ǃGoaxaǁaeb Tempeli ai-i
Esekieli ge Jerusalems ǁga ra ūǃgûhe
1 ǀGamdisikoroǀaǁî kurib sida ge ǃkhōsase ūǃgûbēhes dib ǃnâ, kurib di tsoatsoas ai, disiǁî tsēs ǁkhâb dis ai, disihakaǀaǁî kuri, ǃās ge hîkākāhes khaoǃgâ, ǁnā tsēs ǁkhās aib ge ǃKhūb di ǃomma tita ai ge hâ i, tsîb ge ǁnāǀî ge ūsī te. 2 Elob di ai-i ǃnâb ge tita Israelǃhūb ǃnâ ūsī tsî kaise ǀgapi ǃhommi ai ge mâi; tsî ǁîb ǃkhawagasǀkhāb ai i ge ǃā-i khami ī kuru-ai-e ge hâ i. 3 ǁÎb ge ǁnāpa ūsī teo, o i ge ǁnāpa brons-i khami gere ǂkhai khoeba ge hâ i. ǁÎb ge ǀgaisa lineǁapab tsî ǀnō-ūdab tsîkha ǃommi âb ǃnâ ūhâse ǂgâ-ams tawa ge mâ i.
4 Tsîb ge ǁîba tita ǃoa ge mî: “Khoenôa ǀgôatse, ǃgâise kō, î ǂōrisase ǃgâ, îts ǂâis âtsa tita nî ǁgau tsin hoan ai ǂnûi. Tita ǁnāsa nî ǁgau tsigats ge nēpa ge hā-ūhe, îts ǁnās khaoǃgâ hoan hîats go mûna Israeli ommi dina mîba.”
Aiǂoasǀkhāb di ǂgâ-ams
5 ǃAugab aib ge ǂnubiǂgoaba Tempeli ǂnamipe ge hâ i. Aob ge ǃnona metergu gaxusiba ūhâ ǀnō-ūdaba ǃomǁae ge ūhâ i, tsîb ge ǂhabasib ǂnubiǂgoab diba ǃnona metergu kōse ge ǀnō, tsî gaxusiba ǃnona metergu kōse. 6 Ob ge aiǂoasǀkhāb ǁga ǃoa hâ ǂgâ-ams ǃnâ ǂgâ, trapdi ai ǂoa tsî ǂgâ-ams di ǀgapiseba ge ǀnō, ǃnona metergu kōse. 7 Tsî xōǀkhāb ǃnā-oms hoasa ǃnona metergu kōse gaxuba tsî ǃnona metergu kōse ǂhababa; tsî ǃnā-omdi ǁaegu ǀgam tsî ǃkhare metergu gaxusib kōse, tsî dā-aihaib ai-ommi dao-ams dib di ǂganakaba xu ǃnona metergu kōse. 8 ǁKhātib ge ai-ommi dao-ams diba ǂganakaba xu ge ǀguiro, haka metergu ǂhabasiba ūhâse. 9 Ai-ommi dao-ams dibab ge aitsama ge ǀnō, haka metergu gaxusib kōse, tsî ǂkhâǃnâhaigu âba mâb hoaba ǀgui meteri gaxusib kōse, tsî ai-ommi dao-ams dib ge ǂganakaba xu ge hâ i. 10 Tsî dao-amdi ǃnā-omrodi didi, aiǂoas di daobǀî hâdi ge nē ǀkhāba xu ǃnani tsî ǃkhare meter, tsî nau ǀkhāba ǃnani tsî ǃkhare meter ge i; nē ǃnonadi ge ge ǀguitikō i. ǁKhāti gu ge ǂkhâǃnâhaiga nē ǀkhāba xu tsî nau ǀkhāba xu ge ǀguitikō i.
