Absalommi ge ra mâǃoaxatsoatsoa
1 ǁNās khaoǃgâb ge Absalomma torokunis tsî hāgu tsî korodisi khoegu, ǁîb ais ai gere ǃkhoegu tsîna ge ǂhomibasen. 2 ǁÎb ge mâ ǃnauǁgoagas hoasa khâimâ tsî ǃās di dao-ams ǃoa garu daob xōǀkhā sī gere mâ. Tsîb ge khoe-i ga ǃgomsi-i ǀkha gao-aob ǃoa a hā huihe i nîse, o ǁî-e ǂgai tsî “Mâ ǃāsa xuts ra hā?” ti gere dî. Tsî i ga ǁî-e “Israeli ǃhaodi di ǀguis di ta ge a” ti a mî, 3 ob ge Absalomma ǁî-e ǃoa gere mî: “Sats ge ǀgaisa tsî ǂhanu ǁhōba ūhâ, xawe i ge gao-aob tawa ǃgâ tsi nî khoe-i xare-e a ǀkhai.” 4 ǃAruǀîb ge gere mî: “Nē ǃhūb ǃnâ ta ga ǂhanuǂhanu-aose mâiheo, o ta ge mâ khoe-i, ǃgomsi-i ǀkha tita ǃoa ra hā-i hoa-e ǂhanu-aise ga ǀgoraǃgâ hâ.” 5 Tsî khoe-i ga ǁîba ǃoa a hā ǁîb aiǃâ i nî ǃhonǁgoase ob ge Absalomma ǁî-e ǃkhō tsî gere ǁoa. 6 ǁNātib ge Absalomma Israelǁîn, gao-aob ǃoa ǃgomsinan nî ǂhanuǂhanubahese gere hān hoan ǀkha dī tsî ǁnā ǀgaus ai Israelǁîna ǁîb ǀkhāb ǁga gere ǂgae.
7 Haka kurigu khaoǃgâb ge Absalomma gao-aob ǃoa ge mî: “Mā-am te, î ta ǃgû tsî ti mîmâis ǃKhūba ta ge mîmâibasa Hebrons ǃnâ sī dīǀoaǀoa. 8 Gesurs, Siriab dis ǃnâ ta ǁan hâ hîa ta ge ge mîmâi: ‘ǃKhūb ga Jerusalems kōse oasī-ū teo, o ta ge Hebrons ǃnâ sī nî ǃoaba bi.’ ”
9 Ob ge gao-aoba “ǂKhîb ǃnâ ǃgû re” ti ge mî. Ob ge Absalomma ǂhomisen tsî Hebrons ǁga ge ǃgû. 10 Absalommi ge ǁkhāti sîsabega Israeli ǃhaodi hoade ǃoa ge sî, î gu sī mî: “Xâiǁnâs ǀōba du ga ǁnâu, o du ge ‘Absalommi ge Hebrons ǃnâ go gao-ao kai’ ti nî mî.” 11 Absalommi ǁkhaus ai gu ge ǀgamkaidisi khoega ǁîb ǀkha Jerusalemsa xu ge ǃgû. ǁÎgu ge xū-i xare-e gu ǁîb ǀapes xa ǂan tamase, ǂgomǃgâs ai ǁîba ge sao. 12 Absalommi ge ǁkhāti ǁguibab ra hîa, Ahitofeli Gilos dib, Davidi ǀapemā-aoba Gilosa xu ge ǂgaihā kai. ǀApeǀhaos ge ge ǀgai tsîn ge Absalommi saoǃgonaona ǃaruǀîǀgui ǃgôab ǃnâ ge ǀarosen.
Davidi ge Jerusalemsa xu ra ǃhū
13 O i ge sîsabe-e Davida hā ge mîba: “Israelǁîn hoan ge Absalomma ra sao.”
14 Ob ge Davida ǁîb ǂamkhoegu, ǁîb tawa Jerusalems ǃnâ hâgu hoaga ge mîmā: “ǂHomisen, î ge Absalommi xa ge nî hāǃgâhes aiǃâ ǃhū. ǃHae, îb tā hā ǀhao-ū ge tsî sage ǂkhôa tsî ǃās ǃnâ hân hoana ǃgam.”
15 O gu ge gao-aoba ge ǃeream: “Gao-aots ra mî khami ge ge nî dī.” 16 Ob ge gao-aoba ǁîb surib tsî ǂamkhoegu tsîn ǀkha ge ǃkhoeni; ǁîb disi xōǀkhātaradi ǀguideb ge omma di nî ǃûiga ge hâ kai.
