Israeli di gao-aob Hoseab
1 Disiǀgamǀaǁî kurib Judab gao-aob Axasi ǂgaeǂguis dib ǃnâb ge Elab ôab Hoseaba Israeli di gao-ao kai, tsî khoese kuriga Samarias ǃnâ gere ǂgaeǂgui. 2 ǁÎb ge ǃKhūb ǃoagu gere ǁore, xaweb ge îbe Israeli gao-aogu ǁîb aiǃâ ge hâ igu khami ge ǁore tama hâ i. 3 Siriab gao-aob Salmaneseri ge ǁîb ǃoagu a torodī, ob ge Hoseaba ǁîba ge māǁnâsen tsî ǁîba kurikorobe ǁgui-aimari-e gere matare. 4 ǀGui kurib ge Hoseaba sîsabega Egipteb di gao-aob Sob ǁga sî tsî huiba ge ǂgan, tsî Siriab gao-aobab gere mā ǁgui-aimarisa ge matareǀû. Ob ge Salmanesera ǁnā ǃkhaisab ge ǂanǃnâo, Hoseaba ǃkhōsis ǃnâ ū tsî ǃkhō-oms ǃnâ ge ǂgā.
Samarias ge khākhoen ǃomǁae ra ǁnā
5 ǁNās khaoǃgâb ge Salmanesera Israela ǁnāǂam tsî Samariasa ǃnona kuriga ge xāǂgā. 6 ǃNona kurigu khaoǃgâ ǀguib ge Siriab gao-aoba khoeseǁî kurib Hoseab ǂgaeǂguis dib ǃnâ Samariasa ge dan; ǁîb ge Israelǁîna ǃkhōsabese Asiriab ǁga ǃgû-ū tsî ǀnîna Halaxs ǃnâ, ǀnîna Haborǃāb amǃgâ, Gosans ǃnâ tsî ǀnîna Mediab ǃādi ǃnâ ge ǁan kai.
7 Israelǁîn ge ǃKhūb ǁîn di Elob, ǁîna ge Egipteb gao-aoba xu huiǂui tsî Egipteba xu a ǂgaeǂguiǂuib ǃoagu ǁore, ǃkhais ǃaromas ge Samariasa ge hîkākāhe. ǁÎn ge ǀkhara eloga ǀgoreǀî, 8 ǁnā khoen ǃKhūb ge ǁîn aiǃâ ǃhūba xu ǁgariǂuin ǁnaetiga ūǃoa tsî Israeli gao-aogu ge hā-ū ǁnaetiga gere sao. 9 Israelǁîn ge ǃKhūb ǁîn di Elob mā-am tama xūna gere dī. ǁÎn ge ǁîn di ǃādi hoadi ǃnâ, ǂkhari ǃāde xu kai ǃādi kōse, ǁgôa-elon di ǀgoreǀîǃkhaide ge ǂnubi. 10 ǁÎn ge ǃnâugu ai tsî ǃam haidi ǃnaka ǁgôa-elos Aseras īga mâi, 11 tsî ǃKhūb ge ǃhūba xu a ǁgariǂui khoen di ǁnaetiga ǃoa, ǀanǀanǁguibade ǀūben di altardi ai gere ǁguiba. Tsîn ge ǁîn di ǂkhabadīgu ǀkha ǃKhūba ǁaiǁai 12 tsî ǃKhūb di mîmās ǁgôa-elogan ǀgoreǀî tides disa ge ǃûǂam.