11 ǃAruǀîb ge harasib dao-ams diba ge ǀguiro, ǃnani tsî ǃkhare metergu gaxusib kōse; gaxusib dao-ams diba koro metergu gaxusib kōse. 12 Tsî ǃkhai-i ge ǃnā-omrodi aiǃâ ge hâ i korodisi sentimetergu gaxusib kōse nē ǀkhāb ai tsî korodisi sentimetergu gaxusib kōse nau ǀkhāba xu; tsî mâ ǃnā-omros hoas ge ǃnona metergu gaxusib kōse nē ǀkhāba xu tsî ǃnona metergu gaxusib kōse nau ǀkhāba xu ge sī. 13 Ob ge ǂgâ-amsa ǀgui ǃnā-oms di ǂamǃnâba xu naus di ǂamǃnâb kōse ge ǀnō, tsî ǂhabasib ge disiǀgamǀa tsî ǃkhare metergu gaxusiba ge ūhâ i, ǂnubiǂgoaba xu ǂnubiǂgoab kōse. 14 ǂGanagab di ǃnā-oms, ai-ommi kōse ge hâ is ge ǀnōhes geo ge disi meter i. 15 Gaxusib ǂgâ-ams di aiǃâba xu ai-ommi ǂgâ-ams dib kōse i ge ge ǀgamdisikoroǀa meter i. 16 ǂGanamsa mûǂuidaodi ge ǂgurihaigu ǀkhāb ai ge hâ i tsî omǂnamisase gu ge ǁkhae ra ǂnubiǂgoaga ǂgâ-ams ǃnâ ge hâ i tsî ǁkhāti ai-omgu ǃaromas tsîna. Mûǂuidaodi ge hoaraga ǂganagab di ǂnamipe ge hâ i tsî mâ ǂgurihaib hoab ais ge îsasib di palmǃkhāsa ge hâ i.
ǃAugab di omǂnamib
17 Ob ge ǁîba ǃaugab omǂnamib tawa ge ǀkhī-ū te; ǁnāpa di ge ǃnā-omdi tsî omǂnamib ǂganagab ge ǀuidi ǀkha ge ǁguiǂuisa i. ǃNonadisi ǃnā-omdi ge ǂnubiǂgoab ai ra ǃkhōse ge omsa i tsî ǁîdi aiǃâb ge ǀuidi ǀkha ge ǁguiǂuisa i. 18 ǀUiǁguiǂuib ge ǂgâ-amdi kōse gere sī tsî ǁîdi gaxusib ǀkha ra ǀgause; nē ǀuiǁguiǂuib ge ǂamse ge ǁguisa i.
19 Ob ge ǂhabasib ǂganagab di aisǀkhāb ǂamse ǁgoe ǂgâ-amsa xu ǃaugab ai-ommi dib kōse ǁgoeba ge ǀnō, ǃnonadisi meterga.
ǀApasǀkhāb di ǂgâ-ams
20 ǁÎb ge ǃaruǀî ǂgâ-ams ǀapasǀkhāb ai ǁgoe ai-ommi disa ge ǀnō, ǁîs gaxusib tsî ǂhabasib tsîkha. 21 Mâ ǀkhāb hoab aidi ge ǃnona ǃnā-omdi ǃûi-aogu dide ge hâ i tsî ǁîdi ǂgurihaigu tsî ai-omgu tsîgu ge ǂguro ǂgâ-ams ǀkha ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. Gaxusib ge ǀgamdisikoroǀa meterga tsî ǂhabasiba disiǀgamǀa tsî ǃkhare meterga. 22 ǁÎdi mûǂuidaodi, ai-omgu tsî ǀkherahaidi tsîn ge aiǂoasǀkhāb di ǂgâ-ams ǀkha ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. Hû ǃapa-ūdadi ǀkhats ge ǁnāǀî gere ǃapa; tsî ai-ommi ge ǁîdi ǃoagu ge ǁgoe i. 23 ǀApasǀkhāb di ǂgâ-ams ǃoagub ai, aiǂoasǀkhāb khami, ge ǂgâ-amsa ǂganagab ai-ommi tawa ge hâ i. ǁÎb ge ǂgâ-amsa xu ǂgâ-ams kōse ge ǀnō, ǃnonadisi meterga.