17 Gao-aob tsî ǁîb khoegu tsîn ge ǃāsa xu gu ge ǂoao, ǀuniga oms ǃās dis tawa sī ge mâ. 18 ǁNāpa gu ge ǂamkhoegu âba ǁîb xōǀkhā ge ǃkharu, ǁnās ǁkhās xase gu ge ǁîba ra ǃûi khoegu tsî ǃnanikaidisi khoegu ǁîba ge Gatsa xu a saogu tsîna ge ǃkharu. 19 Ob ge gao-aoba Ittaib, Gats dib ǃoa ge mî: “Tare xū-i ǃaromats sige ǀkha ra ǃgû? Oa, îts ǀasa gao-aob ǀkha sī hâ. ǃHaokhoets kom satsao, ǃhūsabetsao sa ǃhūb ǂûba xu. 20 ǀAse ǀguits kom nēpa ge hāo, tare-i ǃaroma ta sige ǀkha nî ǁhapuma kai tsi. Tita ge mâǀî ta ra ǃgû ǃkhais tsîna a ǀū, xuige oa, îts sa khoegu ona ūsao. Ab ǃKhūb di ǀnammi tsî ǂgomǂgomsasiba hâǀkhā tsi.”
21 Ob ge Ittaiba gao-aob ǃoa ge mî: “ǃGôahesa gao-aotse, ǃKhūb ǀons ǃnâ ta ra nūba tsi, sats ǀkha ta ǃgûts ga ǃkhai-i hoa-i ai nî hâsa, ûib ǃnâs kas, ǁōb ǃnâs kas hoasa.”
22 Ob ge gao-aoba “Hā, î ǁnâi sao te re” ti ge mî. ǁNāti gu ge Ittaib, Gatǁîb tsî ǁîb ǀkha ge hâ i khoegu hoagu tsî ǁîgu taradi tsî ǀgôan tsîna Davidi ǀkha ge ǃgû. 23 Hoaraga khoen ǃhūb din ge Davidi saoǃgonaon ǃāba ra ǃgâu hîa ǃgarise ge ā. Gao-aob tsî ǁaes hoas tsîn ge Kidronǃāroba ǃgâu tsî ǃgaroǃhūb ǀkhāb ǁga ge ǃgû.
24 Prister Sadoki ge ǁnāpa ge hâ i tsî ǁîb ǀkha gu ge Leviǁîgu ǃGaeǀhaos ǂGaes Elob disa ra tanigu tsîna ge hâ i. Abiatari on ge ge hā. Leviǁîgu ge ǃGaeǀhaos ǂGaes Elob disa mâi tsî ǁîsa, khoen hoan ge ǃāsa xu ǂoatoas kōse ūkhâi tama ge i. 25 Ob ge gao-aoba Sadoka ge mîmā: “ǃGaeǀhaos ǂGaes Elob disa ǁkhawa ǃāsa ǃoa oa-ū. ǃKhūb ga ǀkhomxa te tsî oaǀkhī-ū te, ob ge ǁîs tsî mâǃkhais âs tsîra nî mû kai te. 26 Xawe ǃKhūb ga tita ǀkha ǂkhîǂâixa tama io, ab ǁnâi ǁîba ǃgâiba khami dī-ū te.” 27 ǃAruǀîb ge gao-aoba prister Sadoka ǃoa ge mî: “Kō, ǃnōsase ǃās ǁga oa, î sa ôab Ahimaasi tsî Abiatari ôab Jonatanni tsîkha ūsao. 28 Tita ge ǃgaroǃhūb ǃnâ ǃārob ǃgâunas tawa, haisi-am-i sakho xu nî hās kōse nî ǃâu.” 29 ǁNāti kha ge Sadoki tsî Abiatari tsîkha ǃGaeǀhaos ǂGaes Elob disa Jerusalems ǁga ge oa-ū tsî ǁnāpa ge hâ.
30 Xawe Davidi ge ā ra garuse ǀKheraǃhommi ai ge ǂoa, danas âba ǃoab âb ǁgauǁgaus ase ǃgū-ai hâse tsî ǀōǂai hâse. ǁÎb ǀkha ge hâ in hoan ge ǁkhāti danadi âna ǃgū-ai tsî garu gere ā. 31 Tsî Davidi ge “Ahitofeli ge Absalommi ǀkha ra ǀapeǀhaon ǃnâ hâ” ti ǂanǂanhe, ob ge “ǃKhūtse, as Ahitofeli ǀapemāsa toxopa ǁauxū kai re” ti ge ǀgore.
