib ǃnâb ge Nebusaradanni, gao-aob ǀapemā-ao tsî toroǂnubis ǂgaeǂgui-ao ge iba Jerusalems ǃnâ ge ǂgâ. 13 ǁÎb ge Tempeli tsî gao-ommi tsî hoaraga ǃgôahesa khoen Jerusalems din di omdi hoade ge khauǃkhū, 14 tsî gu ge Xaldeaǁî toroǃkhamaoga ǃās ǂnamipe hâ ǂnubiǂgoaba ge khôaǁnâ. 15 ǁNās khaoǃgâb ge Nebusaradanna ǃās ǃnâ ge ǃgau hâ i khoen hoan tsî Babilons gao-aob ǁga ge ǃgâun tsîn hoana ǃkhōsabese Babilons ǁga ge ǃgû-ū. 16 Tsîb ge hoan xa ǀgâsa khoen Judab din ǀguina ǁnāxū tsî ǁîna draibeǃhanagu tsî nau ǃhanagu tsîn ǃnâ gere sîsen kai.
17 Babiloniaǁîgu ge brons ǂkhâǃnâgu tsî kunirodi tsî ǁgam-i kai brons xapas tsîn, Tempeli ǃnâ ge mâ ina khôaǃā tsî hoaraga brons-e Babiloniab ǁga ge ǃgû-ū. 18 ǁÎgu ge ǁkhāti sūdi, khâkhâi-ūxūn, ǁaraǂao-ūxūn, xapan tsî nau hoaraga brons xūn Tempeli ǃnâ gere sîsenūhen tsîn hoana ge ūsao. 19 ǁÎgu ge ǃhuniǀuri tamas ka io ǀhaiǀuri xūn, ǂkhari xaparodi tsî ǂnomn gere taniǃnâhe xapadi, sūdi, ǃamǀaemâi-aidagu, ǀanǀanxapadi tsî ǀgapiǃoredi tsîna ǃkhōǂgā hân hoana ge tanibē. 20 Gao-aob Salomob ge Tempeli ǃaroma dī hâ i brons xūn: ǂKhâǃnâkha, kunirodi tsî kai xapas ǁgam-i dis tsî disiǀgamǀa brons gomagu ǁîs ǃnaka ge mâ igu tsîn ge ǀnōheǁoasase ge ǃgom i. 21 ǁNā ǂkhâǃnâkha ge mâb hoaba ǁkhaisa meterga ǀgapi tsî ǂnamipeb âb ge ǃnani metergu ǀnōba ge ūhâ i. Mâb hoab ge khoese sentimetergu kōse ǁau tsî ǂgânagab ai ge ǀkhaiǃnâ i. 22 Mâb hoab ǀgam tsî ǃkhare meteri kōse ǀgapi brons danasa ge ūhâ i. Mâ danas hoas ǂnamipe gu ge brons traligu, brons xranatdi ǀkha anisaga ge hâ i. 23 Khoesedisiǃnaniǀa xranatdi ge mâ ǀkhāb ǃnammi hoab ai ge hâ i, xawe ǂgapusa ǃkhaib ǂnamipe di ge ǀhaob ai ǀguikaidisi xranatde hâ i.
Judab khoen ge Babilons ǁga ra ǃgû-ūhe
(2 Gao-aogu 25:18-21, 2 27-30)24 ǂAmkhoeb Nebusaradanni ge ǀgapipristeri Serajab, ǁîb ǃnaka hâ pristeri Sefanjab tsî ǃnona ǂamkhoegu Tempeli digu tsîga ǃkhōsabese ge ǃgû-ū. 25 ǁÎb ge ǁkhāti ǃāsa xu toroǂnubis ǂgaeǂgui-aob, hû ǀapemā-aogu gao-aob digu noxopa ge ǃās ǃnâ hâ igu, toroǂnubis ǂgaeǂgui-aob di xoa-aob, toroǃkhamaoga gere xoakhâib tsî ǃnanidisi ǂansa aogu ǃās digu tsîna ge ūsao. 26 Nebusaradanni ge ǁîga Babilons gao-aob, Riblas ǃnâ hâb ǁga ge ǃgû-ū, 27 tsîb ge Babilons gao-aoba ǁîga ǁnāpa Riblas, Hamats ǀkharib ǃnâ ǂnôas ǃnâ ge ǃgam kai.