ǃKhawagasǀkhāb di ǂgâ-ams
24 ǃAruǀîb ge ǁîba ǃkhawagasǀkhāb ǁga ūǃgû te tsîs ge ǁnāpa ǃkhawagasǀkhāb ai ǂgâ-amsa ge hâ i. ǁÎb ge ǁîs ǂgurihaigu tsî ai-omgu tsîna ge ǀnō. ǁÎgu ge naugu khami ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. 25 Mûǂuidaodi ge hoaraga ǂnamipeb ai ge hâ i, ai-omgu ǃnâs tsîna, naudi di mûǂuidaodi ǁkhās khami ǀgui. Gaxusiba ǀgamdisikoroǀa meterga tsî ǂhabasiba disiǀgamǀa tsî ǃkhare meterga. 26 Hû ǃapa-ūdadi ǀkhats ge ǁîs ǁga gere ǃapa; ǁîs ai-omgu ge ǂganaga ge hâ i. ǀKherahaidi ge ǂgurihaigu ai ge hâ i, ǀguisa mâ ǀkhāb hoab ai. 27 ǂGanagab omǂnamib dib ais ge ǃkhawagasǀkhāb ai ǂgâ-amsa ge hâ i tsîb ge ǃkhawagasǀkhāb ai ǂgâ-amsa xu ǂgâ-ams kōse, korodisi meterga ge ǀnō.
ǂGanagab omǂnamib: ǃKhawagasǀkhāb ǂgâ-ams
28 ǁÎb ge ǃaruǀî ǃkhawagas ǂgâ-ams ǃnâ-u ǂganagab omǂnamib dib ǁga ge ūǃgû te tsîb ge ǃkhawagasǀkhāb ǂgâ-amsa ge ǀnō. ǁÎs ge ǀguitikō kōsiba naudi khami ǀgui ge ūhâ i. 29 ǁÎs ai-omdi, ǂgurihaigu tsî ai-omgu tsîn ge naudi khami ǀgui ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. Mûǂuidaodi ge hoaraga ǂnamipeb ai tsî ai-omgu ǃnâs tsîna ge hâ i. ǁÎs gaxusib ge ǀgamdisikoroǀa meterga tsî ǂhabasiba disiǀgamǀa tsî ǃkhare meterga. 30 Ai-omgu ge ǁîs ǂnamipe ge hâ i, gaxusiba ǀgamdisikoroǀa meterga tsî ǂhabasiba disiǀgamǀa meterga. 31 ǁÎs ai-omgu ge ǃaugab di omǂnamib ǃoagu ge mâ i tsî ǀkherahaidi ge ǁîs ǂgurihaigu ai ge mâ i tsî ǁkhaisa ǃapa-ūdade ge ūhâ i.
ǂGanagab omǂnamib: Aiǂoasǀkhāb ǂgâ-ams
32 ǁÎb ge ǃaruǀî aiǂoasǀkhāb ǂgâ-ams ǃnâ-u ǂganagab omǂnamib ǁga ge ūǃgû te tsî ǂgâ-ams ge ǀnō. ǁÎs ge naudi ǁkhādi khami ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. 33 ǁÎs ai-omdi, ǂgurihaigu tsî ai-omgu tsîn ge naudi khami ǀgui ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. Mûǂuidaodi ge hoaraga ǂnamipeb ai tsî ai-omgu ǃnâs tsîna ge hâ i. ǁÎs gaxusib ge ǀgamdisikoroǀa meterga tsî ǂhabasiba disiǀgamǀa tsî ǃkhare meterga. 34 ǁÎs ai-omgu ge ǃaugab di omǂnamib ǃoagu ge mâ i tsî ǀkherahaidi ge ǁîs ǂgurihaigu ai ge mâ i, mâ ǀkhāb hoab ai tsî ǁkhaisa ǃapa-ūdade ge ūhâ i.