32 Davidi ge ǃhommiǂaob ai, Elob ra ǀgoreǀîhe ǃkhaib ai a sī, ob ge Arkǁîb, Husaiba ǁîb tawa, ǀkhausa saran tsî ǃhūxa danas ǀkha ge sī. 33 Ob ge Davida ǁîb ǃoa ge mî: “Tita ǀkhats ga ǃgû, ots ge ǃgomma nî mā te. 34 Xawe ǃās ǁga oa tsîts ga Absalomma sī a mîba: ‘Sa ǃgā kai ta ge nî, gao-aotse. Sa îb Davidi ǃgāta ge ǂguro ge i, xawe nēsisa xu ta ge sa ǃgāse nî ī.’ Ots ge Ahitofeli ǀapesa a ǁauǁauba te ǁkhā. 35 Pristerkha Sadoki tsî Abiatari tsîkha ge ǁnāpa sa tawa nî hâ. Gao-omma xuts ga ǁnâu xūn hoanats ge ǁîkha nî mîba. 36 ǁÎkha di ôakha, Ahimaasi tsî Jonatanni tsîkha ge ǁnāpa ǁîkha ǀkha hâ, ots ge ǁnâuts ka xū-i hoa-e ǁîkha ǀkha a ǂanǂan te ǁkhā.”
37 Nētib ge Davidi di ǀhōsab Husaiba Absalommi Jerusalems ǃnâ ra sī hîa ǁîb tsîna ǃās ǃnâ ge ǂgâ.
Absalom ta tukula oshipotha
1 Konima yaambika Absalom okwi imonene etembakwiita nuukambe, osho wo ongundu yaamati aathindikili omilongo ntano. 2 Okwa li ha meneka ongulangula e ta yi, a ka thikame pondjila pomweelo gwoshilando. Ngele ku na ngoka te ya e na iihokolola a hala omukwaniilwa, yi pulakenwe, Absalom ohe mu ithana e te mu pula mpoka ta zi. Omuntu sho e mu hokololele kutya okwa za mezimo lini, 3 Absalom oha ti: “Tala, oveta otayi ku popile, ihe kape na omukalelipo gwomukwaniilwa, a uve uupyakadhi woye.” 4 Oha gwedha ko ta ti: “Ando ongame nda li omutokolihapu moshilongo shika, ando shaa ngoka e na iihokolola nenge omayeme gasha, ando ote ya kungame e tandi mu tokolele pauyuuki.” 5 Omuntu sho ta hedha kuAbsalom noti inyongamene koshipala she, Absalom oha yeluka e te mu yelutha e te mu thipi komilungu. 6 Absalom okwa kala ha ningi ngeyi kOmuisraeli kehe ngoka e ya a tokolelwe komukwaniilwa, nosho ngeyi a sindi einekelo lyawo.
7 Konima yomimvo ne Absalom okwa ti komukwaniilwa David: “Tate, kwatha ndje, ndi ye kuHebron, ndi gwanithe euvaneko nde li uvanekele Omuwa. 8 Manga nda li muGeshur muSiria, ondu uvanekele Omuwa kutya ngele ta galulile ndje kuJerusalem, onda hala oku mu simanekela muHebron.”
9 Omukwaniilwa okwa ti: “Inda nombili.” Onkee Absalom okwa yi kuHebron. 10 Ihe okwa tumu aatumwa komazimo agehe gaIsrael ya tye: “Shampa mu uvu oshihomo shoombenda tadhi hikwa, tyeni: ‘Absalom a ningi omukwaniilwa muHebron.’ ” 11 Okwa li aantu omathele gaali mboka ya zi muJerusalem kehiyo lyaAbsalom ye mu landula. Oya li inaa tseya sha kombinga yoshikumungu noya yi kaaye na mbudhi. 12 Manga a li ta yamba oontselelandjambo, Absalom okwa tumu koshilando Gilo kuAhitofel, gumwe gwomaagandjimayele yaDavid, naalanduli yaAbsalom oya ningi ongundu onene.
David ta zi ontuku muJerusalem
13 David okwe etelwa elaka tali ti: “Aaisraeli oyi igameke kuAbsalom.”
14 Nena David okwa ti kaambala ye ayehe mbaka ya li pamwe naye muJerusalem: “Natu zeni po mbala, ngele otwa hala okufadhuka po Absalom. Endeleleni! Otashi vulika ta holoka mpaka nziya e te tu dhenge e ta dhipaga aantu ayehe moshilando.”
