Joab ge Davida ra ǀau
1 Joab ge gao-aob Davidi ra Absalommi ǂama ā tsî ǃoa ǃkhaisa ge mîbahe. 2 Nētis ge dans tsēsa Davidi toroǃkhamaogu hoaga ǃoab tsēse ge ība, gao-aob ǀgôab ǂama ra ǃoa ǃkhaisa gu ge ǁnâu xui-ao. 3 ǁNātsē gu ge toroǃkhamaoga ǃkhamma xu gu ra ǁhâ, o gu tao rase ra ǀkhuriǂgâxa khami ǃnōsase ǃās ǃnâ ge ǀkhuriǂgâxa. 4 Gao-aob ge ǃomkha ais âb ai ǁgui tsî ǃgarise “Ti ôa Absalomtse! Absalomtse, ti ôatse, ti ôatse!” ti ge ǂgaiǂui.
5 Ob ge Joaba gao-aob tawa ommi âb ǃnâ ǂgâ tsî ge mî: “Sats ge nētsē sa toroǃkhamaogu hoaga go tao kai; ǁîgu, sa ûiba go sâuga tsî ǁkhāti sa ôagu, sa ôadi, sa taradi tsî sa xōǀkhātaradi di ûib ona go sâuga. 6 Sats ge ǁkhan tsi hâna a ǀnam tsî satsa a ǀnamna ǁkhan hâ. Sats ge sa ǂamkhoegu tsî toroǃkhamaogu tsîn xū-e harebeba tsi tama ǃkhaisa go ǃgāsa kai. Mû ǁkhā ta ge a, Absalommi ga ûitsama hâ tsî ge ga sige hoage ǁō hâ, o i ga ǃgâiba tsi hâsa. 7 ǂOaxa ǁnâi nēsi, îts sa aoga sī ǂkhîǂkhîǂgao. ǃKhūb ǀons ǃnâ ta ra nūba tsi ǂoaxa tamats ka i, ob nē tsuxuba ǀguib tsîna sats tawa ǃgau tide ǃkhaisa. Ob ge nē tsūǃgâba, sa ûiǁaeb ǃnâts ge ǂgâǃnâ tsūǃgâgu hoagu xa nî kai.” 8 Tsî gao-aob ge ǂoa tsî ǃās dao-ams ǃnâ sī ge ǂnû tsî gu ge aogu hoaga ge mîbahe: “Kō, gao-aob ge ǃās dao-ams ǃnâ ǂnôa.” O gu ge gao-aob di toroǃkhamaogu hoaga ǁîb tawa ge ǀhao.
ǁAes ge Davida ra ǂhâba-oa
Israelǁîgu ge mâb hoaba oms âb ǁga ge ǃkhoeni. 9 ǁNās khaoǃgân ge Israeli ǃhaodi din hoana ǁîǃnābe ǂnoagutsoatsoa tsî ge mî: “Gao-aob Davidi ge sada khākhoen hoan di ǀgaiba xu ge huiǂui da; ǁîb ge Filisteǁîn ǁgâiǀāba xu ge huiǂui da, xaweb ge nēsi Absalommi ǃaroma ǃhūba xu ǁhâ hâ. 10 ǁKhātib ge Absalommi gao-aose da ge ǀnauba torob ǃnâ go ǁō. Tare xū-i ǃaroma i ǀgui khoe-i tsîna gao-aoba oaǀkhī kaisa dītsâ tama?”
11 Nē ǃhoas Israelǁîn ge ūhâ is di ǂhôasab ge Davida ge ǁnâu. Tsîb ge pristerkha, Sadoki tsî Abiatari tsîkha ge haisiba, î kha Judab ǂgaeǂgui-aoga sī dî: “Tare xū-i ǃaroma go kha sago nî ǀuniga khoe, gao-aoba ǁîb omma ǃoa nî oahā kai go? 12 Sago ge a ti khoe, sago ge ti ǀaokhoego. Tare xū-i ǃaroma go sago nî ǀuniga khoe tita nî oahā kai go? 13 Amasaba mîba: ‘Sats ge ti ǀaokhoetsa, satsa ta ga Joab soas ǃnâ ǀamose ti toroǂnubis danase mâi tama io, ab Eloba ǃgam te.’ ” 14 Nētib ge Judab aogu hoagu di ǂgaoga ǁîba ǃoa ge unu tsî gu ge ǁîga gao-aoba ge ǂanǂan: “Oaǀkhī go re, sats tsî sa ǂamkhoegu tsîgo hoago.”