ǂGanagab omǂnamib: ǀApasǀkhāb ǂgâ-ams
35 ǁÎb ge ǃaruǀî ǀapasǀkhāb ǂgâ-ams ǁga ge ūǃgû tsî ǁîsa ge ǀnō. ǁÎs ge naudi ǁkhādi khami ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. 36 ǁÎs ai-omdi, ǂgurihaigu tsî ai-omgu tsîn ge naudi khami ǀgui ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. Mûǂuidaodi ge hoaraga ǂnamipeb ai tsî ai-omgu ǃnâs tsîna ge hâ i. ǁÎs gaxusib ge ǀgamdisikoroǀa meterga tsî ǂhabasiba disiǀgamǀa tsî ǃkhare meterga. 37 ǁÎs ai-omgu ge ǃaugab di omǂnamib ǃoagu ge mâ i tsî ǀkherahaidi ge ǁîs ǂgurihaigu ai ge mâ i, mâ ǀkhāb hoab ai tsî ǁkhaisa ǃapa-ūdade ge ūhâ i.
ǀApasǀkhāb ǀgūse mâ omgu
38 ǁNāpas ge ǃnā-oms ǁîs daos ra ai-ommi di ǂgâ-ams ǀkha omǀhaosasa, ǁnāpas ge khauǁguibas nî ǁāhesa. 39 Ai-ommi di ǂgâ-ams tawa kha ge ǀgam tākha ge mâ i, mâ ǀkhāb hoab ai ǀguisa. ǁÎkha ai di ge khauǁguibas, ǁoreǁguibas tsî ǀhapiǁguibas tsîde gere ǂāhe. 40 ǃAugab ǀkhāb ai-ommi dib ai, ǀapasǀkhāb ǂgâ-ams tawa kha ge ǀgam tākha ge mâ i tsî nau ǀkhāb ai-ommi di ǂgâ-ams tawa kha ge ǀgam tākha ge mâ i. 41 Haka tāgu ge ǂganaga ge mâ i tsî haka tāga ǂgâ-ams di ǃaugab ǀkhāb ai, ǁkhaisa tāgu ai di ge ǁguibade gere ǂāhe. 42 Haka tāgu ge ǃgaosa ǀuina xu ge kurusa i, khauǁguibas ǃaroma, ǁîgu ge korodisi sentimeterga ǀgapi, tsî ǀgapigaba hûdisikoroǀa sentimeterga hakaǁhôaxase ǂhaba. ǁÎgu ai i ge khauǁguibadi tsî ǁguibadi ǃaroma gere ǂā-ūhe sîsenūhe xūn hoana gere ǁguihe. 43 ǁÔab di gaxusiba ūhâ ǂnâuǂgā-ūǀurigu ge hoa ǂnamipeb ai ǂganaga ge ǂnâuǂgāsa i. Tāgu ai i ge ǁguibas di ǁgan-e gere ǁguihe. 44 ǂGanagab di ǂgâ-ams ǃauga di ge ǃnā-omdi ǁnae-aon ǂganagab omǂnamib din ǃaroma ge hâ i, ǀguisa ǀapasǀkhābǀî, ǃkhawagas ǂgâ-ams ǃoagu, nausa aiǂoasǀkhābǀî, ǀapasǀkhāb di ǂgâ-ams ǃoagu. 45 ǁÎb ge tita ǃoa ge mî: “Nē ǃnā-oms ǃkhawagasǀkhābǀî hâs ge Tempeli ǃereamsa ūhâ pristergu ǃaroma hâ, 46 tsî ǀapasǀkhābǀî hâ ǃnā-oms ge altars di ǃereamsa ūhâ pristergu ǃaroma hâ. Nēgu ge Sadoki suriba, Levib suriba xu ge hāga, ǁîgu ǀguigu ǃKhūba ǃoabas ǃaroma ǁîb ǀgūse a hā ǁkhāga.” 47 ǁÎb ge omǂnamiba ge ǀnō, gaxusib tsî ǂhabasib tsîkha korodisi meterga. Tsîs ge altarsa Tempeli aiǃâ ge mâ i. 48 ǁÎb ge tita Tempeli di ai-ommi tawa ge sī-ū tsî ai-ommi di ǂgurihaiga ge ǀnō, ǁîgu ge ǀgam tsî ǃkhare meterga gaxu, hû meterga ǂhaba, tsî ǂnubiǂgoagu ǀkha ǀgui tsî ǃkhare meterga ǁause, mâ ǀkhāb hoab ai. 49 Gaxusib ai-ommi di ge disi meterga, tsî ǂhabasiba ǃnani meterga. Disi ǃapa-ūdadi ǀkhats ǁîs ǁga ra ǃapa tsî mâ ǀkhāb hoab ǂgurihaigu digu ai i ge soaga ge hâ i.
