Gao-aob Ogi di danhes
(Numeri 21:31-35)1 “ǁNās khaoǃgâb ge Moseba Israelǁîn ǃoa ge mî: ‘Gao-aob Sihonna da ge ǃgams khaoǃgâ da ge ǀapasǀkhāb Basanǀkharib dib ǁga ge danadana, xaweb ge Basans di gao-aob Oga hoaraga toroǃkhamaogu âb ǀkha, sada ǃoagub Edreis ǀgūse nî ǃkhamse ge hā.’ 2 Xaweb ge ǃKhūba tita ǃoa ge mî: ‘ǁÎba tā ǃao. Tita ge ǁîb, toroǃkhamaogu âb tsî ǁîb ǃhūb tsîn hoana sado nî māǁnâ. Amorǁîn gao-aob Sihonni, Hesbons dib tsî ǁîb di khoen hoana du ge hîkākā khami, ǁîb tsîna hîkākā.’
3 “ǃKhūb ge gao-aob Ogi tsî ǁîb khoen tsîna sida ge māǁnâ tsî da ge ǀgui-i ân tsîn ǃgau tamase ǁîn hoana ge ǃgamǂui. 4 ǁKhā ǁaeb ai da ge ǁîb di ǃādi hoade, ǀguis tsîn ǃgau tamase ge ǁkhâuǁnâ. Hoaraga ǃnanidisi ǃādi, Argobǀkharib gao-aob Ogi, Basans dib gere ǂgaeǂguib ǃnâ ge ǁgoe idi hoade da ge ge ǁkhâuǁnâ. 5 Nē ǃādi hoadi ge ǀgapi ǂnubiǂgoagu, ǀgamǃnâgu ǂgâ-amra, ǂganamdadi bronsǀurigu ǀkha ge kurusa ide ge ūhâ i, ǁnās xōǀkhā gu ge ǁkhāti ǂgui ǃgaroǃāǀkharigu, ǂnubiǂgoa-i tamas ka io omǂnami-e ge ūhâ tama hâ igu tsîna ge hâ i. 6 Gao-aob Sihonni, Hesbons dib di ǃādi ǀkha da ge dī khami da ge ǁîb di ǃādi hoade ǁkhâuǁnâ, hîkākā tsî hoaraga aorekhoegu, tarekhoedi tsî ǀgôaron tsîn hoana ge ǃgamǂui. 7 ǀGoan tsî goman tsî hîǀhuru da ge ǃādi di ǁuib ǀguiba da ge ge ūbasen.
8 “ǁNā ǁaeb ai da ge Amorǁîn gao-aokha ǃhūb, Jordanǃāb aiǂoasǀkhāb ai ǁgoeb, Arnonǃāba xu Hermonǃhommi kōse ra sība ge ǁkhâuǁnâ. 9 (Hermonǃhommi ge Sidonǁîn xa Sirion ti ǀonǂgaihe tsî Amorǁîn xa Senir ti gere ǀonǂgaihe.) 10 Hoaraga ǀkharib gao-aob Ogi, Basans dib; ǀgapib ai ǁgoe ǃādi, hoaraga ǀkharib Gileadi tsî Basans tsîra dib, Salekas tsî Edreis tsîra kōse ra sība da ge ge ǁkhâuǁnâ.”
11 (Gao-aob Ogi ǀguib ge Refaimǁîna xu ge ûiǃgau hâ i. ǁÎb di ǁōǂgaes ge ǂnūǀuriba xu ge kurusa i tsî haka meterga gaxu tsî ǁaubexa ǀgam meterkha ge ǂhaba i; tsî nētsēs kōse Amonǁîn di ǃās, Rabas ǃnâ a mûhe ǁkhā.)