15 Ob ge gao-aoba ge oa; tsî Jordanǃāb tawab ra sī hîa gu ge Judab aoga ǁîba gu ǃgûǃoa tsî Jordanna nî ǃgâu-ūse Gilgals tawa ge ǀhao. 16 Ob ge Gerab ôab, Benjaminǁîb Bahurims dib Simeiba ǃnoesase Judab aogu ǀkha ge ǁgôa, gao-aob Davidab nî ǀhao-ūga. 17 ǀGuiǀoadisi aogu Benjaminni ǃhaos digu ge ǁîb ǀkha ge hâ i. Sibab, Sauli di danaǃgāb tsî ǁîb disikoroǀa ǀgôagu tsî ǀgamdisi ǃgāgu on ge ǁkhāti ge sī. ǁÎgu hoagu ge gao-aob aiǃâ Jordanǃāb tawa ge sī. 18 Tsî gu ge ǃāba ge ǃgâu, gao-aob tsî ǁîb ǀkha hâna gu nî ǃgâuxa-ūse tsî gao-aob ga ǂgao xū-i hoa-e gu nî dīse.
Davidi ge Simeiba ra ǀkhomxa
Jordannab nî ǃgâuseb gao-aoba ra ǂhomisen hîab ge Gerab ôab Simeiba gao-aob aiǃâ ǃgamǃgâ 19 tsî ge mî: “Gao-aotse tā toxopa ti dīsasa ǃgôaba te re, î tā ti tsūdīb Jerusalemsa xuts gere ǂoa tsēs diba ǂâis ǃnâ ūhâba te re. 20 ǂAn ta ge a tsūse ta ge dī ǃkhaisa. Tsî kō, nētsē ta ge tita, Josefi ǃhaos din ǃnâ a ǂguro, gao-aotsa ǃoa ra hāta.”
21 Nēs aib ge Serujas ôab Abisaiba ge dî: “Simeiba kha ǃgamheb tide, ǃKhūb di ǀnausabebab ge ǃhasara ǃkhais ǃaroma?”
22 Xaweb ge Davida ge ǃeream: “Mâ dīxū-e ta sakho ǀkha ūhâ Serujas ôakho, o kho nētsē tita ra khākhoe kaiba? Nētsēs tsîna i kha khoe-e Israeli ǃnâ nî ǃgamhe? Tita kom nētsē ta go Israeli gao-ao kai ǃkhaisa a ǂano.” 23 ǃAruǀîb ge gao-aoba Simeib ǃoa “Nūba tsi ta ra, ǃgamhets tidesa” ti ge mî.
Davidi ge Mefiboseta ra ǃgâidī
24 Sauli ǁnurib, Mefiboseti ge gao-aob ǀkhab nî ǀhaose ge hā. ǁÎb ge gao-aob ge Jerusalemsa xu ǃgû tsēsa xu, danaoseb ge oahā tsēs kōse, ǁanǂai tama i, ǀhō-ammi âba ǂkhomai tama i tsî saran âb tsîna ge ǁā tama hâ i. 25 Tsî Jerusalems ǃnâb ge gao-aob tawa a hā, ob ge gao-aoba “Tare-i ǃaromats ge tita ǀkha ǃgû tama hâ i, Mefiboset?” ti ge dî bi.
