Mixab tsî Danni di ǃhaos
1 ǁNā ǁaeb ǃnâ i ge gao-ao-e Israeli ǃnâ ge ǀkhai i. ǁNā ǁaeb ǃnâs ge Danni di ǃhaosa ǁan ain nî ǃhū-e gere ôa, Israeli ǃhaodi ǃnân ge noxopa ǁîn di ǂhunuma ǃhū-e ǃkhōǃoa tama hâ i xui-ao. 2 On ge Danni di khoena koro ǁkhoaǂgaoxa khoega, ǁîn ǃhaos di khoen hoana xu ǁhûiǂui, ǁîga ǃhūba gu sī nî ôaǃnâsa mîmā tsî Soras tsî Estaols tsîra ǁga ge sî. Tsî gu ge Efraimmi di ǃnâuxa ǃhūb ǃnâ gu ge sīo, Mixab oms tawa gere hâ. 3 ǁNāpa gu hâ hîa gu ge ǂkham Leviǁîb di domma ge ǁnâuǃā, o gu ge ǁîb tawa sī tsî dî bi: “Tare-ets nēpa ra dī? Tari-e nēpa ge hā-ū tsi?”
4 Ob ge ǁîba ge ǃeream: “Mixab ǀkha ta ge ge ǁnâugu, tsîb ge ǁîba pristerse ta nî ǃoaba biga ra matare te.”
5 O gu ge ǁîb ǃoa ge mî: “Sige ǃgûdaob nî ǃgâiǃgâxa ǃkhaisa toxopa Elob ai dîba ge re.”
6 Ob ge pristera ge ǃeream: “Tā îganǀgē, ǃgûs ǀguisa hî. ǃKhūb ge nē ǃgûdaob ai sago ǀkhā hâ.”
7 ǁNāti gu ge nē koro khoega Lajis ǁga ge ǃgû. Tsî gu ge mâtin khoena ǁnāpa ǃnorasase Sidonǁîn khami hâsa ge mû. ǁÎn ge ǂkhîse tsî sâsase ge hâ i, khoe-i xare-i ǀkha ǂkhawa-e ūhâ tamase; ǂhân hâ xūn hoanan ge ge ūhâ i. ǁÎn ge Sidonǁîna xu ǃnūse ge ǁan hâ i tsî nau khoen ǀkha dīxū-i tsîna ge ūhâ tama hâ i. 8 Nē koro khoegu ge Soras tsî Estaols tsîra tawa a oaǀkhī, on ge ǁîgu ǃhūb di khoena tare-e gu ge sī a ǂanǂui ǃkhaisa ǁîga ge dî. 9 O gu ge ǁîga ge ǃeream: “Hā, î da Laisa sī ǁnāǂam. Sige ge ǃhūba go mû, ǁîb ge kaise a ǃgâi. Tā noxopa nēpa ǀhabe; ǃhae, î ǃhūba sī ūbasen. 10 ǁNāpa du ga sī, o du ge nî mû ǁnā khoen xū-i tsîna ǁūse hâsa. Kai ǃhūb ge ǁnāba; ǁîb ge khoets nî ǂhâba xū-i hoa-e ūhâ tsî Elob ge ǁîba sado go mā.”
11 O gu ge ǃnanikaidisi aogu Danni ǃhaos diga, ǃkhammi ǃoa ǂhomisen hâse Soras tsî Estaols tsîra xu ge ǃgûǂoa. 12 ǁÎgu ge Kirjat-Jearims Judab ǃnâ ǂnôas di huriǂoasǀkhāb ai hâǃkhaiba sī ge ǂnaumâi. ǁNā-amagas ge ǁnā ǃkhaisa nēsis kōse Dannihâǃkhaib ti ra ǀonǂgaihe. 13 ǁÎgu ge ǁnāpa xu Efraimmi di ǃnâuxa ǃhūb kōse ǃkharu tsî Mixab oms tawa ge sī.
