ǃKhūb ge ǁkhawa Salomoba ra ǂhai
(2 Kroniks 7:11-22)
1 Gao-aob Salomob ge Tempeli tsî gao-ommi tsî nau xūn dī ǂgaob geren hoana dītoao, 2 ob ge ǃKhūba ǁkhawa Salomoba ge ǂhai, ǀnaib ge Gibeons ǃnâ ǂhai bi hâ i khami. 3 Tsîb ge ǃKhūba ǁîb ǃoa ge mî: “Tita ge sa ǀgores tsî sa ǀkhomas tsîra go ǁnâu. Tsî ta ge nē ommi, ǁîb ǃnâ ta ǀamose nî ǀgoreǀîhesets ge ǂnubiba teba nî khai. Tita ge ǁîba hoaǁae ǃûi tsî nî sâu. 4 Titats ga ǂhauǃnâ tsî ǂhanu-aise ǃoabao, sa îb Davidi gere dī khami, tsîts ga ti ǂhanuga ǁnâuǀnam tsî tita ge mîmā tsin hoana dīo, 5 o ta ge tita sa îb Davida ta ge mîmâiba mîmâis, ǀguib sa surib dib ge hoaǁae Israeli ǂama nî gao ti ta ge mîsa nî ǃkhōǀgaipe. 6 Xawe tita xu du ga sats tsî sa surib tsîdo ǁnāǁgôa, tsî du ga ti ǂhanugu tsî mîmādi hîa ta ge sado māna ǁnâuǀnam tama i tsî ǀkhara eloga ǀgoreǀîo, 7 o ta ge tita Israeli khoena ǁîna ta ge mā ǃhūba xu nî ǁgariǂui. Tsî ta ge nē Tempeli, ǁîb ǃnâ ta nî ǀgoreǀîhese ta ge khaiba nî ǁnāxū. Tita ge Israela ǃhōxūse tsî ǂkhoaxūse ǁaedi ǃnâ nî dī. 8 Nē Tempeli, kaise ge ǂoaǂamsa ib, xa i ge ǁîba ga ǃkharuǀkhā-i hoa-e ǂganǃhoa tsî ‘Tare-i ǃaromab kha ǃKhūba, nē ǃhūb tsî nē Tempeli tsîkha ǁnāti ge dī?’ ti nî dî. 9 On ge khoena nî ǃeream: ‘ǁÎn ge ǃKhūb, ǁîn Elob, ǁîn aboxana ge Egipteba xu ǂgaeǂguiǂuiba xu ǁnāǁgôa tsî ǀkhara eloga saoǃgon tsî gere ǀgoreǀî, ǃkhais ǃaromab ge ǃKhūba nē ǂkhôaba ǁîn ai ge hā kai.’ ”
ǃAruǀîb ge Salomoba dī xūn
(2 Kroniks 8:1-2)
10 ǁNā ǀgamdisi kurigu, Salomob ge Tempeli tsî gao-ommi tsîkha ǂnubigu, 11 ǃnâb ge gao-aob Hirammi, Tirus diba, ǁîba sederhain, denehain tsî ǃhuniǀurib tsîna ǂhâbab hâs kōse ge mā. Gao-aob Salomob ge Hiramma ǀgamdisi ǃāde Galileaǃhūb ǃnâ ge mā. 12 Hirammi ge ǁnā ǃāde sī kō tsî ǁîdi xa ǃgâibahe tama ge i, 13 ǁnā-amagab ge Salomob ǃoa ge mî: “Tarebe ǃāǃnôade kha ti ǃgâtse sats go tita māde.” Tsîb ge ǁîdi ǂnôaǃnâ ǀkhariba Kabul ti ge ǀonǂgai. 14 Hirammi ge gao-aob Salomoba hakaǀoadisi kiloxramgu ǃhuniǀuriba ge sîba.
