Jesus ta tumu aalongwa ye omulongo nayaali
(Mat. 10:5-15Mrk. 6:7-13)1 Jesus okwi ithana aalongwa ye omulongo nayaali nokwe ya pe oonkondo nepitikilo okutidha mo oompwidhuli nokwaaludha omavu. 2 Nena okwe ya tumu okuuvitha Oshilongo shaKalunga nokwaaludha aavu. 3 Oye a ti kuyo: “Inamu ya nasha mondjila: handhimbo, hampunda yokweenda nayo, haikulya, haimaliwa, hahema mbali, yimwe oya gwana. 4 Ngele tamu yi megumbo lyontumba, kaleni moka, sigo tamu ka za mo moshilando shoka. 5 Ngele itamu taambwa, zii mo moshilando shoka, ne mu pupule ko ontsi koompadhi dheni, opo shi ninge onzapo yoku ya pa uusama.”
6 Aalongwa oya yi noye ende omikunda adhihe. Oyu uvithile aantu elaka etoye noya aludha aavu akuhe.
Herodes a limbililwa
(Mat. 14:1-12Mrk. 6:14-29)7 Herodes, omuleli gwaGalilea, sho u uvu ayihe mbyoka ya ningwa po, ina tseya shoka e na okuninga. Oshoka aantu yamwe oya popi ya ti kutya Johannes Omushashi okwa yumuka kuusi. 8 Ihe yamwe oya ti, oElia a holoka; yamwe ishewe oya ti kutya gumwe gwomaahunganeki yonale a yumuka kuusi. 9 Herodes okwa ti: “Johannes onde mu tetitha omutse, ihe omulumentu nguka olye ano? Ondu uvu omahokololo ogendji tage mu hokolola.” Oye nokwa kala ta kongo ompito, a mone Jesus.
Jesus ta kutitha aantu omayuvi gatano
(Mat. 14:13-21Mrk. 6:30-44Joh. 6:1-14)10 Aayapostoli oya galuka noya hokololele Jesus ayihe mbyoka ye yi longo. Oye okwe ya kutha maantu nokwe ya fala, ye ki ikalele lwokoshilando, edhina lyasho Betsaida. 11 Oongundu dhaantu sho dhe shi uvu, odhe mu landulile ko. Oye okwe ya taamba nenyanyu nokwe ya hokololele Oshilongo shaKalunga e ta aludha aavu mboka ya li ya pumbwa okwaaludhwa.
12 Ano sho kwa ningi ongulohi, aalongwa ye oye ya kuye noya ti: “Pokuma mpaka omombuga yowala, onkee laleka aantu, ya ye momikunda nomomagumbo gopuushiinda, ya ka konge omulalo niikulya.”
13 Jesus okwa ti kuyo: “Ya peni iikulya.”
Oyo ya ti kuye: “Mpaka otu na po iikwiila itano ayike noohi mbali. Owa hala, tu ye, tu ka landele aantu ayehe mbaka iikulya?” 14 Aalumentu mboka ya li po, oya li ye thike pomayuvi gatano.
Opo Jesus okwa lombwele aalongwa ye e ta ti: “Kuutumbikeni aantu moongundu, kehe yimwe aantu omilongo ntano.”
15 Oyo oye shi ningi e taye ya kuutumbike ayehe. 16 Jesus okwa kutha iikwiila mbyoka itano noohi mbali, okwa ligamene kegulu nokwe yi hambelelele Kalunga, e yi pambula nokwe yi pe aalongwa ye, ye yi topolele aantu. 17 Oyo ayehe oya li e taa kuta. Aalongwa oya toola iihupe yuupambu, oontungwa omulongo nambali.
Ehempululo lyaPetrus
(Mat. 16:13-19Mrk. 8:27-29)18 Pethimbo lyontumba Jesus sho a li ta galikana muuwike, aalongwa ye oye ya kuye. Oye okwe ya pula a ti: “Aantu otaa tile ndje ngiini, ongame lye?”
19 Oyo oye mu yamukula ya ti: “Yamwe otaa ti oJohannes Omushashi, yamwe otaa ti oElia, nayamwe otaa ti gumwe gwomaahunganeki yonale a yumuka kuusi.”
20 Oye okwe ya pula natango: “Ne otamu tile ndje ngiini, ongame lye?”
Petrus okwe mu yamukula a ti: “Ongoye Omugwayekwa gwaKalunga.” 21 Nena okwe ya indike, kaaye mu popye nando okulye.