Emoniko lyaHesekiel ta mono otempeli ompe
Hesekiel ta falwa kuJerusalem
1 Olya li esiku etimulongo lyomumvo omupe, ngoka gwa li omutimilongombali nomutitano guupongekwa wetu nenge omutimulongo nomutine okuza ketekopo lyaJerusalem. Esiku tuu ndyoka oshikaha shOmuwa osha adha ndje nosha fala ndje hwiyaka. 2 Kalunga okwa kutha ndje po memoniko e ta fala ndje kevi lyaIsrael e ta londeke ndje kondundu ondeendeka. Komeho gandje onda mono oongulu odhindji dha fa dhoshilando. 3 Okwa fala ndje popepi, nonda mono omulumentu ta adhima a fa oshiyela oshikushu. Okwa li e na okapayametithi koliina noshiyelekithoshiti miikaha ye nokwa thikama muuyanda.
4 Okwa lombwele ndje a ti: “Muna gwomuntu, tongolola nawa! Pulakena utale ngoye u ndhindhilike nawa shaa shoka tandi ku ulukile, oshoka shika osho she ku etitha huka. Ou na okulombwela Aaisraeli ayihe to tala.”
Omweelo gwokuuzilo
5 Onda mono ekuma lya kundukidha otempeli. Omulumentu okwa kutha oshiyelekithoshiti, shoka shi na uule woometa ndatu nokwa yeleke ekuma. Olya li li na omuthika gwoometa ndatu, nuunene woometa ndatu. 6 Okwa yi ihe kuuyanda mboka wa taalela kuuzilo. Okwa londo kiilyatelelo, nopombanda okwa yeleke osheelo, oometa ndatu muule. 7 Konima yasho okwa li omukala, ngoka gu na omala gomatonatelelo gatatu kombinga kehe. Ela kehe olya li ombine yoometa ndatu lutatu, nomakuma pokati kago oga li ge na uunene woometa mbali netata. Konima yomala gomatonatelelo omwa li omukala gwoometa ndatu muule gu uka kela enene ndyoka lya taalela otempeli. 8-9 Okwa yeleke ela ndika, nokwa mono kutya oli na uule woometa ne. Olya li pehulilo lyuuyanda u li popepi notempeli, nopehulilo lyawo omakuma oga li ometa yimwe muunene. 10 (Omala gomatonatelelo kombinga kehe yomukala oga li ge thike pamwe, nomakuma gopokati kago oga li ge na uunene u thike pamwe.)
11 Omulumentu okwa yeleke ihe omutamo gwomukala muuyanda. Ogwa li oometa hamano netata, noshinano pokati kiiyelo osha li oometa ntano. 12 Komeho gomala gomatonatelelo okwa li ekuma efupi lyetatameta momuthika netatameta muunene. (Omala oga li oombine dhoometa ndatu lutatu.) 13 Okwa yeleke oshinano okuza kekuma lyokosindo yela limwe sigo okekuma lyokosindo yela ekwawo lyokombinga onkwawo yomukala, nosha li oometa omulongo nambali netata. 14 Ela lyahugunina olya gama kehale. Okwa yeleke ela ndyoka nokwa dhimbulula kutya oli na oometa omulongo momutamo. 15 Omukokomoko aguhe guuyanda okuza kekuma lyokondje yomweelo sigo okosindo yela lyahugunina olya li oometa omilongo mbali nantano. 16 Momakuma gopondje gomala agehe omwa li uumbululu uushona nosho wo momakuma gomeni pokati komala. Momakuma gomeni kombinga yomukala omwa li mwa takelwa omathano gomilunga.