13 ǃKhūb ge ǁîb sîsabegu tsî kēbo-aogu tsîga Israeli tsî Judab tsîkha ge sîba, î gu ǁîkha ǃkhâikhom: “Sadu ǂkhaba daoga xu ǃhobasen, î ti mîmāde ǁnâuǀnam. ǁÎdi ge sadu îga ta ge mā ǂhanub tsî ta ge sadu kōse ti ǃgāgu, kēbo-aogu ǃnâ-u māǃkharub ǃnâ a ǃkhōǂgāsa.” 14 Xawen ge ǃgâ ǂgao tama ge i; ǁîn ge ǁîn aboxagu ǁkhāgu khami ge ǃnâudanaxa i tsî ǃKhūb, ǁîn di Eloba ge ǂgomǃgâ tama hâ i. 15 ǁÎn ge ǁîb di ǂnûiǂgāde ǁnâuǀnam tama i; ǁîn aboxagu ǀkhab ge dī hâ i ǃgaeǀhaosa ǃkhōǀgaipe tama i tsî ǁîb ǃkhâikhomsa ge ǃharaxū. ǁÎn ge harebeoǃnâ ǁgôa-elona sao tsî ǁîn tsîna ge harebeoǃnâ. ǁÎn ǂnamipe hâ ǃhaodi ǁnaetiga ǁgaeǁgae tsîn ge ǃKhūb di mîmās, ǁnāsan dī tide ǃkhais disa ge ǁnâuǀnamoǃnâ. 16 ǃKhūb, ǁîn Elob ǂnûiǂgādi hoade ǃharaxū tsîn ge ǀgam, ǀuri tsâukha ǀgoreǀîn nîga ge dībasen. ǁÎn ge ǁkhāti ǁgôa-elos Aseras ība kuru, ǀgamirona ǀgoreǀî tsî ǁgôa-elob Baala gere ǃoaba. 17 ǁÎn ôagu tsî ǁîn ôadi tsînan ge khauǁguibas ase ǁgôa-elona gere ǁguiba; tsîn ge ǁō hân gagadi ai ra ǀape-ôan tsî aimûǀgaru-aon ǁga gere hui-ôa. ǁÎn ge ǀoasase ǃKhūba ǃgâiba tama xūna dīs ǃnâ māǁnâsen tsî ǁîba gere ǁaiǁai. 18 ǃKhūb ge Israelǁîn ǀkha ǁaixa tsî ǁîna ge ǂhara tsîs ge Judab ǃhaos ǀguisa ge ǃgau.
19 Xawen ge Judab khoen tsîna ǃKhūb, ǁîn Elob di ǂhanuba ge ǁnâuǀnam tama hâ i; ǁîn ge Israelǁîn ge ūǃoa ǂhanuga gere ǁgaeǁgae. 20 ǁNā-amagab ge ǃKhūba hoaraga Israelǁîna ǂhara, ǁîna ǁkhara tsî ǁkhō khākhoen ǀgaib ǃnâ ge māǁnâ, ǁîn hoanab ge ais âba xu hoaragase dībēs kōse.
21 ǃKhūb ge Israela Judaba xu a ǀgoras khaoǃgân ge Israelǁîna Nebati ôab Jerobeamma ǁîn di gao-aose ge ǁhûi. Jerobeammi ge Israelǁîna ǃKhūba xu ǁnāǁgôa kai tsî ǁîna ǁgaisi ǁorenan nî dīse ge ǂgaeǂhapu. 22 ǁÎn ge Jerobeamma sao tsî ǁîb ra dī ǁoren ǁkhāna dīs ǀkha ge aiǃgû, 23 egab ge ǃKhūba, ǀnaib ge ǁîna ǁîb ǃgāgu, kēbo-aogu ǃnâ-u ǃkhâikhom hâ i khami hoaragase ǁnāxūmâis kōse. ǁNātin ge Israelǁîna ǃkhōsabese Asiriab ǁga ge ǃgû-ūhe tsî nētsēs kōse ǁnāpa hâ.
Asiriaǁîn ge Israeli ǃnâ ra ǁan
24 Siriab gao-aob ge khoena Babilons, Kutas, Awas, Hamats tsî Sefarvaims tsîde xu ū tsî Samariab di ǃādi ǃnâ, Israelǁîn hîa ge ǃgû-ūhen soas ǃnâ ge ǁan kai. ǁÎn ge nē ǃāde ūbasen tsî ǁîdi ǃnâ ge ǁan. 25 ǁÎn ge ǁnāpan ge ǁantsoatsoa, o ǃKhūba ge ǀgoreǀî tama hâ i, ǁnā-amagab ge ǃKhūba xamna ge sî tsîn ge xamna ǀnîn âna ge ǃgam. 26 Ob ge Siriab gao-aoba ge mîbahe, ǁîb ge Samariab ǃādi ǃnâ ǁan kai khoen, ǁnā ǃhūb elob di ǂnûiǂgāde ǂan tama xui-aob ge ǁîba xamna sîsa, ǁîna ge ǃgamna. 27 Ob ge gao-aoba ge mîmā: “Israela xu ge ǃkhōsabese hā-ūhe pristergu ǀguiba sî-oa. Ab ǁîba oa tsî ǁnāpa sī ǁan, îb khoena ǁnā ǃhūb elob di ǂnûiǂgāde ǁkhāǁkhā.” 28 ǁNātib ge Israelǁî pristeri Samariasa xu ge ǃgû-ūhe hâ iba oaǀkhī tsî Betels ǃnâ ge ǁan, tsîb ge khoena mâtin ǃKhūba nî ǀgoreǀî ǀgausa ge ǁkhāǁkhā.