Jesus ta popi okuhepekwa kwe nokulandulwa kwe
(Mat. 16:20-28Mrk. 8:30—9:1)22 Jesus okwa tsikile ko a ti: “Omuna gwOmuntu ota ka hepekwa nomahepeko ogendji note ke ekelwahi kaakuluntu, kaayambi aakuluntu nokaalongimpango. Oye ota dhipagwa, ihe esiku etitatu ota ka yumudhwa.”
23 Jesus okwa lombwele aantu ayehe e ta ti: “Ngele ku na ngoka a hala okulandula ndje, oye ni idhimbwe ye mwene, ni itsike omushigakano gwe esiku kehe, ye na landule ndje. 24 Oshoka oongoka a hala okuhupitha omwenyo gwe, oye te gu kanitha, ihe ngoka ta kanitha omwenyo gwe molwandje, oye te gu hupitha. 25 Oshoka otashi kwatha shike, omuntu nando ni ilikolele uuyuni auhe, ye e ta kanitha omwenyo gwe nenge ti iyono po? 26 Ngele ku na ngoka ta si ndje ohoni nosho wo oohapu dhandje, nena Omuna gwOmuntu ote ke mu sa wo ohoni, uuna te ke ya e li mesimano lye mwene nolyaHe nolyaayengeli aayapuki. 27 Ongame tandi mu lombwele: Opu na yamwe mwaambaka ya thikama mpaka, itaa makele eso, manga inaaya mona Oshilongo shaKalunga.”
Jesus ta adhimithwa
(Mat. 17:1-8Mrk. 9:2-8)28 Jesus sho a popi ngeyi, opwa piti konyala omasiku gahetatu nokwa kutha Petrus, Johannes naJakob e ta yi nayo kondundu, a ka galikane. 29 Manga a li ta galikana, olupe lwoshipala she olwa shituluka, noonguwo dhe odha toka dhe eta uuyelele. 30 Ombaadhilila opwa holoka aalumentu yaali, Moses naElia, e taa kundathana naye. 31 Oyo oya holoka ye na eadhimo lyomegulu noya kundathana naJesus, nkene ta ka tsakanitha ehalo lyaKalunga, sho ta ka sa muJerusalem.
32 Ihe Petrus nayakwawo oya li yu umbwa oomposi, ihe sho ya papudhuka mo, oya mono eadhimo lyaJesus naalumentu mboka yaali ya thikama puye. 33 Ano Moses naElia sho ya topoka naJesus, Petrus okwa ti kuye: “Muhongi, opwe tu opalela mpaka okukala. Otatu ka dhikila po omatsali gatatu, limwe olyoye, limwe olyaMoses nalimwe olyaElia.” Petrus ina tseya shoka a li ta popi.
34 Ano manga ta popi, oshikogo osha holoka noshe ya siikile nomuzile gwasho. Aalongwa mboka oya tila, sho ya siikilwa koshikogo. 35 Ewi olya zi moshikogo lya ti: “Nguka Omumwandje, ngoka nde mu hogolola, mu uveni.”
36 Konima yokupopya kwewi aalongwa oya mono Jesus e li awike. Oyo noye shi mwenene yo inaa hokololela nando omuntu sha pethimbo ndyoka shoka ye shi mono.
Jesus ta aludha omunashintona
(Mat. 17:14-18Mrk. 9:14-27)37 Mesiku lya landula ko, sho ya kuluka kondundu, aantu oyendji oya tsakaneke Jesus. 38 Omulumentu gumwe okwi igidha mokati kongundu a ti: “Muhongi, otandi ku indile, u sile ohenda omumwandje, omuvalwa awike. 39 Oku na ompwidhuli, ndjoka omathimbo gamwe hayi mu kwata, nota tameke okwiigidha oshihalulu, e tayi mu mbungambunga, sigo te eta ondutu. Oyo ohayi kala tayi mu ehameke noyi na uudhigu oku mu etha. 40 Onda li ndi indile aalongwa yoye, ye yi tidhe mo, ihe oya nyengwa.”