ǃAruǀî hâ sīǃnâdi Salomob didi
(1 Kroniks 8:3-18)
15 Gao-aob Salomob ge ǁgarisîsenni ǀkha Tempeli, gao-ommi, omǂnamisa ǃās tsî Jerusalems di ǂnubiǂgoab tsî ǁkhāti ǃādi Hasors, Megidos tsî Gesers tsîdi ona ge kuru. 16 Egipteb di gao-aob ge Gesersa ǁnāǂam, Kanaanǁîn ǁîs ǃnâ ge ǁan hâ ina ǃgam tsî ǃāsa ge khauǃkhū. ǁNās khaoǃgâb ge ǁîsa, ǁîb ôas, Salomob ǀkha ge ǃgamesa ǀkhaeb ase ge mā. 17 Ob ge Salomoba Gesersa ǁkhawa ge omkhâi tsî ǁkhāti ǃNakab-Bet-Horons, 18 Balats, Tamars hîa Judab ǃgaroǃhūb ǃnâ ǂnôas 19 tsî ǁuib ǃādi Salomob didi hoadi tsî kuniǃādi tsî hāǃgapi-aogu ǃādi tsî ǁîb ge Jerusalems, Libanonni tsî ǁîb gaosis ǃhūb hoab ǃnâ ǂnubi ǂgao hâ i xū-i hoa-i tsîna ge ǂnubi. 20-21 ǁGarisîsenni âb ǃaromab ge Salomoba ûiǃgau ge khoen, Kanaanni din, Israelǁîn xa ge ǃgamhe tama in, Amorǁîn, Hetǁîn, Perisǁîn, Hivǁîn tsî Jebusǁîn tsîna gere sîsenū; ǁîn di surib ge nēsis kōse khobosîsenaose hâ. 22 Salomob ge Israelǁîna ge khobodī tama hâ i. ǁÎn ge toroǃkhamaose tsî ǂamkhoese tsî ǂgaeǂgui-aose tsî torokunidi ǃkhōdana-aose tsî hāǃgapi-aose gere ǃoaba.
23 Korokaidisi tsî korodisi mûǂamaogu ge Salomob di sîsenga ra dī sîsenaoga gere mûǂam.
24 Faraob ôas ge Davidi ǃĀsa xu Salomob ge ǁîsa omba gao-omma ǃoa a doe, ob ge omǂnamisa ǃāsa ge ǂnubi.
25 Salomob ge kurib ǃnâ ǃnona ǃnāde khauǁguibadi tsî ǂûǁguibadi tsîna ǃKhūbab ge ǂnubiba altars ai gere ǁguiba. ǁÎb ge ǁkhāti ǀanǀanǁguibade ǃKhūba gere ǂhubiba. ǁNātib ge Salomoba Tempela ge ǂnubitoa.
26 Gao-aob Salomob ge ǁkhāti doe-omde Esiongebers, Elats ǀgūse ǀApahurib amǃgâ, Edomǃhūb ǃnâ ǁgoes tawa ge kuru. 27 Gao-aob Hirammi ge ǁkhāti hurib ai sîsens di ǂansa ūhâ khoegu âba Salomob di khoegu ǀkha gu nî sîsenǀhaose ge sî. 28 ǁÎgu ge Ofiri ǁga ǃnari tsî gao-aob Salomoba disihakaǀaǀoadisi kiloxramgu ǃhuniǀuriba sī ge ūba.