14 ǁNā koro khoegu Lajis ǂnamipe ǁgoe ǃhūba gu sī nî ôaǃnâse ge ǃgûga ǁîgu ǀkha hâ khoega ǃoa ge mî: “Nē omdi di ǀguis ǃnâb ǃgaoǂuisa īb, ǀhaiǀurib ǀkha ǃkhûǀkhāsaba hâ ǃkhaisa ǂan go a? ǁNāpa gu ge ǁkhāti ǀnî ǁgôa-elo-īgu tsî efodi tsîna hâ. Mâti ge nî dī ti go ra ǂâi?” 15 O gu ge Mixab di oms, ǁîs ǃnâb ge ǂkham Leviǁîba ǁan hâ is ǁga ǃgû tsî ǁîba mâtib hâsa sī ge dî. 16 ǃNanikaidisi toroǃkhamaogu Danni ǃhaos digu ge ǀnai ǃās di dao-ams tawa ge mâ i. 17 ǁNā koro ǃkhē-aogu ge oms ǃnâ ǂgâ tsî ǃgaoǂuisa īb, ǀhaiǀurib ǀkha ǃkhûǀkhāsab, nau īgu tsî efodi tsîna ge ū, pristeri ǃās di dao-ams tawa ǃnanikaidisi toroǃkhamaogu tawa mâ hîa.
18 Khoegu ge Mixab oms ǃnâ ǂgâ tsî ǃgaoǂuisa īb, ǁgôa-elo-īgu tsî efodi tsîna a ū, ob ge pristera “Tare-e go ra dī?” ti ǁîga ge dî.
19 O gu ge ǁîga ge mî: “ǃNō. Tā xū-i tsîna khom. Sige ǀkha ǃgû, îts sida di prister tsî ǀapemā-ao kai. ǀGui khoeb omaris ǀguis di pristerse hâs xas kha hoaraga ǃhaos Israelǁîn dis di pristerse hâsa ǃgâiba tsi tama hâ?” 20 Nēs ge pristera kaise ge ǃgâiba, tsîb ge efodi, ǁgôa-elo-īgu tsî ǃgaoǂuisa īb tsîna ū tsî ǁîgu ǀkha ge ǃgû.
21 ǁÎgu ge dabasen tsî ge ǃgû, ǁîgu ôan, ǂgarib tsî xūn tsîn xa aimabahe hâse. 22 Mixab omsa xu gu ǀnai ǃnūse ǃgû hâ, hîab ge ǁîba ǁîb di ǁanǁare-aoga ǃkhammi ǃoa ge ǂgaiǀhao. ǁÎgu ge Danni khoega saoǁae 23 tsî ǁîga ge ǃhao, o gu ge Danni khoega dabasen tsî Mixaba ge dî: “Tare-ets ra ǂhâba? Tare-i ǃaromats nē ǂguib hoab ǀkha ǀkhī?”
24 Ob ge Mixaba ge ǃeream: “Mâti go ra ǂâibasen ‘Tare-ets ra ǂhâba?’ ti tita dîs ǀkha. Sago ge ti pristeri tsî tita ge kurubasen elogu tsîna ū tsî go ǃgû. Tare-e nēsi ǃgauba te hâ?”