26 Ob ge ge ǃeream: “ǃGôahesa gao-aotse, ti ǃgāb ge ge gāxaǃnâ te. Tita ge ǁîba ge mîba, îb dâukiba ǃgaeǃgâba te, î ta gao-aotsa ǃgapisao, ǃhora khoeta a xui-ao. 27 ǁÎb ge tita xa satsa ge ǂhumiba, xawe ǃgôahesatse, sats ge Elob ǀhomǃgā-i khami ī; satsa a ǃgâiba khami ǁnâi dī re. 28 Ti îb surib dida hoada ge sats xa ǃgamhesa a anu, xawets ge sa tāb tawa ǂûsa ge mā-am te. ǃAruǀî ta gao-aots ai nî ǂgan xū-i xare-e ta ge ūhâ tama hâ.” 29 Ob ge gao-aoba ge ǃeream bi: “ǂHâbasa tama aiǃâts nî ǃhoa ǃkhaisa. Tita ge ra mîmā, î kho sats tsî Sibab tsîkho ǃhūǃâsa ǀgoragu.”
30 Ob ge Mefiboseta ge ǃeream: “Sats gao-aots go ǃnorasase oaǀkhī ǃkhais ǂâuba te hâ xuige ab Sibaba hoaraga ǃhūǃâsa ū.”
Davidi ge Barsilaiba ra ǃgâidī
31 Gileadǁîb, Barsilaib ge Rogelimsa xu, gao-aobab Jordanna nî ǁnūǃgâuse ge hā. 32 Barsilaib ge ǁkhaisadisi kurixa ge i tsî kaise ge kaira hâ i. ǁÎb ge ge ǃkhū hâ i tsîb ge gao-aob ge Mahanaims tawa hâ i, o ǁîba gere ǂûmā. 33 Ob ge gao-aoba Barsilaib ǃoa ge mî: “Tita ǀkha Jerusalems ǃoa ǃgû, o ta ge ǁnāpa nî ǃkhōǂhomi tsi.”
34 Xaweb ge ǁîba gao-aoba ge ǃeream: “Mâtikōse ta kha noxopa nî ûi, o ta gao-aots ǀkha Jerusalems ǁga nî ǃgû? 35 Tita ge ǀnai a ǁkhaisadisi kurixa tsî ta ge xū-i xare-i ǃnâ a ǃgâiǃgâisen ǁoa. ǂÛ tsî ta ra ā xūn ǁkhoaba ta ge hō tama hâ. ǁNae-aon di domga ta ge ǁnâu ǁkhā tama hâ. Tarexa ta ǁnâi gao-aotsa nî ǃgomǃgomba? 36 Tare xū-i ǃaromats kha gao-aotsa ra mādawa-am te ǂgao? Tita ge ǂkhari ǃgûdaoro-i ǀgui-e Jordanna xu gao-aots ǀkha ra ǃgû ǂgao. 37 Mā-am te, î ta oa tsî ti ǃās ǃnâ sī ǁō, ti îb tsî ti îs tsîra ǀhobas tawa. Kō, nēb ge sa ǃgāb Kimhamma. Ab ǁîba gao-aots ǀkha ǃgû, îts ǁîba sats ra ǂgao khami dība.”
38 Ob ge gao-aoba ge mî: “Kimhammi ge tita ǀkha a ǃgû ǁkhā tsî ta ge ǁîba sats ra ǂgao khami nî dība. Tita ge satsa ǂgants ka xū-i hoa-e nî dība.” 39 ǁNās khaoǃgâs ge hoaraga ǂnubis tsî gao-aob ona Jordanna ge ǃgâu. Ob ge gao-aoba Barsilaiba ǁoa tsî ge ǀkhae tsîb ge Barsilaiba ǁîb ǃāsa ǃoa ge ǁaru.