29 Xawen ge ǁîna noxopa ǁîn di ǂhunuma ǁgôa-elo-īga kuru tsî ǁîga Israelǁîn ge dī hâ i ǀgoreǀîǃkhaidi ǃnâ sī ge mâi. Mâ ǃhaos din hoan ge ǁîn ge ǁan hâ i ǃās ǃnâ ǁgôa-elo-īga gere kuru. 30 Babiloniab khoen ge Sukot-Benoti īga ge dī, Kutas din ge Nergali īga ge dī, Hamats din ge Asimab īga ge dī, 31 Iwas din ge Nibhab tsî Tartaki īga ge dī, tsî Sefarvaims din ge ǁîn ôana khauǁguibas ase ǁîn elokha Adrameleki tsî Anameleki tsîkha gere ǁguiba. 32 Nē khoen ge ǁkhāti ǃKhūb tsîna gere ǀgoreǀî tsî ǁîn ǂhununa khoena pristerse ge ǁhûi, ǀūben ǀgoreǀîǃkhaidi ǀgapigu ai hâdi ai gu ǁîna ǁguibade nî dībase. 33 ǁNātin ge ǁîna ǃKhūban gere ǀgoreǀî, xawe ǁkhāti ǁîn ǂûn di elogu tsîna ǁnā ǃhūgu ǁîga xun ge hāgu di ǁnaetiga ǃoa gere ǀgoreǀî.
34 Nētsēs kōsen ge ǁîna ǁîn di ǀoro ǁnaetigu ǀkha ra aiǃgû. ǁÎn ge ǃKhūba ǀgoreǀî tama tsî Jakob, Israel tib ge ǀonǂgaib di suribab ge mā ǂhanugu tsî mîmādi tsîna ǁnâuǀnam tama hâ. 35 ǃKhūb ge ǁîn ǀkha ǃgaeǀhao-e dī tsî ǁîna ge mîmā hâ i: “Tā ǀkhara eloga ǀgoreǀî, tā ǁîgu aiǃâ ǃhonǁgoa, tā ǁîga ǃoaba tamas ka io ǁguibade hā-ūba. 36 Tita ǃKhūta, kai ǀgaib tsî ǁkhāsib ǀkha ge Egipteba xu a hā-ū du ta ǀgui ta du ge nî ǁnâuǀnam. Tita aiǃâ ǃhonǁgoa tsî du ge tita ǁguibade nî hā-ūba. 37 Tita ge xoaǁguiba du ǂhanugu tsî mîmādi tsîna du ge hoaǁae nî ǁnâuǀnam. ǀKhara eloga du ge ǀgoreǀî tide, 38 tsî sadu ǀkha ta ge dī ǃgaeǀhaosa du ge ǀuru tide. 39 Tita ǃKhūta sadu Elota du ge nî ǁnâuǀnam tsî tita ge sado, sadu khākhoena xu nî huiǂui.” 40 Xawen ge ǁnā khoena ǃgâ ǂgao tama i tsî ǁîn di ǀoro ǁnaetigu ǀkha ge aiǃgû.
41 ǁNātin ge ǁîna ǃKhūban gere ǀgoreǀî, xawe ǁkhāti ǁîn ǁgôa-elo īgu tsîna gere ǀgoreǀî, tsîb ge ǁîn suriba nētsēs kōse ǁnās ǁkhāsa ra dī.