25 O gu ge Danni khoega ge mî: “Tā nēpa ǀgui xū-i tsîna khom, î gu tā nē khoega ǁaixa tsî sado ǁnāǂam tsî sats tsî sa omaris din hoana ǃgam.” 26 Danni di khoega aiǃâb ǁga ge ǃgû, tsî Mixab ge ǁîgu xa gu a ǀgaisa ǃkhaisa ge mûo, dabasen tsî ge oa. 27-28 Danni di khoegu ge Mixab ge dī hâ i īgu tsî pristeri tsîna gu ge ūs khaoǃgâ Lajis, ǂkhîsa tsî ǁūse hâ khoen di ǃās, Bet-Rehobs ǂnôaǃnâ ǃgoaǃnāb ǁkhāb ǃnâ ge ǂnôa isa sī ge ǁnāǂam. ǁÎgu ge khoena ǃgam tsî ǃāsa ge khauǃkhū. ǁÎna nî huiǂui khoe-i xare-i ge ge ǀkhai i, Lajis ge Sidonsa xu kaise ǃnū i, tsî ǁîn ge ǀnî khoe-i ǀkha ǁaeǁaesen tama hâ i xui-ao. Danni di khoen ge ǃāsa ǁkhawa ǂnubikhâi tsî ǁîs ǃnâ ge ǁan. 29 Tsîn ge Lajis di ǀonsa Dan ti ge ǀkharaǀkhara, ǁîn di aboxab Danni, Jakob ôab di ǀons ǃoa. 30 Danni khoen ge ība ǁnāpa ǀgoreǀîheb nîse ge mâi. ǁÎn ge Gersommi ôa tsî Moseb di ǁnurib Jonatanna Danni ǃhaos di pristerse ge mâi, tsî gu ge ǁîb ôaga khoen ge ǃkhōsabese ǃgû-ūhes kōse ǁîna pristerse gere ǃoaba. 31 Mixab ge dī hâ i īb ge Elob di Tentommi Silos ǃnâ hâs kōse ǁnāpa ge mâhâhâ.
Mika nezimo lyaDan
1 Pethimbo ndiyaka muIsrael kamwa li nando omukwaniilwa. Uuna ndwiyaka ezimo lyaDan olya li tali kongo ehala lyokukala, oshoka natango olya li inaali pewa ehala lyalyo lyene mokati komazimo gaIsrael. 2 Onkee aantu yaDan oya hogolola momagumbo gawo agehe miilando Soar neEshtaol aalumentu ya pyokoka nawa noye ya lombwele, ya ka ndaadhe evi. Sho ya yi mevi lyokoondundu dhaEfraim, oya kankama paandjaMika. 3 Manga nee ya li mpoka, oya dhimbulula iipopya yomugundjuka Omulevi. Onkee ya yi kuye e taa pula: “Oho longo shike mpaka? Olye e ku eta huno?”
4 Ye okwa yamukula: “Otu uvathana naMika, a fute ndje, sho te longo puye iilonga yuuyambi.”
5 Oyo ya ti kuye: “Alikana, tu kwatha, u pule Kalunga, ondjila yetu ndjika tatu ende ngele oyelago.”
6 Omuyambi okwa yamukula: “Inamu ipyakidhila owala, Omuwa ote mu sile oshimpwiyu mondjila ndjika.”
7 Onkee aalumentu mbaka yatano ya yi e taa ya moshilando Lajish. Oya mono kutya aantu oye li nawa yaa na okapethili kasha, ngaashi naanaa Aasidoni. Oyo aantu aanambili naamweni, mboka ihaaya tamanana nando onalye; oye na ashihe ye shi pumbwa. Oya kala kokule nAasidoni noyaa na ekwatathano naantu yalwe. 8 Aalumentu yatano sho ya galukile kuSoar naEshtaol, aangandjawo oye ya pula shoka ya dhimbulula. 9 Oya yamukula: “Ileni! Tu matukileni Lajish. Otwa mono evi nuuwanawa walyo. Inamu kuutumba owala tamu ongaonga; endeleleni! Undukeni, mu shi hakane! 10 Shimpa mwa thiki ko, otamu ka dhimbulula kutya aantu itaa fekele nando osha. Oshilongo oshinene. Oshi na ayihe omuntu te yi pumbwa, naKalunga okwa gandja ayihe kune.”
11 Onkee etanga lyaalumentu omathele gahamano yomezimo lyaDan oya yi muSoar naEshtaol ya homata. 12 Oya yi e taa yungu ontanda kuuninginino waKiriat Jearim muJuda. Omolwashoka ehala ndyoka natango tuu olya lukwa “Ontanda yaDan”.