Judab tsî Israeli tsîkha ge gao-aob ǂama ra ǂnoagu
40 Gao-aob ge aiǃâb ǃoa Gilgals kōse ge ǃgû tsî Kimhammi ge ǁîb ǀkha ge ǃgû. Judab hoab tsî ǃkhare ǃâb Israelǁîn dib tsîn ge gao-aob ǀkha ge ǃgû. 41 On ge Israelǁîn hoana gao-aob tawa sī tsî ǁîb ǃoa ge mî: “Tare xū-i ǃaroma gu kha sige ǃgâsagu, Judab diga satsa ǃnari tsî gao-aots tsî omaris âts tsî sa aogu tsîna Jordanna go doeǃgâu-ū?”
42 On ge Judab khoen hoana ge ǃeream: “Gao-aob ge a sida ǀaokhoe. Tare-i ǃaroma du nē ǃkhais xa ra ǁaixa? Sida gao-aob ǂû-i xa ǂû da ge, tamas ka io ǀkhaexū-e ǁîb xa māhe da ge?”
43 On ge Israelǁîna Judab dina ge ǃeream: “Sida ge disi ǃnāde ǃnāsa mî-amǃnâ-e gaosis ai ūhâ tsî ǁkhāti Davidi on ai. Tarexa du ǁnâi sida ra sora? Si tamada ǂgurose ge gao-aob nî oaǀkhī ǃkhaisa ǂgan da?”
Xawes ge Judab din di mîsa Israelǁîn dis ǃgâ-ai ge ǀgaisa i.
David ta velwa eembedi kuJoab
1 Ndele Joab a shiivifilwa: “Tala, ohamba tai nyika oluhodi nokulila omolwaAbsalom.” 2 Nefiku tuu olo efindano la ninga oluhodi koshiwana ashishe, osheshi efiku olo ovanhu va uda nokutya, ohamba tai nyika oluhodi molwomona wayo. 3 Nefiku olo ovanhu ve uya moshilongo va mwena, ngaashi ovanhu va fifwa ohoni eshi va ya onhapo koita. 4 Ndelenee ohamba ya uvika oshipala shayo ndele tai ingida pombada tai ti: “Omumwange Absalom! Absalom, omumwange, omumwange!” 5 Opo nee Joab e uya kohamba mongulu yayo ndele ta ti: “Nena eli ove wa fifa oipala yovapiya voye aveshe ohoni, nande vo ova xupifa nena eli omwenyo woye neemwenyo dovana voye ovamati noukadona neemwenyo dovalikadi voye nodovalikadi voye vopomunghulo. 6 Ove u hole ovo tave ku tondo, ndele ho tondo ovo ve ku hole. Osheshi nena eli we shi holola, nokutya iho yavala ovakulunhu novafyoona, shaashi ndi shi shii nena eli oshe ku wapalela ngeenge Absalom e nomwenyo, ndelenee fye atushe twa fya. 7 Penduka hano paife u pite mo u popife nombili ovapika voye, osheshi handi ku anene kOmwene, ngeenge ito piti mo, oshili nena eli itapa ka fyaala nande omulumenhu umwe pwoove. Ndele oshinima osho tashi ke ku etela omupya munene u dule oiponga aishe ye ku hanga okudja kounyasha woye fiyo opaife.” 8 Nohamba ya penduka ndele tai kala omutumba poshivelo. Ovanhu aveshe va shiivifilwa nokutya: Taleni, ohamba oi li omutumba poshivelo. Opo nee ovanhu aveshe ve uya moipafi yohamba. Ndele Israel sha ya onhapo, keshe umwe, ketwali lavo.
Ohamba David ta shuna kuJerusalem
9 Ndele ovanhu aveshe mokati komapata aeshe aIsrael va hovela okulitwifa eemhata ndele tava ti: “Ohamba ye tu xupifa momake ovatondadi vetu, ndele yo ye tu xupifa momake Ovafilisti, ndele paife yo ihe mo moshilongo ya ya onhapo Absalom. 10 Ndele Absalom ou twe mu vaeka, e tu pangele, okwa fila moita. Omolwashike hano tamu ongaonga okwaalula ohamba?”
