Kalunga ti ihololele Salomo
(2 Ondjal. 7:11-22)1 Salomo sho a mana etungo lyotempeli nombala naayihe yilwe a halele oku yi tunga, 2 Omuwa okwe mu ihololele ishewe, ngaashi e shi ningile muGibeon. 3 Omuwa okwa ti kuye: “Otandi yapula otempeli ndjika we yi tungu, yi ninge eha lyokulongela ndje mo sigo aluhe. Otandi yi tonatele e tandi yi gamene aluhe. 4 Ngele oto longele ndje muuyuuki nomuuyapuki, ngaashi ho David a ningile, nongele to vulika kiipango yandje e to gwanitha ayihe nde ku uthile, 5 otii ka gwanitha euvaneko nde li uvanekele ho David, sho nde mu lombwele kutya Israel ota ka lelwa aluhe koluvalo lwe. 6 Ihe ngoye nenge oluvalo lwoye ngele tamu etha okulandula ndje, ngele itamu vulika kiipango yandje, nokomautho gandje nde ge mu pa, e tamu longele ookalunga yalwe, 7 nena otandi ka kutha aantu yandje Aaisraeli mevi ndika nde ya pele. Otandi ka thiga po otempeli ndjika nda yapula, yi ninge eha moka tandi simanekelwa mo. Iigwana koombinga noombinga otayi ka sheka Israel noku mu dhina. 8 Otempeli otayi ka ninga ondumba yomakulukuma, noshaa ngoka ta ka pita po, ota ka haluka e ta kumwa. Yamwe otaa pula taa ti: ‘Omolwashike Omuwa a ningi ngeyi noshilongo shika notempeli ndjika?’ 9 Aantu otaa yamukula taa ti: ‘Osha ningwa, oshoka oyo oye etha Omuwa, Kalunga kawo, ngoka a tembudha oohekulu muEgipiti. Oyi inekele ookalunga yalwe e taye ya simaneke. Omolwashoka Omuwa e ya etele omupya nguka.’ ”
Salomo ta hangana naHiram
(2 Ondjal. 8:1-2)10 Osha pula Salomo omimvo omilongo mbali okutunga otempeli nuuwa we. 11 Omukwaniilwa gwaTiro Hiram okwe mu longekidhile omisedeli nomikiperesi niingoli ayihe ya pumbilwa iilonga mbika. Okutunga sho kwa pu, omukwaniilwa Salomo okwa pe Hiram iilando omilongo mbali moshitopolwa shaGalilea. 12 Hiram okwa yi e ke yi tale noine yi hokwa. 13 Onkee a ti kuSalomo: “Mukwetu, no pe ndje iilando, oyo mbino?” Omolwashika oshitopolwa osha lukwa Kabul. 14 Hiram okwa li a tumine Salomo oshingoli shookilograma dhi vule omayuvi gane.
Iilonga iikwawo yaSalomo
(2 Ondjal. 8:3-18)15 Omukwaniilwa Salomo okwa tula aantu miilonga yethiminiko mokutunga otempeli nombala, Millo nedhingililokuma lyaJerusalem. Okwe ya tungitha wo iilando Hazor, Megiddo naGeser. 16 (Omukwaniilwa gwaEgipiti okwa li a matukile Geser e te shi kwata po, a dhipaga aakalimo yasho e te shi tomeke omulilo. Nena okwe shi umbu mongalo yohango yomwana omufuko, sho a hokanwa kuSalomo, 17 Salomo nokwe shi tungulula.) Miilonga yethiminiko Salomo okwa tungulula wo Bethoron shopohi, 18 Baalat naTamar mombuga yaJuda, 19 iilando moka a pungula iipumbiwa ye, iilando yuukambe we nomatembakwiita ge noshaa shoka a halele okutunga muJerusalem, muLibanon nopalwe moshilongo she. 20-21 Miilonga ye yethiminiko Salomo okwa longitha oluvalo lwAakaanana mboka inaa dhipagwa po kAaisraeli, sho ya kutha ko evi lyawo. Oluvalo nduka olwa kwatelela mo Aayamori, Aaheti, Aaperesi, Aahevi nAayebusi, mboka omaluvalo gawo ga kala aapika sigo onena. 22 Salomo ina pika Aaisraeli; oya li aakwiita, aanambelewa, oondjayi dhiita, aakuluntu yomatembakwiita naakuluntu yaakayilinkambe.
23 Aanambelewa aatonateli yiilonga yi ili noyi ili yethiminiko yaSalomo oya li 550.
24 Salomo okwa tungu Millo, sho omunyekadhi gwe, omuna gwomukwaniilwa gwaEgipiti, a zi moshilando shaDavid a tembukile muuwa mboka Salomo e u mu tungile.
25 Lutatu momumvo Salomo okwa yamba omafikilondjambo nomakwatathanondjambo koshiyambelo shoka a tungile Omuwa. Okwa lungunithile wo Omuwa omatsininondjambo. Osho ngaaka a hulitha iilonga yetungo lyotempeli.
26 Omukwaniilwa Salomo okwa pangelitha oosikepa puEziongeber, popepi naElat, komunkulo gwEkololo lyaAkaba mevi lyaEdom. 27 Omukwaniilwa Hiram okwe mu tumine aapyokoki yomefuta ya zi moosikepa dhe, ya longe pamwe naantu yaSalomo. 28 Oya thayile yu uka kevi lyaOfir noye etele Salomo oshingoli omathele gane nomilongo mbali.
© Oshindonga Bible © Bible Society of Namibia, 2008.