41 Jesus okwa yamukula a ti: “Yayee, aantu yopethimbo ndika yaa na eitaalo noya pilaala, osigo uunake tandi kala pune? Osigo uunake ndi na oku mu idhidhimikila?” Opo Jesus okwa ti kuhe: “Eta omumwoye huka kungame.” 42 Omumati manga te ya, ompwidhuli oye mu hata pevi e tayi mu mbungambunga. Nena Jesus okwa ganda ombepo ya nyata nokwa aludha omumati e te mu fala kuhe. 43 Aantu ayehe oya kuminwa oonkondo oonene dhaKalunga.
Jesus ta popi okuhepekwa kwe
(Mat. 17:22-23Mrk. 9:30-32)Aantu oya li ya kuminwa natango ayihe mbyoka Jesus e yi longo, sho a lombwele aalongwa ye e ta ti: 44 “Taambeni oohapu ndhika tandi mu lombwele ngashingeyi, mu dhi dhiginine: Omuna gwOmuntu ota ka gandjwa miikaha yaantu.” 45 Aalongwa inaa uva ko kutya otashi ti ngiini, oshoka osha li she ya holekwa, ihe oya tila oku mu pula.
Omunene olye
(Mat. 18:1-5Mrk. 9:33-37)46 Mokati kaalongwa omwa penduka edhiladhilo kutya olye omukuluntu e vule ooyakwawo ayehe. 47 Jesus sho a dhimbulula omadhiladhilo gawo, okwa kutha okanona nokwe ka thikameke ponto ye 48 e ta ti kuyo: “Kehe ngoka ta taamba medhina lyandje okanona nkaka, oye ta taamba ndje; naangoka ta taamba ndje, ota taamba wo ngoka a tuma ndje. Oshoka ngoka gwomokati keni omudhinwa kwaayehe, oye omukuluntu.”
Ngoka kee na ondumbo nane, okwa gama kune
(Mrk. 9:38-40)49 Johannes okwa popi a ti: “Muhongi, otwa mono omuntu gumwe ta tidha mo oompwidhuli medhina lyoye, otse notwe mu indike, oshoka ka li gwomongundu yetu.”
50 Opo Jesus okwa yamukula Johannes naalongwa yalwe a ti: “Inamu mu indika, oshoka ngoka kee na ondumbo nane, oye okwa gama kune.”
Oshilando shomuSamaria inashi taamba Jesus
51 Ano omasiku sho ga thiki popepi, uuna Jesus e na okulonda, a ye megulu, okwa tokola okuukilila kuJerusalem. 52 Oye okwa tetekelitha aatumwa ye, ya ye komukunda gwontumba muSamaria, opo ye ke mu longekidhile ehala lyokulala. 53 Ihe mbeyaka oya tindi okutaamba Jesus, oshoka okwa li u uka kuJerusalem. 54 Ano aalongwa ye Jakob naJohannes, sho ye shi mono, oya ti: “Omuwa, owa hala, tu indile omulilo gu ze megulu, gu ya halakanithe po?” 55 Nena Jesus okwe ya tala e te ya ganda. 56 Oyo noya yi komukunda gulwe.
Jesus ta pukulula mboka ya hala oku mu landula
(Mat. 8:19-22)57 Ano mokweenda kwawo omulumentu gumwe okwa ti kuJesus: “Onda hala oku ku landula shaa mpoka to yi.”
58 Jesus okwa ti kuye: “Oombandje odhi na omakwena, noondhila odhi na iihandhila, ihe Omuna gwOmuntu ke na mpoka ta langeke omutse gwe.”
59 Jesus okwa lombwele natango gulwe a ti: “Landula ndje!”
Nguka okwa ti: “Omuwa, pitika ndje manga, ndi ye, ndi ka fumvike tate.”