Hosea, omukwaniilwa gwaIsrael
1 Momumvo omutimulongo nambali gwepangelo lyomukwaniilwa gwaJuda Ahas, Hosea yaEla okwa ningi omukwaniilwa gwaIsrael nokwa lele muSamaria omimvo omugoyi. 2 Okwa yono kOmuwa, ihe hangaashi aakwaniilwa mboka ya lele Israel ye mu tetekela. 3 Omupangeli Salmaneser gwaAssur okwe mu hingile iita; Hosea okwi igandja kuSalmaneser e te mu futu omumvo kehe oompale. 4 Ihe omumvo gumwe Hosea okwa tumu aatumwa komukwaniilwa gwaEgipiti, edhina lye So, ti indile ekwatho lye ye ina fendela we oompale kuAssur. Salmaneser sho e shi koneke, okwa kwata po Hosea e te mu tula mondjedhililo.
Etekopo lyaSamaria
5 Nena Salmaneser okwa matukile Israel e ta kunduka Samaria. Momumvo omutitatu sho e shi kunduka, 6 ngoka gwa li omumvo omutimugoyi gwepangelo lyaHosea, omupangeli gwaAssur okwa kwata po Samaria e ta fala Aaisraeli kuAssur oonkwatwa. Yamwe yomuyo okwe ya langeke moshilando Halak, yamwe opopepi nomulonga Habor moshikandjo shaGosan nayamwe omiilando yAamedia.
7 Samaria osha teka po, oshoka Aaisraeli oya yono kOmuwa, Kalunga kawo, ngoka a li e ya yululula miikaha yomukwaniilwa gwaEgipiti e te ya tembudha muEgipiti. Oya simaneke iikalunga yilwe, 8 oya landula oohedhi dhiigwana mbyoka Omuwa e yi tidha po, opo aantu ye ye ye mo, noya taamba oohedhi dha zi kaakwaniilwa yaIsrael. 9 Aaisraeli oya ningi iinima mbyoka Omuwa, Kalunga kawo, he yi tondo. Momikunda dhawo adhihe oya tungile mo omahala giinonoma yuupagani, okuza mokakunda okashona sigo okoshilando oshinene. 10 Koondundu adhihe nomomizile dhomiti omitalala oya dhike mo oongundhi dhomamanya niiyelekela yoshikalungakiintu Asheera, 11 oyo noya yambele omafikilondjambo kiiyambelo yaapagani, ya landula oshiholelwa shaantu mboka Omuwa e ya tidha mo moshilongo. Oya pendutha ondjahi yOmuwa niilonga yawo iiwinayi 12 yo inaa vulika kOmuwa, nando e ya lombwelele, yaa longele iimenka.
13 Omuwa okwa li a tumu aatumwa ye naahunganeki ye, ya londodhe Israel naJuda taa ti: “Etheni oondjila dheni oombwinayi, ne mu vulike komalombwelo gandje ngoka ga kwatelelwa mompango ndjoka nda pele oohokulu. Onde yi mu tseyithile maantu yandje aahunganeki.” 14 Ihe inaa vulika nando; oya li aatangalali ya fa oohekulu mboka ya li inaa inekela Omuwa, Kalunga kawo. 15 Oya tindi okuvulika komautho ge, inaa dhiginina ehangano e li hangana noohekulu, oyo noya dhini omalondodho ge. Oya simaneke iimenka yowalawala. Noyo yene oya ningi iifakufaku yowala, sho ya landula oohedhi dhiigwana ye ya kunduka yo inaa vulika komalombwelo gOmuwa, yaaye dhi holele. 16 Oya thigi po iipango ayihe yOmuwa, Kalunga kawo, e tayi ihambulile oontana mbali, ye dhi simaneke; oya hambula wo iiyelekela yoshikalungakiintu Asheera, oya simaneke oonyothi noya longele Baal. 17 Oya yamba oyana aamati naakadhona, ya ninge omafikilondjambo kiikalunga yaapagani, oya yi koonganga nokaayanekeli e tayi igandjele naanaa okulonga iihuna koshipala shOmuwa e taa pendutha ondjahi ye. 18 Omuwa okwa geele Aaisraeli e te ya tidha po koshipala she; okwa thigi po ashike oshilongo shaJuda.
19 Ihe nAajuda wo inaa vulika kiipango yOmuwa, Kalunga kawo; oya holele oohedhi dhe ya zile kAaisraeli. 20 Omuwa okwe ekelehi Aaisraeli ayehe, e ya geele e te ya gandja miikaha yaatondi aananyanya, sigo pehulilo e ya undula po koshipala she.