11 Opo nee ohamba David ya tuma ondaka kovapristeli Sadok naAbjatar nokutya: “Kundafaneni novakulunhu vomuJuda mu pule: ‘Omolwashike mwa ninga vaxuuninwa okwaalulila ohamba kouhamba wayo? Osheshi odo da popiwa kOvaisraeli aveshe, ode uya momatwi ohamba ponhele oyo, ya li po. 12 Onye ovamwatate, ekipa lomomakipa ange, nonhumba yomonhumba yange. Omolwashike mwa ninga vaxuuninwa okwaalula ohamba?’ 13 Ndele lombweleni Amasa mu tye: ‘Ove ndishi ekipa lomomakipa ange nonhumba yomonhumba yange? Kalunga na handukile nge nena nokomesho ove ngeenge ito ka ninga ondjai momafiku aeshe ponhele yaJoab!’ ” 14 Osho ngaha ye a dula omitima dovalumenhu aveshe vaJuda, opo vo ve uya ngaashi omulumenhu umwe, va tuma kohamba ondaka: “Aluka ove pamwe novapiya voye aveshe.”
15 Opo nee ohamba ya aluka ndele ye uya kuJordan. Ndele Ovajuda ve uya kuGilgal va shakeneke ohamba ndele ve i taulukife Jordan. 16 Ndele Simei yaGera, Omukwabenjamin, womuBahurim okwa endelela pamwe novalumenhu Ovajuda a ka shakeneke ohamba David, 17 novalumenhu eyovi limwe Ovakwabenjamin va li pamwe naye. Nosho vali Siba, omupiya wepata laSaul pamwe novana vaye ovamati omulongo navatano novapika vaye omilongo mbali. Vo ova endelela va ya kuJordan fimbo ohamba inai fika ko, 18 ndele va tauluka poshau va ka tale ko eumbo lohamba nokuninga osho sha wapalela ohamba. Ndele Simei yaGera okwa wila eombe koshipala shohamba, yo eshi ya li pokutauluka Jordan, 19 ndele ta ti kohamba: “Omwene wange, ino valulila nge etimba lange ndele ino dimbulukwa oshilonga shange shii, omupiya woye e shi ninga efiku linya omwene wange ohamba a dja mo muJerusalem. Ohamba inai kala i nonghone. 20 Osheshi omupiya woye e shi shii nokutya, ame nda nyona. Ndelenee ngaashi u shi wete, aame wotete womepata laJosef, nde uya ndi shakeneke omwene wange ohamba.” 21 Opo nee Abisai yaSeruja a nyamukula ndele ta ti: “Simei ita ka dipawa ngeno, ye eshi a tuka omuvaekwa wOmwene?” 22 Ndelenee David ta ti: “Ame ndi na shike nanye, ovana ovamati vaSeruja, nye eshi tamu ningi ovashindadi vange nena eli? Oku na tuu omunhu umwe e nokufya nena muIsrael? Osheshi ndi shi shii, nokutya nena eli nda ninga ohamba yaIsrael.” 23 Opo nee ohamba tai ti kuSimei: “Ove ito ka fya. Nohamba ye shi mu anena.”
24 Mefiboset omutekulu waSaul, e uya yo okushakeneka ohamba, ndele ina wapeka eemhadi daye ndele ina kosha oikutu yaye okudja efiku linya ohamba ya dja ko fiyo yo ya aluka nombili. 25 Ndele ye eshi a dja kuJerusalem, a shakeneke ohamba, ohamba ye mu lombwela, tai ti: “Omolwashike ino ya pamwe naame, Mefiboset?” 26 Ndele ye okwa nyamukula ta ti: “Omwene wange ohamba, omupiya wange a kengelela nge, osheshi omupya woye a diladila: ‘Ame nda li nda hala okumangelwa ondongi, opo ndi shiive okulonda nokuya pamwe nohamba,’ osheshi omupiya woye oshingudu. 27 Ye okwa lundila nge yo, omupiya woye koshipala shomwene wange, ohamba, ndelenee omwene wange ohamba i li ngaashi omweengeli waKalunga; ninga hano eshi tashi ku wapalele. 28 Osheshi eumbo lange alishe la kala pomwene wange ohamba ngaashi ovalumenhu va yandjwa mefyo. Nande ngaha, omupiya woye ove we mu tula mongudu yaava hava li koshililo shoye. Hano ame ondi noufemba washike vali, opo ndi pule sha kohamba?” 29 Opo nee ohamba tai ti kuye: “Omolwashike to popi vali oshinima osho? Handi ti: Nye naSiba litaulileni omapya.” 30 Ndele Mefiboset okwa nyamukula ohamba: “Ye ota dulu okukufa aeshe, shaashi omwene wange ohamba ye uya nombili kouhamba wayo.”