60 Jesus okwa ti kuye: “Etha aasi, ya fumvike aasi yawo. Inda, u ka uvithe Oshilongo shaKalunga.”
61 Gumwe ishewe okwa ti: “Omuwa, onda hala oku ku landula, ihe etha ndje manga, ndi ka laleke yaandjetu.”
62 Jesus okwa ti kuye: “Kehe ngoka ta tameke okupulula e ta tala konima, ino opalela Oshilongo shaKalunga.”
Jesus ma hindi ovahongewa omurongo na vevari
(Mt 10:5-15Mk 6:7-13)1 Jesus wa isanena pamwe ovahongewa ve omurongo na vevari, nu e ve pe omasa nouvara wokupitisa ozombepo azehe ozohakohoke nokuverukisa omitjise. 2 Tjazumba otje ve hinda okukazuvarisa ouhona wa Ndjambi, nokuverukisa ovavere, 3 indu tja za nokutja nai ku wo: “Mouyenda weṋu ngaamu roro amu twaerere otjiṋa kutja; okati, poo ondjaṱu yondjira, poo ovikurya, poo ovimariva, nu noho amu toora ozombanda mbari. 4 Ngamwa akuhe ku mamu kayakurwa kareye mondjuwo tjingeyo ndjo nga tji mwa zu mo motjirongo ho; 5 akuhe ovandu ku ve hi nokumuyakura piteye motjirongo ho, nu mu pume oruuma kozombaze zeṋu a rire omaronga ku wo.”
6 Ovahongewa otji va karyanga movirongo avihe amave zuvarisa Ombuze Ombwa, nu amave verukisa ovavere koṋa akuhe.
Herodes wa kurunga momuinyo
(Mt 14:1-12Mk 6:14-29)7 Herodes, omunane wOrukondwa rwa Galilea, wa zuvire oviṋa avihe mbyaa vi tjitwa, nu arire tja himwa tjinene kutja nga tjite vi, orondu ovandu tjiva aave tja: “OJohanes Omupapitise ongwa penduka movakoke.” 8 Tjiva aave tja: “OElia ongwa munika,” varwe aave tja: “Omuprofete umwe wa imba ovakuru ongwa penduka movakoke.” 9 Herodes wa tjere: “Johanes ami mba kondisa otjiuru; nu nambano ingwi woviungura mbi ngu me zuu owaṋi?” Neye wa kondjere okumuna Jesus.
Jesus ma parura ovarumendu omayovi yetano
(Mt 14:13-21Mk 6:30-44Jhn 6:1-14)10 Ovaapostele va kotoka nave serekarerere Jesus avihe mbi va katjitire. Eye we ve toora e ve twara peke kotjirongo tjena Betsaida. 11 Otjimbumba tji tja zuva otjiṋa hi tje mu kongorera. Eye we tji yakura, e tji serekarerere ohunga nouhona wa Ndjambi nu a verukisa avehe mbaa ve hepa omberukiro.
12 Neyuva tji ratoko ovahongewa omurongo na vevari ve ya ku ye nave tja: “Raera ovandu kutja ve yaruke, ve yende kovirongo na kotukondwa ongondoroka kutja ve kapahe ovikurya no poṋa pu mave sekire, orondu eṱe mba tu ri mokuti.”
13 Nungwari Jesus wa tjere ku wo: “Eṋe oveni ve pee ovikurya ve rye.”
Owo va zira ave tja: “Eṱe tu na ozomboroto ndano nozohi mbari uriri. Mo vanga kutja tu karandere otjimbumba atjihe hi ovikurya po?” 14 Nu poṋa mbo pa ri ovarumendu mangara omayovi yetano.
Jesus wa tja kovahongewa ve: “Haamiseye ovandu movimbumba omirongo vitano pekepeke.”
15 Ovahongewa tji va za nokuhaamisa ovandu, 16 Jesus arire tja toora inḓa ozomboroto ndano nozohi mbari, a tara keyuru, e ze sere ondaya, e ze koyora ne ze yandja kovahongewa kutja ve ze haṋe movandu. 17 Novandu avehe va rya nave kuta, noutekero mbwa hupa po ovahongewa ve urisa na wo ovimbamba omurongo na vivari.
Petrus ma hongonona Jesus
(Mt 16:13-19Mk 8:27-29)18 Eyuva rimwe Jesus ngunda ama kumbu erike, ovahongewa ve ya ku ye, neye we ve pura a tja: “Ovandu ve tja ami owami aṋi?”
19 Owo va zira ave tja: “Tjiva ve tja oove Johanes Omupapitise. Tjiva ve tja oove Elia, nu varwe ve tja oove umwe wovaprofete imba ovakuru ngwa penduka movakoke.”
20 Eye we ve pura a tja: “Neṋe mu tja owami aṋi?”
Petrus wa zira nai: “Oove ngu u ri Omutwirisiwa wa Ndjambi.”