Jordanǃāb aiǂoasǀkhāb di ǀgorahes
(Numeri 32:1-42)12 “Moseb ge Israelǁîn ǃoa ge mî: ‘Jordanǃāb aiǂoasǀkhāb ai ǁgoe ǃhūb hîa da ge ǁkhâuǁnâb, Aroers, Arnonǃāb di ǃgoaǃnāb ǀgūse ǁgoe ǀkharib di ǀapasǀkhāb tsî ǃhomxa ǃhūb Gileadi ǃâb, ǁîb ǃādi hoadi ǀkha hâba ta ge Rubenni tsî Gad hâkha di ǃhaora ge māǁnâ. 13 ǃGau ra ǃâb Gileadǀkharib dib tsî hoaraga Basanni, gao-aob Ogi gere ǂgaeǂguib, nēb ge hoaraga Argobǀkhariba ǃkhōǂgā hâba ta ge ǃkhareǃâb ǃhaos Manaseb disa ge māǁnâ.’ ”
(Basanni ge Refaimǁîn ǃhūǃâs ase ge ǂansa i. 14 Jairi, Manaseb ǃhaos dib ge Argobǀkharib hoab, ǁnāb ge Basanni, Gesurs tsî Maakas tsîra ǃhūǀgoras kōse ra sība ge ǁkhâuǁnâ. ǁÎb ge nē ǃgaroǃāǀkhariba ǁîb di ǀons ǃoa Havot-jair ti ge ǀonǂgai, nētsēs kōse Jairǃgaroǃāǀkharib ti a ǂansaba.)
15 Gileadǀkhariba ta ge Makiri suriba ge māǁnâ. 16 Rubenni tsî Gad hâkha di ǃhaora ta ge Gileadǀkhariba xu ǁaegub Arnonǃgoaǃnāb kōse ra sī ǀkhariba ge māǁnâ. Jabokǃāb ge ǀapasǀkhāb di ǃhūǀgoras ase ǁîna ge ība i, ǁkhāti Amonǁîn di ǃhūǀgoras ases tsîna isa. 17 Huriǂoasǀkhāb aib ge ǁîn di ǀkhariba Jordanǃāb kōse ǂapaǂoa, tsî Galileahurirob ǀapasǀkhāba xu ǂŌxahurib di ǃkhawagasǀkhāb kōse tsî aiǂoasǀkhāb ai Pisgaǃhommi di ǂai-ammi kōse ra sī.
18 “ǀNai ta ge sao ra ǁguiǂamde ǁîna ge mā hâ i: ‘ǃKhūb sada Elob ge Jordanǃāb di aiǂoasǀkhāb ai ǁgoe ǃhūba sadu di ūhâxūse ge mā du. ǁÂtanisa khoega nau Israelǁî ǁaedi aiǃâ Jordanǃāb nauǃnanib ǁga sî, î gu ǁîn nî ǃhūba ūbasense hui. 19 Sago taradi, ǀgôan tsî ǀgoan (tita ge ǂgui ǀgoana go ūhâsa a ǂan) tsîn hoan ge sado ta ge mā ǃādi ǃnâ nî hâǃgau. 20 Sago ǃgâsa Israelǁîn nî ǁîn di khākhoena ǃkhamdan tsî ǃKhūb ge ǁîna mā ǃhūb Jordanǃāb huriǂoasǀkhāb ai ǁgoeba ūbasen tsî ǂkhîb ǃnâ ǁnāpa ûis kōseb ge ǁîba ǁîna nî hui; ǁîb ge ǀnai sago ǀkha dī hâ is ǁkhās khami. Nēs khaoǃgâ go ge tita ge mā go ǃhūb ǁga a ǁaru ǁkhā.’
21 “ǀNai ta ge Josuaba ge mîmā: ‘ǃKhūb sa Elob ge ǁnā ǀgam gao-aokha Sihonni tsî Og hâkha ǀkha dīn hoanats ge ge mû; ǁkhās ǁkhāsab ge ǃKhūba sats ra ǁnāǂam ǃhūb hoab ǀkha nî dī. 22 ǁNā-amaga ǁîn xa tā ǃao, ǃKhūb sadu Elob nî ǃkhamba du xui-ao.’