Ehale enene
17 Omulumentu okwa fala ndje kehale enene. Okwa li kwa tungwa omala omilongo ndatu ge egamena kekuma lyokombanda, nokomeho gago okwa li olupale lwa kolongwa nomamanya, 18 ngoka ga taakana ehale alihe. Ehale ndika enene olya li pevi li vulike kehale lyaayambi.
19 Okwa li ku na uuyanda pehala lyopombanda, mboka u uka kehale lyaayambi. Omulumentu okwa yeleke oshinano pokati komauyanda ngoka gaali, nosha li oometa omilongo ntano.
Omweelo gwokuumbangalantu
20 Omulumentu okwa yeleke uuyanda wokuumbangalantu, mboka u uka kehale enene. 21 Omala gatatu kombinga kehe yomukala, omakuma pokati kago nela enene, agehe oge thike pamwe naangeyaka gomuuyanda wokuuzilo. Omukokomoko aguhe guuyanda ogwa li oometa omilongo mbali nantano, nomutamo oometa omulongo nambali netata. 22 Ela enene, omakende nomathano gomilunga ga takelwa mo oga li ga fa ngoka gomomweelo gwokuuzilo. Iilyatelelo iheyali tayi fala pombanda pomweelo, nela enene lyopehulilo lyawo olya taalela kehale. 23 Kombinga onkwawo yehale okwa li ku na uuyanda uukwawo tau fala kehale lyaayambi, wa taalelathana naamboka wokuumbangalantu, naanaa ngaashi kuuzilo. Omulumentu okwa yeleke oshinano pokati komauyanda ngaka gaali, nosha li oometa omilongo ntano.
Omweelo gwokuumbugantu
24 Opo ihe omulumentu a fala ndje kombinga yokuumbugantu, nonda mono ko uuyanda ulwe. Okwe u yeleke, nowa li wa faathana nuukwawo. 25 Momala gomuuyanda mbuka omwa li omakende naanaa ngaashi momakwawo. Omukokomoko guuyanda ogwa li oometa omilongo mbali nantano, nomutamo oometa omulongo nambali netata. 26 Iilyatelelo iheyali tayi uka kuwo, nela lyawo enene olya li pehulilo lyawo lya taalela kehale. Momakuma gomeni kombinga yomukala omwa li mwa takelwa omathano gomilunga. 27 Naampaka wo opwa li uuyanda tau fala kehale lyaayambi. Omulumentu okwa yeleke oshinano sigo okuuyanda mbuka uutiyali, nosha li oometa omilongo ntano.
Ehale lyaayambi: Omweelo gwokuumbugantu
28 Omulumentu okwa endithile ndje muuyanda wokuumbugantu sigo okehale lyaayambi. Okwa yeleke uuyanda, nowa li u thike puukwawo mekuma lyokombanda. 29-30 Omala gawo gokutonatelela, ela lyawo enene nomakuma gawo gomeni oga li ge thike pamwe naangoka gomomauyanda omakwawo. Omwa li wo omakende momala gomuuyanda mbuka. Omukokomoko ogwa li oometa omilongo mbali nantano, nomutamo oometa omulongo nambali netata. 31 Ela enene olya taalela kehale, nomathano gomilunga oga li ga takelwa momakuma gomukala. Pomweelo nguka opwa li pe na iilyatelelo ihetatu.
Ehale lyaayambi: Omweelo gwokuuzilo
32 Omulumentu okwe endithile ndje muuyanda wokuuzilo sigo okehale lyaayambi. Okwa yeleke uuyanda, nowa li u thike pamwe nuukwawo. 33 Omala gawo gokutonatelela, ela lyawo enene nomakuma gawo gomeni oga li ge thike pamwe naangoka gomauyanda omakwawo. Okwa li ku na omakende akuhe, nomela wo enene. Omukokomoko aguhe ogwa li oometa omilongo mbali nantano, nomutamo oometa omulongo nambali netata. 34 Ela enene olya taalela kehale enene. Omafano gomilunga oga li ga takelwa momakuma gomukala. Pomweelo nguka opwa li pe na iilyatelelo ihetatu.