Jesus ma hungire ondatumisiro nonḓiro ye
(Mt 16:20-28Mk 8:30—9:1)21 Jesus we ve rakizire oukukutu kutja ave ha tjivisa otjiṋa hi komundu. 22 Eye wina wa tja ku wo: “Omuna wOmundu ma sokuhihamisiwa tjinene, nu ma sokunakaurwa i ovanene novapristeri oviuru nozonongo zomambo. Eye ma ṱu, nungwari kombunda yomayuva yetatu eye ma penduka.”
23 Nu eye wa tja nai ku wo avehe: “Auhe ngu ma vanga okundjikongorera, nge rizembe omuini, a toore otjikoroise tje eyuva arihe, nu e ndji kongorere. 24 Orondu ingwi auhe ngu ma vanga okuyama omuinyo we omuini me u pandjarisa, nungwari ingwi ngu ma pandjarisa omuinyo we mena randje eye me u yama. 25 Pe nombatero yatjike omundu okukara noviṋa avihe mouye auhe, nungwari eye omuini a pandjara? 26 Omundu ngu ma ṱohoṋi na ami nomambo wandje, Omuna wOmundu wina otjinga ama ṱohoṋi na ye indu tji meya mounene we, na mounene wa Ihe na imbwi wovaengeri ovayapuke. 27 Tjiri, me mu raere, mokati kaimba mba kurama mba mu na tjiva mbe hi na maave ṱu ngunda ave hiya muna ouhona wa Ndjambi.”
Ondjitukiro ya Jesus
(Mt 17:1-8Mk 9:2-8)28 Kombunda yomayuva mangara hambondatu Jesus tja za nokuhungira omambo nga, arire tja toora Petrus na Johanes na Jakobus, nu ave karonda kondundu okukakumba. 29 Nu ngunda ama kumbu, ombunikiro yomurungu we arire tji ya tjituka, nozombanda ze aze rire ozombapa twee. 30 Tjimanga pa ri ovarumendu vevari mbaa ve hungire kuna ye. Owo va ri Moses na Elia, 31 nu va munika mouyere amave hungire kuna Jesus imbwi omuhingo eye mbu ma yenenisa na wo ombango ya Ndjambi, indu tji ma kaṱira mOjerusalem. 32 Petrus novakwao vari mozomboṱu ozonḓeu, nu tji vayanḓimuka va muna Jesus mouyere we novarumendu vevari mba kuramene pu ye. 33 Novarumendu vevari mba ngunda amave rirongerere okuyenda, Petrus wa tja ku Jesus: “Muhona, okokuwa eṱe okukara mba. Ngatu tunge oviranda vitatu: Tjimwe tji rire otjoye, tjimwe tji rire otja Moses, tjimwe tji rire otja Elia.” Eye kaa tjiwa kutja ma hungire tjike.
34 Nu Petrus ngunda ama hungire, kwe ya otjikamba tji tje ve pa omuzire; novahongewa va toora emuma, ihi otjikamba ngunda ama tji ya kombanda yawo. 35 Motjikamba mwa za eraka nda tja: “Ingwi eye Omuna wandje ngu mba toorora; purateneye ku ye!”
36 Neraka tji ra za nokuhungira, Jesus wa munika e ri erike. Ovahongewa va mwina, nu momayuva ngo kave hungirire komundu okaṋa nangarire kemwe kaimbi mbi va mwine.
Jesus ma verukisa omuzandu ngu nombepo ohakohoke
(Mt 17:14-18Mk 9:14-27)37 Nu mependukirwa, Jesus novahongewa vetatu mba va heruka kondundu, notjimbumba otjinene tjovandu tja hakaena na Jesus. 38 Omundu umwe motjimbumba hi wa ravaera a tja: “Muhonge, ami me riyarikaṋa kove, tara notjari komuzandona wandje! 39 Ombepo i mu kambura, neye tjimanga otje ura, a horo orutu aruhe nga tji ma eta etutu kotjinyo. Oyo i kara pokumuhihamisa, nu tjandje okumwesa ouzeu! 40 Ami mbe riyarikaṋa kovahongewa voye kutja ve pitise ombepo ndji, nungwari owo kave yenenene!”
41 Jesus wa zirire a tja: “Muhoko okehinangamburiro nokapuke! Me kara puna eṋe nga ruṋe? Me kara nomuretima na eṋe nga ruṋe?” Okuzambo arire tja tja komurumendu: “Eta ingwi omuatje woye imba.”