ǁNātin ge Judab khoena ǁîn ǃhūba xu ǃkhōsabese ge ǃgû-ūhe. 28 Nēb ge Nebukadnesari xa ge ǃkhōsabese ǃgû-ūhe khoen di ǃgôaba: Hûǁî kurib ǃnâ ǃnonaǀoadisiǀgamdisiǃnonaǀa Jodeǁîn; 29 disiǁkhaisaǀaǁî kurib Nebukadnesari ǂgaeǂguis dib ǃnâ ǁkhaisakaidisiǃnonadisiǀgamǀa khoena Jerusalemsa xu; 30 ǀgamdisiǃnonaǀaǁî kurib Nebukadnesari ǂgaeǂguis dib ǃnâb ge gao-aob ǃûiǃgâ-aogu di danab Nebusaradanna hûkaidisihakadisikoroǀa Jodeǁîna ǃkhōsabese ge ǃgû-ū. Hoan ǀhaob ain ge nē khoena ge hakaǀoadisiǃnanikaidisi i.
31 Babilons gao-aob Evilmerodaki ge gao-ao kaib ge kurib ǃnâ Judab gao-aob Jojaxinna ǀkhomxa tsî ǃkhōsisa xu ge ǃnoraǃnora. Nēs ge ǀgamdisikoroǀaǁî tsēs disiǀgamǀaǁî ǁkhâb dis ai, ǃnonadisihûǀaǁî kurib ǃnâ, Jojaxinni ge ǃkhōsis ǃnâ ūhes khaoǃgâ ge ī. 32 Evilmerodaki ge ǁîba khoexaǃnâse sîsenū tsî nau gao-aogu ǁîb ǀkha ge Babilons ǃnâ ǃkhōsabese hâ igu xa ǀgapi ǃharosa ge mā. 33 Ob ge Jojaxinna ǃkhōsis saran âba ǂgaeǂui tsî mâ tsēs ǁîb ûib dis hoasa gao-aob ǀkha ǂûǁaesa ge mā-amhe. 34 ǁÎb ge ûixūn âb ase tsēkorobe gao-aob ge mîǁgui mîǁguisa māsa, tsēkorobe ǂhâgu âb ǃaroma, ǁōb nîs kōse, ûib hâ ǁaeb hoaba gere ǃkhōǃoa.
Etekopo lyaJerusalem
(2 Aak. 24:18—25:7)1 Sedekia okwa li e na omimvo omilongo mbali nagumwe, sho a ningi omukwaniilwa gwaJuda, nokwa lele muJerusalem omimvo omulongo nagumwe. Yina oHamutal yaJeremia gwokuLibna. 2 Omukwaniilwa Sedekia okwa yono kOmuwa, naanaa ngaashi Jehoiakim a ningile. 3 Shika osha geyitha Omuwa noonkondo, sigo a kandula ko Aajerusalem nAajuda koshipala she.
Sedekia sho a tsu ondumbo nomukwaniilwa gwaBabilonia Nebukadnezzar, 4 Nebukadnezzar okwe ya nomatangakwiita ge agehe e ta ponokele Jerusalem mesiku etimulongo lyomwedhi omutimulongo gwomumvo omutimugoyi gwepangelo lyaSedekia. Oya yungu ontanda yawo pondje yoshilando e taa tungu omituni dhekondekela. 5 Oshilando osha kala mekondekela sigo omumvo omutimulongo nogwotango gwepangelo lyaSedekia. 6 Mesiku etimugoyi lyomwedhi omutine gwomumvo tuu ngoka ondjala yekomba sho ya li ya geya, naantu kaa na sho taa li, 7 omakuma goshilando oga kumunwa po. Aababilonia nando oya li ya kondeka oshilando, aakwiita ayehe oyi iyaka mo uusiku. Oya pitile momukala gwosheelo pokati komadhingililokuma gaali kombinga yeyana lyuuwa e taa fadhuka po yu uka kolusilu lwaJordan. 8 Ihe aakwiita Aababilonia oya landula omukwaniilwa Sedekia e taye mu kwatele molushandja popepi naJeriko, naakwiita ye ayehe oye mu halakana. 9 Sedekia okwa falwa a yi komukwaniilwa Nebukadnezzar, ngoka a li muRibla moshikandjo shaHamat, naamoka Nebukadnezzar okwe mu pangula. 10 MuRibla okwa dhipagitha aana yaSedekia aamati montaneho ye, nomalenga gaJuda okwe ga dhipagitha po. 11 Opo ihe okwa tsipulitha mo omeho gaSedekia e te mu tula momalyenge nokwe mu fala kuBabilon. Sedekia okwa kala mondjedhililo muBabilon sigo okeso lye.