15 Oya yamukula ya ti: “Eewa, Nkeyama, otwi ilongekidha okuninga shoka to ti.” 16 Osho omukwaniilwa okwa yi a landulwa kaanegumbo ye ayehe, kakele koohonda omulongo ndhoka a dhi thigi po, dhi keelele uuwa.
17 Omukwaniilwa naantu ye sho ya li taa zi moshilando, oya kankama pegumbo lyahugunina. 18 Aambala ye ayehe oya thikama ontega naye, manga aalangeli aayinekelwa taa piti po montaneho ye. Aakwiita omathele gahamano mboka ye mu landula ya za kuGat, oya pitilile po wo. 19 Omukwaniilwa okwa ti komuwiliki gwawo Ittai: “Oshike to yi natse? Shuna, u ka kale nomukwaniilwa omupe. Ngoye omukwiilongo, ontauki wa zi koshilongo sheni. 20 Muka owa kala mo owala ethimbo efupi, omolwashike ndi ku endagulithe pamwe nangame? Kandi shi nokuli kutya ondu uka peni. Shuna nooyakweni yokoshilongo shaandjeni. Omuwa ne mu sile ohenda ye e mu dhiginine.”
21 Ihe Ittai okwa yamukula a ti: “Nkeyama, otandi ku ganene medhina lyOmuwa kutya otandi yi nangoye shaa mpoka to yi, nando nee nashi pule eso.”
22 David okwa ti: “Eewa, inda ano!” Onkee Ittai a tsikile a yi naantu ye ayehe. 23 Aantu oya lilagana, sho aalanduli yaDavid taa piti po. Omukwaniilwa a tokola okalonga Kidron a landulwa kaantu ye yu uka kombuga.
24 Omuyambi Sadok opo a li e na ongundu yAalevi ya humbata oshikethahangano oshiyapuki. Oye shi tula po yo inaye shi tumba po we, sigo aantu ayehe ya zi moshilando. Omuyambi Abiatar opo a li wo. 25 Nena omukwaniilwa okwa ti kuSadok: “Shunitha oshikethahangano moshilando. Omuwa ngele ta sile ndje ohenda, esiku limwe na galula ndje ngaa, ndi ye ndi shi mone nehala mpoka sha kala. 26 Ihe ngele ita sile ndje ohenda, nena na ningile ndje shoka a hala.” 27 Okwa tsikile okulombwela Sadok ta ti: “Tala, kutha omumwoye Ahimaaz naJonatan yaAbiatar, ne mu shune nombili moshilando. 28 Otandi ku tegelele manga poonkondo dhomilonga mombuga, sigo tandi uvu onkundana ya za kune.” 29 Onkee Sadok naAbiatar oya fala oshikethahangano kuJerusalem e taa kala nkoka.
30 David okwa londo kOndundu yooholivi ta lili; okwa li oompadhi dhowala a siikila omutse gwe endhindhiliko lyoluhodhi. Ayehe mboka ye mu landula, oyi isiikile omitse dhawo noya lili wo. 31 David sho a lombwelwa kutya Ahitofel okwi itula moshikumungu shaAbsalom, okwa galikana a ti: “Omuwa, otandi ku galikana, tula omayele gaAhitofel muugoya.”
32 David sho a thiki kondungu yondundu, nkoka kwa li eha lyegalikaneno, kuume ke kopothingo Omuarki Hushai okwe mu tsakaneke e na oonguwo dha tuuka nomutse gwa gundwa evi. 33 David okwa ti kuye: “Ngele oto kala pungame, ito kwatha ndje sha, 34 ihe oto vulu okukwatha ndje, ngele to shuna koshilando e to lombwele Absalom kutya ngashingeyi oto ke mu longela nuudhiginini, ngaashi wa yakulile he. Ninga ashihe to vulu, u kondjithe nou tompe ondunge kehe tayi gandjwa kuAhitofel. 35 Aayambi Sadok naAbiatar otaa kala po; ya lombwela kehe sho to uvu muuwa womukwaniilwa. 36 Oye na oyana aamati Ahimaaz naJonatan, noto vulu oku ya tuma kungame, opo u tseyithile ndje ashihe to uvu.”
37 Osho ngaaka kuume kaDavid Hushai okwa galukile koshilando, naanaa pethimbo ndyoka Absalom a li e li pokuthika.