42 Omuzandu ngunda ama etwa, ombepo ohakohoke ye mu vanda pehi nai mu undurire pozombaze za Jesus. Nu Jesus wa rakiza nomasa tjinene indji ombepo ohakohoke, a verukisa omuzandu ne mu yarura ku ihe. 43 Ovandu avehe mba ri mbo va himisiwa i omasa omanene wa Ndjambi.
Jesus ma hungire onḓiro ye rukwao
(Mt 17:22-23Mk 9:30-32)Ovandu ingee ngunda ava himisiwa i oviṋa Jesus mbya tjita, eye wa tja nai kovahongewa ve: 44 “Ṱakamiseye nawa omambo nga ngu me mu raere momitima vyeṋu! Omuna wOmundu ma yandjewa momake wovandu.” 45 Nungwari ovahongewa kaave tjiwa kutja omambo nga maye hee tjike. Omaheero wawo ya horekerwe ku wo kokutja ave ha zuu, nungwari okumupura omambo ngo tjandje mave tira.
Ngu ri omunenenene owaṋi?
(Mt 18:1-5Mk 9:33-37)46 Nu pa kara ozombata pokati kovahongewa zokutja owaṋi pu wo avehe ngu ri omunenenene. 47 Jesus aa tjiwa imbi mbi mave ripura, notja kambura okanatje ne ke kuramisa meṋe ye, 48 na tja ku wo: “Ingwi ngu ma sekirisa okanatje kemwe otja inga mena randje, ma sekirisa ami; nu ingwi ngu ma sekirisa ami, wina ma sekirisa ingwi ngwe ndji hinda. Orondu ingwi ngu ri okaṱiṱi pu eṋe amuhe onguri omunenenene.”
Ingwi ngu hi nokumurwisa eye u ri puna eṋe
(Mk 9:38-40)49 Johanes wa hungirire a tja: “Muhona, eṱe twa munu omundu ama ungurisa ena roye okupitisa na ro ozombepo ozohakohoke, neṱe otji twe mu tjaere, eye tjinga e he ri owapuna eṱe.”
50 Jesus wa tja ku ye na kovahongewa ovakwao: “Amu mu tjaere, orondu ingwi ngu hi nokumurwisa u ri puna eṋe.”
Otjirongo tjOvasamaria matji panḓa okuyakura Jesus
51 Nomayuva wa Jesus wokutja a twarewe keyuru tji ya ri pokuyenena, eye arire tja tye okuyenda kOjerusalem. 52 Eye wa hindire ovahindwa komurungu we, nowo va kahita motjirongo tjOvasamaria okukemuṱunina oviṋa avihe. 53 Nungwari ovandu votjirongo ho kave mu yakurire, owo tjinga ava muna kutja eye uri mondjira okuyenda kOjerusalem. 54 Ovahongewa mba Jakobus na Johanes tji va muna otjiṋa hi va tja nai: “Muhona, movanga kutja tu isane omuriro u rauke okuza keyuru okuningirisa ovandu mba?”
55 Jesus wa tanauka okutara ku wo ne ve raere omambo omakukutu. 56 Tjazumba Jesus novahongewa ve arire tji va i kotjirongo tjarwe.
Ovakongorere va Jesus ooveṋe?
(Mt 8:19-22)57 Nowo ngunda amave kayenda mondjira, omundu umwe wa tja ku Jesus: “Ami me ku kongorere ngamwa akuhe ku mo i.”
58 Jesus wa tjere ku ye: “Ozombandje ze nomiṋa, nozonḓera ze noviruwo, nungwari Omuna wOmundu ke nopoṋa puma twa otjiuru okurangavara nokusuva.”
59 Nu komukwao warwe eye wa tja: “Ndji kongorera!”
Nungwari omundu ngo wa zira a tja: “Muhona, ko tji ndji esa mbi kapake tate rutenga.”
60 Jesus wa zira: “Isa ovaṱi ve pake ovaṱi vawo oveni. Ove twende u kazuvarise ouhona wa Ndjambi.”
61 Nomundu warwe wa tja nai: “Ami me ku kongorere, Muhona; nungwari ndji yandjera kutja rutenga mbi kavirikize kovazamumwe vandje konganda.”
62 Jesus wa tja ku ye: “Auhe ngwa twako omake we kotjipuruu, nu tjazumba a panḓere pokutara kombunda, eye ka pwire ouhona wa Ndjambi.”