21 Omuwa sho a yoolola Israel muJuda, Aaisraeli oya ningi Jeroboam yaNebat omukwaniilwa gwawo. Jeroboam okwe ya zitha pOmuwa e te ya fala muulunde wiihuna. 22 Oya landula Jeroboam taa longo uulunde auhe mboka a ningile, 23 sigo pehulilo Omuwa te ya undula po koshipala she, ngaashi e ya londodhithile aapiya ye aahunganeki. Osho ngaaka Aaisraeli ya falwa muupika kuAssur, nkoka ya kala sigo onena.
Aayassur taa tula muIsrael
24 Omupangeli gwaAssur okwa kutha aantu miilando Babilon, Kuta, Ivva, Hamat naSefarvaim e te ya langeke miilando yaSamaria peha lyAaisraeli mboka e ya fala muupika. Oya kala miilando mbika noya ningi yawo. 25 Sho ye ya mo tango, inaa longela Omuwa, onkee Omuwa okwa tumu oonime, nodha dhipaga yamwe yomuyo. 26 Omupangeli gwaAssur okwa lombwela kutya aantu mboka e ya langeke miilando yaSamaria, inaa tseya oshipango shaKalunga koshilongo shiyaka, omolwashoka Kalunga okwe ya tumine oonime, ndhoka tadhi ya li po. 27 Nena omupangeli a gandja elaka tali ti: “Shunitheni ko gumwe gwomaayambi mboka twe eta huka oonkwatwa, a ye a ka kale hoka, opo a longe aantu ompango yakalunga kevi ndyoka.” 28 Osho omuyambi gumwe Omuisraeli ngoka a zile muSamaria, okwa yi ko e ta kala muBetel, moka a longo aantu, nkene Omuwa ta simanekwa.
29 Ihe aantu mboka ya tula muSamaria, oya tsikile okwiiningila iikalunga yawo yene. Oyo noye yi tula momahala omayapuki ngoka ga tungilwe kAaisraeli. Ezimo kehe olyi iningile iimenka yalyo miilando moka ya kala mo. 30 Aababiloni oya hambula iimenka yoshikalunga Sukkot Benot; mboka ya zi kuKuta, iikalunga yaNergal; mboka yokuHamat, iimenka yaAshima; 31 mboka yokuIvva, iikalunga yaNibhas noyaTartak; nAasefarvajim oya yamba oyana omafikilondjambo kiikalunga yawo Adrammelek naAnammelek. 32 Aantu mbaka oya simaneke wo Omuwa e taa hogolola mokati kawo aantu yamwe, ya kale aayambi pomahala giinonoma yuupagani, ye ya yambele mpoka oondjambo. 33 Oya simaneke Omuwa, ihe oya longele wo iikalunga yawo pahedhi yiilongo yawo nkoka ya zile.
34 Oya humbata oohedhi dhawo sigo onena. Ihaa simaneke Omuwa yo ihaa vulika kiipango nokomautho ngoka e ga pele oluvalo lwaJakob, ngoka haku tiwa Israel. 35 Omuwa okwa li a hangana nayo e te ya lombwele ta ti: “Inamu simaneka ookalunga yalwe; inamu inyongamena nenge mu ya longele nenge mu ya yambele oondjambo. 36 Vulikeni kungame, Omuwa, nguka nde mu tembudha muEgipiti noonkondo oonene nomatha; ne omu na okwiinyongamena ndje nokuyambela ndje oondjambo. 37 Vulikeni aluhe kiipango nokomautho ngoka nde mu nyolele. Inamu simaneka ookalunga yalwe 38 ne inamu dhimbwa ehangano nde li hangana nane. 39 Vulikeni kungame, Omuwa, Kalunga keni, notandi mu hupitha miikaha yaatondi yeni.” 40 Ihe aantu mboka inaa pulakena, oya tsikile okulandula omikalo dhawo omikulu.
41 Osho ngaaka aantu mboka oya longele Omuwa, ihe oya simaneke ishewe iimenka yawo. Sigo onena oluvalo lwawo olwa tsikile wo okulonga iilonga ya tya ngaaka.