Moseb Kanaanǃhūba ǃnâ ǂgâ tama
23 “ǁNā ǁaeb ai ta ge ǀgores ǃnâ ǃKhūba ge ǀkhoma: 24 ‘ǃKhū ti Elotse, kai tsî buruxa xūn hîats nî dīse inats ra ǁgautsoatsoa te ǃkhaisa ta ge a ǂan. ǀKhara elo-i xare-i ge ǀhommi ǃnâ tsî ǃhūbaib ai a ǀkhai, sats ra dī kai tsî buruxa dīna nî dī-e! 25 Mā-am te î ta Jordanǃāba ǃgâu tsî nē ǂûtanixa tsî îsa ǃhūb nauǃani ǁgoeb, ǁîb di îsa ǃhomxa ǃhūb tsî Libanonǃhomgu tsîga sī mû.’
26 “Xawe sadu ǃaromas ge ǃKhūb ge tita ǁaixa-ū tsî ǃgâ te ǂgao tama isa. ǁÎb ge tita ǃoa ge mî: ‘ǂÂu go! Tā ǃaruǀî tita ǀkha ǁkhawa ǁnās xa ǃhoa! 27 Pisgaǃhommi ǂaob kōse ǂharo, î huriǂoas tsî ǃkhawagasǀkhābǀî tsî ǁkhāti aiǂoas tsî ǀapasǀkhābǀîs tsîna ǃgâise kō; kaise ǂōrisase mûts ra xūna kō, Jordanǃābats tātsē ǃgâu tide xuige. 28 Josuaba mîmā, ǁîba ǂgaoǂgaoǃnâ tsî ǀgaiǀgaiǃnâ, ǁîb nî nē ǁaes aiǃâ Jordanǃāba ǃgâu tsî ǃhūb, ǁîbats ra mûba ǁîna ǀumi kai xuige.’
29 “ǁNā-amaga da ge Bet-Peors ǃoagu ǁgoe ǃgoaǃnāb ǃnâ ge hâǀgara.”
Israel ta sindi Og
(Num. 21:31-35)1 “Nosho twa hedha kuumbangalantu twa taalela oshilongo Baasha, omukwaniilwa Og okwe ya naakwiita ye ayehe, e tu kondjithe popepi noshilando Edrei. 2 Omuwa okwa lombwele ndje a ti: ‘Ino tila, otandi mu gandja naantu ye noshilongo she ashihe miikaha yoye. Mu ninga ngaashi wa ningi Sihon, omukwaniilwa gwAayamori ngoka a kala muHeshbon.’
3 “Omuwa okwa gandja Og naantu ye miikaha yetu, e tatu ya dhipaga po ayehe. 4 Pethimbo tuu ndyoka otwa kwata po iilando ye ayihe. Kakwa li nando oshimwe inaatu shi kwata po. Ayihe kumwe oya li iilando omilongo hamano — oshikandjo ashihe shaArgob, moka omukwaniilwa Og gwaBashan a li ta pangele. 5 Iilando ayihe mbika oya li ya tungwa nomakuma omale, nomiyelo nomalukambo goku dhi patitha; okwa li wo omikunda dhaa na omankolokuma. 6 Iilando ayihe otwe yi hanagula po notwa dhipaga aalumentu ayehe naakiintu naanona, naanaa ngaashi twe shi ningile Sihon, omukwaniilwa gwaHeshbon. 7 Otwa kutha po iimuna notwa yugu iilando.
8 “Pethimbo tuu mpoka otwa yugu aakwaniilwa mbeyaka yaali yAayamori evi lyokuuzilo waJordan, okuza komulonga Arnon sigo okondundu Hermon. 9 (Ondundu Hermon oya lukwa kAasidoni Sirjon nokAayamori Senir.) 10 Otwa lala oshilongo ashihe shaOg, omukwaniilwa gwaBaasha: iilando yoketumbalalovi, Gilead alihe naBashan alihe sigo okiilando Salka naEdrei kuuzilo.”
11 (Omukwaniilwa gwaBaasha Og oye a li Omurafe omuhugunini mokudhipagwa. Oshiketha she shomudhimba sha hongwa memanya osha li shuule woometa omugoyi noshomutamo gwoometa ne. Otashi monika moshilando shAayammoni Rabba.)