Ehale lyaayambi: Omweelo gwokuumbangalantu
35 Omulumentu okwa fala ndje kuuyanda wokuumbangalantu. Okwe u yeleke, nowa li u thike puukwawo. 36 Nawo wo owa li u na omala gomatonatelelo, omakuma gomeni ge na uulenga, ela enene nomakende akuhe. Omukokomoko ogwa li oometa omilongo mbali nantano, nomutamo oometa omulongo nambali netata. 37 Ela enene olya taalela kehale enene. Omafano gomilunga oga li momakuma gomukala. Pomweelo nguka opwa li pu na iilyatelelo ihetatu.
Omatungo popepi nomweelo gwokuumbangalantu
38 Kehale enene okwa li etungo lyopooha lya gama kuuyanda womeni kuumbangalantu. Olya li lye ekamena kela enene ndyoka lya taalela kehale, nomo moka haa yogo oontselelandjambo. 39 Metungo ndika omwa li iitaafula ine, iyali kombinga kehe. Kombanda yiitaafula mbika oya li ye na okudhipagela ko omafikilondjambo, omayonondjambo noondjondjambo. 40 Pondje yetungo opwa li uutaafula une, uyali kombinga kehe yosheelo shokuumbangalantu. 41 Iitaafula ayihe kumwe oya li ihetatu, hoka iimuna yomagandjelondjambo ya dhipagelwa ko: ine meni lyetungo niine pondje yalyo. 42 Iitaafula ine metungo lyopooha, hoka haku dhipagelwa omafikilondjambo noontselelandjambo, oya tungwa nomamanya ga hongwa. Oya li yomuthika gwoosendimeta omilongo ntano, nomitse dhayo odha li dhoosendimeta omilongo heyali nantano lwomilongo heyali nantano. Iilongitho ayihe hayi dhipagithwa iimuna, ohayi tulwa kiitaafula mbyoka. 43 Oongenge dhoshitaafula kehe odha li dha kundukwa kepaya li na omutamo gweke. Onyama ayihe tayi yambwa, ohayi tentekwa kiitaafula mbyoka.
44 Omulumentu okwa fala ndje ihe kehale lyaayambi. Oko kwa li ku na omala gaali ge ekamena kehale lyaayambi, limwe kombinga yuuyanda wokuumbangalantu lya taalela kuumbugantu nekwawo kombinga yuuyanda wokuumbugantu lya taalela kuumbangalantu. 45 Omulumentu okwa lombwele ndje kutya ela ndyoka lya taalela kuumbugantu, olyaayambi mboka haa yakula motempeli, 46 nekwawo ndyoka lya taalela kuumbangalantu, olyaayambi mboka haa yakula poshiyambelo. Aayambi ayehe oyo oluvalo lwaSadok; mezimo lyaLevi aayambi mbaka Aakwazadok oyo ayeke ya ziminwa ya ka yakule koshipala shOmuwa.
Ehale lyaayambi netungo lyotempeli
47 Omulumentu okwa yeleke ehale lyaayambi, nolya li ombine yoometa omilongo ntano koombinga adhihe. Otempeli oya li kombinga yokuuninginino, nokomeho gayo okwa li oshiyambelo. 48 Okwa fala ndje ihe mela lyethikilo lyotempeli. Okwa yeleke osheelo. Osha li oometa mbali netata muule noometa heyali momutamo. Omakuma koombinga adhihe mbali oga li ometa yimwe netata muunene. 49 Iilyatelelo oya fala mela lyethikilo, ndyoka lya li oometa omulongo momutamo noometa hamano muule. Okwa li oongudhi mbali, yimwe kombinga kehe yosheelo.