13 Oya tsikile ya yi, sigo okaandjaMika kevi lyokoondundu dhaEfraim.
14 Nena aalumentu yatano mboka ya li ya ndaadhele oshilongo sha kunduka Lajish, oya ti kuyakwawo: “Omu shi shi tuu kutya megumbo limwe lyomwaangaka omu na oshimenka shoshiti sha kolongwa noshisiliveli? Omu na ishewe iimenka iikwawo nomapepenguwo. Otamu dhiladhila, tu ningeni ngiini?” 15 Nena oya yi maandjaMika, moka mwa kala omugundjuka Omulevi noye mu kundu. 16 Aakwiita mboka omathele gahamano ya homata ya za kuDan, oya li ya thikama posheelo. 17 Oondaadhi ndhoka ntano odha yi dhu ukilila megumbo e tadhi kutha mo oshimenka shoshiti sha kolongwa noshisiliveli, iimenka iikwawo nomapepenguwo, manga omuyambi a li posheelo pamwe naakwiita omathele gahamano.
18 Aalumentu sho ya yi maandjaMika e taa kutha mo iinima iidhilikwa, omuyambi okwe ya pula: “Otamu ningi shike?”
19 Oyo ya ti: “Mwena! Ino tya sha. Tu landula, u ninge omuyambi nomugandjindunge gwetu. Inashi opala nani okukala omuyambi muIsrael ashihe shi vule okukalela egumbo limwe?”
20 Shika osha shambukitha omuyambi, onkee okwa kutha iinima iidhilikwa e te ya landula. 21 Oyo ya piluka, ya ka tsikile nondjila yawo, noya tetekelitha aanona yawo, iimuna yawo niiniwe yawo yilwe. 22 Oya adhika ya ende oshinano shontumba okuza kegumbo, Mika sho i ithana aashiinda ye, ya ye kolugodhi. Oya adha Aadan 23 noye ya igidha. Aalumentu Aadan oya punguluka e taa pula Mika taa ti: “Oshike ano? Ongundu ndjono oyashike ayihe?”
24 Mika okwa yamukula: “Otamu dhiladhila ngiini, sho tamu ti: ‘Oshike ano?’ One mwa kutha po omuyambi gwandje niikalunga mbyoka nda hongo nomwa yi nayo. Nena onda kala po ihe nashike?”
25 Aalumentu Aadan oya ti: “Ihwepo, waa ye moohapu, opo aalumentu mbaka yaa geye, e taa ku dhenge. Nena ongoye noyaandjeni otamu si.” 26 Opo ihe oya tsikile nondjila yawo. Mika okwa dhimbulula kutya oye mu vule oonkondo, onkee okwa piluka e ta shuna kegumbo.
27-28 Aalumentu Aadan sho ya adhika ya kutha po omuyambi niinima mbyoka Mika a longekidha, oya ka matukila Lajish, oshilando shoka shaantu aanambili naamweni, shoka sha li molusilu lumwe naBetrehob. Oya dhipaga aakalimo e taa fike po oshilando. Kakwa li nando ogumwe te ya popile, oshoka Lajish osha li kokule naSidon noya li yaa na ekwatathano naantu yalwe. Aalumentu Aadan oya tungulula oshilando noya tula mo. 29 Oya lundulula edhina lyasho Lajish lya ningi Dan ye shi lukile hekulu Dan yaJakob. 30 Aalumentu Aadan oya dhike po oshimenka shaMika, opo ye shi simaneke. Jonatan yaGersom, omutekulu gwaMoses, okwa li omuyambi gwezimo lyaDan. Osho wo oluvalo lwe, sigo aantu ya falwa muupika. 31 Oshimenka shaMika osha kala ko ethimbo alihe, otenda yokusimanekela mo Kalunga sho ya li muShilo.