Ehanagulopo lyotempeli
(2 Aak. 25:8-17)12 Mesiku etiheyali lyomwedhi omutitano gwomumvo omutimulongo nomutimugoyi gwepangelo lyaNebukadnezzar, omukwaniilwa gwaBabilon, Nebusaradan, omugandjindunge gwomukwaniilwa nondjayi yiita ye, okwe ya muJerusalem. 13 Okwa fike po otempeli, ombala nomagumbo gaanamadhina agehe muJerusalem, 14 naakwiita ye oya kumuna po omadhingililokuma goshilando. 15 Nena Nebusaradan okwa fala kuBabilonia aantu mboka ya thigalele moshilongo, oshihupe shomangomba naamboka yi igandjele kAababilonia. 16 MuJuda okwa thigile mo oohepele, mboka yaa na sho taa likola, e te ya tula miilonga yiitsambe yomiviinu nomomapya.
17 Aababilonia oya tatula po oongudhi dhiikushu nuutemba mboka wa li motempeli, osho wo ondama yoshikushu, e taa fala iikushu ayihe kuBabilon. 18 Oya fala ko wo iihupulo, iikangwa yokuyuka omutoko gwokoshiyambelo, iikonde yokutetitha uulapi woolamba, iiyaha yokukutha ombinzi moontselelandjambo, iitsininitho niikwaniipangitho yiikushu ayihe ya li hayi longithwa motempeli melongelokalunga. 19 Oya fala shaa shoka sha ningwa moshingoli nenge moshisiliveli, iiyaha iishona, iikangwa yomakala ga hanya, iiyaha yokukala ombinzi yoontselelandjambo, iikwatelwa yomutoko, iihukikwanyeka, iiyaha yiitsinino nuuyo wokutilila oondjambo dhomaviinu. 20 Iinima yoshikushu yotempeli mbyoka Salomo a li e yi hambulitha — oongudhi mbali, uutemba, ondama noongombe omulongo nambali ndhoka ondama ya li ya tentekwa kudho — oya li iidhigu okuvihwa. 21-22 Oongudhi mbali odha li dha faathana: Shaa ndjoka oya li yi na omuthika gwoondya omulongo nahetatu nolumbumbu lwoondya omulongo nambali. Odha li dhi na omitutu noombati dhi thike pomutamo gweke. Kombanda yongudhi kehe okwa li oshipaka shoshikushu shoondya ntano momuthika. Molumbumbu lwoshipaka kehe omwa li uulenga woshikushu wa tatakanithwa. Muulenga mbuka omwa li oondunga dhoshikushu dhomuti omugranati. 23 Metatakanitho kehe omwa li oondunga dhomugranati ethele, mwaandhoka omilongo omugoyi nahamano dha monika okuza pevi.
Aajuda taa falwa kuBabilonia
(2 Aak. 25:18-212 27-30)24 Nebusaradan, ondjayi yiita, okwa kwata po omuyambimukuluntu Seraia, omuyambi omutiyali Sefania naayambi aalangeli yatatu yoposheelo shotempeli. 25 Moshilando okwa kutha mo omumbala ngoka a li omutaleli gwetangakwiita, aagandjimayele yaheyali yomukwaniilwa mboka ya kalele natango moshilando, amushanga gwondjayi yiita, ngoka a li ha kutu aakwiita, naanamadhina yalwe omilongo hamano. 26 Nebusaradan okwe ya fala komukwaniilwa gwaBabilonia moshilando Ribla, 27 shoka shi li moshikandjo shaHamat. Oko nkoka omukwaniilwa e ya dhengitha e te ya dhipagitha.
Osho ngaaka Aajuda ya falwa muupika kokule nevi lyawo. 28 Ndika olyo ehokololo lyaantu mboka Nebukadnezzar e ya kwata po e te ya fala muupongekwa: Momumvo gwe omutiheyali muukwaniilwa okwa fala ko aantu 3 023; 29 momumvo gwe omutimulongo nomutihetatu aantu 832 yomuJerusalem; 30 nomomumvo gwe omutimilongombali nomutitatu aantu 745 ya kwatwa mo kuNebusaradan. Ayehe kumwe aantu 4 600 oya falwa.
31 Momumvo ngoka Evilmerodak a ningi omukwaniilwa gwaBabilon, okwa sile omukwaniilwa gwaJuda Jehoiakin ohenda e te mu pititha mo mondjedhililo. Shika osha ningwa mesiku etimilongombali netiheyali lyomwedhi omutimulongo nomutiyali gwomumvo omutimilongondatu nomutiheyali, sho Jehoiakin a falwa muupika. 32 Evilmerodak okwe mu ningi nawa e te mu yele nesimano e vule aakwaniilwa aakwawo a li nayo muupika muBabilonia. 33 Jehoiakin okwa li a pitikwa, a hule mo oonguwo dhe dhomondjedhililo e ta li poshitaafula shomukwaniilwa omasiku ge agehe, manga a li e na omwenyo. 34 Esiku kehe manga a li e na omwenyo, okwa li a gwanithilwa oompumbwe dhe adhihe.