Kalunga ti ihololele Salomo
(2 Ondjal. 7:11-22)
1 Salomo sho a mana etungo lyotempeli nombala naayihe yilwe a halele oku yi tunga, 2 Omuwa okwe mu ihololele ishewe, ngaashi e shi ningile muGibeon. 3 Omuwa okwa ti kuye: “Otandi yapula otempeli ndjika we yi tungu, yi ninge eha lyokulongela ndje mo sigo aluhe. Otandi yi tonatele e tandi yi gamene aluhe. 4 Ngele oto longele ndje muuyuuki nomuuyapuki, ngaashi ho David a ningile, nongele to vulika kiipango yandje e to gwanitha ayihe nde ku uthile, 5 otii ka gwanitha euvaneko nde li uvanekele ho David, sho nde mu lombwele kutya Israel ota ka lelwa aluhe koluvalo lwe. 6 Ihe ngoye nenge oluvalo lwoye ngele tamu etha okulandula ndje, ngele itamu vulika kiipango yandje, nokomautho gandje nde ge mu pa, e tamu longele ookalunga yalwe, 7 nena otandi ka kutha aantu yandje Aaisraeli mevi ndika nde ya pele. Otandi ka thiga po otempeli ndjika nda yapula, yi ninge eha moka tandi simanekelwa mo. Iigwana koombinga noombinga otayi ka sheka Israel noku mu dhina. 8 Otempeli otayi ka ninga ondumba yomakulukuma, noshaa ngoka ta ka pita po, ota ka haluka e ta kumwa. Yamwe otaa pula taa ti: ‘Omolwashike Omuwa a ningi ngeyi noshilongo shika notempeli ndjika?’ 9 Aantu otaa yamukula taa ti: ‘Osha ningwa, oshoka oyo oye etha Omuwa, Kalunga kawo, ngoka a tembudha oohekulu muEgipiti. Oyi inekele ookalunga yalwe e taye ya simaneke. Omolwashoka Omuwa e ya etele omupya nguka.’ ”
Salomo ta hangana naHiram
(2 Ondjal. 8:1-2)
10 Osha pula Salomo omimvo omilongo mbali okutunga otempeli nuuwa we. 11 Omukwaniilwa gwaTiro Hiram okwe mu longekidhile omisedeli nomikiperesi niingoli ayihe ya pumbilwa iilonga mbika. Okutunga sho kwa pu, omukwaniilwa Salomo okwa pe Hiram iilando omilongo mbali moshitopolwa shaGalilea. 12 Hiram okwa yi e ke yi tale noine yi hokwa. 13 Onkee a ti kuSalomo: “Mukwetu, no pe ndje iilando, oyo mbino?” Omolwashika oshitopolwa osha lukwa Kabul. 14 Hiram okwa li a tumine Salomo oshingoli shookilograma dhi vule omayuvi gane.
Iilonga iikwawo yaSalomo
(2 Ondjal. 8:3-18)
15 Omukwaniilwa Salomo okwa tula aantu miilonga yethiminiko mokutunga otempeli nombala, Millo nedhingililokuma lyaJerusalem. Okwe ya tungitha wo iilando Hazor, Megiddo naGeser. 16 (Omukwaniilwa gwaEgipiti okwa li a matukile Geser e te shi kwata po, a dhipaga aakalimo yasho e te shi tomeke omulilo. Nena okwe shi umbu mongalo yohango yomwana omufuko, sho a hokanwa kuSalomo, 17 Salomo nokwe shi tungulula.) Miilonga yethiminiko Salomo okwa tungulula wo Bethoron shopohi, 18 Baalat naTamar mombuga yaJuda, 19 iilando moka a pungula iipumbiwa ye, iilando yuukambe we nomatembakwiita ge noshaa shoka a halele okutunga muJerusalem, muLibanon nopalwe moshilongo she. 20-21 Miilonga ye yethiminiko Salomo okwa longitha oluvalo lwAakaanana mboka inaa dhipagwa po kAaisraeli, sho ya kutha ko evi lyawo. Oluvalo nduka olwa kwatelela mo Aayamori, Aaheti, Aaperesi, Aahevi nAayebusi, mboka omaluvalo gawo ga kala aapika sigo onena. 22 Salomo ina pika Aaisraeli; oya li aakwiita, aanambelewa, oondjayi dhiita, aakuluntu yomatembakwiita naakuluntu yaakayilinkambe.
23 Aanambelewa aatonateli yiilonga yi ili noyi ili yethiminiko yaSalomo oya li 550.
24 Salomo okwa tungu Millo, sho omunyekadhi gwe, omuna gwomukwaniilwa gwaEgipiti, a zi moshilando shaDavid a tembukile muuwa mboka Salomo e u mu tungile.
25 Lutatu momumvo Salomo okwa yamba omafikilondjambo nomakwatathanondjambo koshiyambelo shoka a tungile Omuwa. Okwa lungunithile wo Omuwa omatsininondjambo. Osho ngaaka a hulitha iilonga yetungo lyotempeli.
26 Omukwaniilwa Salomo okwa pangelitha oosikepa puEziongeber, popepi naElat, komunkulo gwEkololo lyaAkaba mevi lyaEdom. 27 Omukwaniilwa Hiram okwe mu tumine aapyokoki yomefuta ya zi moosikepa dhe, ya longe pamwe naantu yaSalomo. 28 Oya thayile yu uka kevi lyaOfir noye etele Salomo oshingoli omathele gane nomilongo mbali.