Omazimo ga tula kuuzilo waJordan
(Num. 32:1-42)12 “Sho twa lala oshilongo, onda pe omazimo gaRuben naGad oshilongo shokuumbangalantu woshilando Aroer popepi nomulonga Arnon noshitopolwa shoshilongo shokoondundu dhaGilead nomikunda dhasho. 13 Etatazimo lyaManasse onde li pe oshihupe shaGilead naBaasha alihe, moka Og a li ta pangele, kokutya oshitopolwa ashihe shaArgob.”
(Bashan osha li oshilongo shAarafa. 14 Jair gwomezimo lyaManasse okwa kutha po oshitopolwa ashihe shaArgob, kokutya Baasha, sigo ongamba yaGeshur naMaaka. Omikunda okwe dhi ilukile, nohadhi ithanwa omikunda dhaJair.)
15 “Gilead onde li gandja koludhi lwaMakir gwomezimo lyaManasse. 16 Omazimo gaRuben naGad onde ga pe oshitopolwa shaGilead sigo omulonga Arnon. Ongamba yokuumbugantu oya li pokati komulonga, nongamba yawo yokuumbangalantu oya li omulonga Jabbok, ngoka oshitopolwa shimwe shagwo sha li ongamba yAayammoni. 17 Kuuninginino oshitopolwa shawo osha taandela sigo omulonga Jordan, okuza kefuta lyaGalilea kuumbangalantu sigo okEfuta lyeso kuumbugantu noponyonga yondundu Pisga kuuzilo.
18 “Pethimbo tuu ndyoka onde ya pe omakumagidho taga ti: ‘Omuwa Kalunga ketu okwe mu pe evi ndika kuuzilo waJordan, mu li lale. Ngashingeyi ihomatekeni, ne aalumentu amuhe mboka tamu vulu okukondja, mu kwatele Aaisraeli ooyakweni komeho, mu tokole Jordan noku ya kwathela okulala evi lyawo. 19 Aakulukadhi yeni ayehe, aana yeni niimuna yeni — ondi shi shi kutya omu na iimuna oyindji — otayi kala po miilando nde yi mu pe. 20 Kwatheni Aaisraeli ooyakweni, sigo ya lala evi ndyoka Omuwa te li ya pe kuuninginino waJordan, sigo Omuwa te ya pe evululuko, ngaashi e mu ningile mpaka. Konima otamu ka galuka, mu ye kevi lyeni ndika nde li mu pe.’
21 “Onda lombwele Josua nda ti: ‘Owa mono ayihe mbyoka Omuwa Kalunga keni e yi ningile aakwaniilwa mbeyaka yaali, Sihon naOg. Osho ta ka ningila ayehe mboka tamu ka matukila evi lyawo. 22 Inamu ya tila, oshoka Omuwa Kalunga keni ote mu kondjele.’ ”
Moses ti indikwa okuya kuKaanan
23 “Pethimbo ndyoka onda galikana nda mana mo e tandi ti: 24 ‘Omuwa Omupangeliawike, ondi shi shi kutya owu ulukile ndje etameko lyiinima iinene niikumithi mbyoka to ka ninga. Kape na kalunga megulu nenge kombanda yevi ta vulu okulonga iilongankondo mbyoka wa longo! 25 Taagulukitha ndje Jordan, ndi ka mone evi ndyoka lyo opala handiyaka, oshilongo sho opala shokoondundu noondundu dhaLibanon.’
26 “Ihe Omuwa okwa geele ndje molweni noina hala okupulakena ndje. Okwa ti owala: ‘Opuwo tuu ngaaka! Mwena nokuli, ino popya we nangame! 27 Londa kondungu yondundu Pisga e to tala lwokuumbangalantu nolwokuumbugantu, kuuzilo nokuuninginino. Lengalenga u tale nawa shoka to mono, oshoka ito ka taaguluka Jordan nando okuli. 28 Nongeka Josua. Mu tsa omukumo noku mu koleka, oshoka oye ta ka wilika oshigwana shi tokole Jordan, opo shi ka lale evi ndyoka to li tala.’
29 “Otwa kala mesilu lya taalelathana noshilando Betpeor.”