31 Barsillai Omugilead, e uya yo a dja kuRogelim nokwa taulula Jordan pamwe nohamba, opo a findikile ohamba kombada yaJordan. 32 Ndele Barsillai okwa li a kulupa, omulumenhu e nomido Omilongo hetatu, ndele okwa palula ohamba fimbo ya li muMahanaim, osheshi ye okwa li oshipuna shinene. 33 Opo nee ohamba tai ti kuBarsillai: “Tauluka pamwe naame, opo nee ame ohandi ke ku palula pwaame muJerusalem.” 34 Ndelenee Barsillai okwa nyamukula ohamba: “Omido dange da xupa ko domokukala kwange, kadi fi vali dihapu ndishi, ndi ye ngeno pamwe nohamba kuJerusalem? 35 Paife nda wanifa omido omilongo hetatu. Ame ohandi dulu tuu ngeno okutongola ouwa nowii? Ile aame omupiya woye, ohandi dulu mbela okumakela osho handi shi li ile handi shi nu? Ile ndi ude ko vali ondaka yovaimbi ovalumenhu novakainhu? Omolwashike aame, omupiya woye, handi ka pa omwene wange ohamba oupyakadi? 36 Ame omupiya woye ohandi findikile ohamba okandjila kaxupi kombada yaJordan. Omolwashike ohamba i na okupa nge ondjabi i fike opo? 37 Efa, omupiya woye a shune, opo ndi ka file moshilando shange pombila yatate noyameme. Ndelenee Kimham, omupiya woye, ou. Ye na ye pamwe nomwene wange ohamba, ndele mu ningila eshi tashi ku wapalele.” 38 Nohamba tai ti: “Kimham na ye pamwe naame, opo ndi mu ningile osho tashi ku wapalele. Naashishe we shi hala ame ohandi ke shi ku ningila.”
39 Opo nee ovanhu aveshe va taulula Jordan. Nohamba eshi ya taulula, oya fipa Barsillai komilungu ndee te mu lekele. Ndele ye okwa ya keumbo laye. 40 Opo nee ohamba ya ya kuGilgal, ndele Kimham okwa enda pamwe nayo novanhu aveshe vaJuda netata lovanhu vaIsrael va twala ohamba kouhamba.
Eemhata pokati kaJuda naIsrael
41 Ndelenee divadiva ovalumenhu aveshe vamwe vaIsrael ve uya kohamba ndele tava ti kohamba: “Omolwashike ovamwatate vetu, ovalumenhu vaJuda ve ku vaka po ndele va taulukifa Jordan ohamba neumbo layo novalumenhu aveshe vaDavid?” 42 Opo nee ovalumenhu aveshe vaJuda va nyamukula ovalumenhu vaIsrael: “Osheshi yo oyomepata letu. Ndelenee omolwashike mwa handuka omolwoshinima eshi? Twa lya ngeno ohamba ile twa mona ondjabi imwe.” 43 Novalumenhu vaIsrael va nyamukula ovalumenhu vaJuda ndele tava ti: “Fye otu noitukulwa omulongo mohamba, nosho yo muDavid otu mu dule. Omolwashike mwe tu dina? Nafye tu shii twa tonga tete ohamba i alulwe?” Ndelenee eendjovo dovalumenhu vaJuda da li didjuuelela di dule eendjovo dovalumenhu vaIsrael.