Jesub ǃoagu hâ ǀapeǀhaos
(Mateub 26:1-5Lukab 22:1-2Johaneb 11:47-53)
1 ǀGam tsēra ge Pasxaǁâudīb tsî khūkhū-e* ūhâ tama pere-i di kaitsēs xa ge ǃgau hâ i. O gu ge danapristergu tsî Moseb ǂhanub* di ǁkhāǁkhā-aoga ǀhôagaose Jesuba ǃkhō tsî ǃgamsa gere ǀapetsâ. 2 O gu ge ǁîǃnābe ge mîǀîgu: “A ge tā Pasxaǁâudīb di ǁaeb ǃnâ nēsa dī, khoen nî nēsan ga ǂanǃnâ geo khâikhâisen xuige.”
Jesub ge Betanis ǃnâ ra ǂkhauhe
(Mateub 26:6-13Lukab 7:36-38Johaneb 12:1-8)
3 Jesub ge Betanis ǃnâ ǃomamasiba ge ūhâ i khoeb, Simonni di oms tawa gere ǂû. Tsî noxopab tāb tawa ǂnôa hîa i ge tara-i, alabas xaparo-e ūhâ-e ge hā. Nē soaros ǃnâ i ge ǃgomǀgausa narduǃgâihamoli-e ge hâ i, tsîs ge nē soarosa khôa-am tsî nē ama ǃgâihamoli-e danas âb ai ge ǂnâǂui. 4 On ge ǀnî khoen ǁnāpa ge hâ ina kaise ǁgonaǂgao tsî ge mîǀîgu: “Tare-i ǃaromas kha ǁîsa nētikōse ǃgomǀgausa ǃgâihamoli-e nē ǀgaus ai ra ǂkhôa? 5 ǁÎs kom nē ǃgâihamoli-e ǃnonakaidisi denardi* ai ǁamaxū tsî ǁnā hōǂgāsa ǀgâsan ǃnâ ǀgora ǁkhāo.” Tsîn ge ǁîsa ge ǃgabe. 6 Xaweb ge Jesuba ge ǃeream: “ǁÎsa ǁnāxū re, tare-i ǃaroma du ǁîsa ra ǂhani? Titas ge ǁîsa ǃgâi sîsenna go dība. 7 Hoaǁae du ge ǀgâsana sadu ǁaegu nî ūhâ tsî mâǁae-i hoa-i ai ǁîna ǃgâidī ǁkhā, xawe du kom tita hoaǁae sadu ǁaegu ūhâ tideo. 8 ǁÎs ge dī ǁkhās a-e dī tsî ǁaeb aiǃâ ti sorosa ǁkhōs ǃaroma ǃgâihamoli-i ǀkha ǂkhaus ǀkha go ǂhomitoa. 9 Amase ta ra mîba du ǃkhais ge ǃgâiǂhôas ga ǃhūbaib hoaragab ǃnâ aoǁnâhe ǃkhai-i hoa-i ai-i ge nē taras di ǃgâidīb xa nî ǃhoahe, ǁîs di ǂâiǂâisensa ǃoa.”
Judab ge Jesuba ǀapexūsa ra ǀhûǀgui
(Mateub 26:14-16Lukab 22:3-6)
10 Ob ge Judab Iskariotǁîb, ǁkhāǁkhāsabegu* di ǀguiba, danapristergu tawa ge sī, Jesuba nî ǀapexūse. 11 O gu ge Judab di ǂâibasensa gu ge ǁnâu, o kaise ǃgâiaǂgao tsî mataresa ge mîmâiba bi. Ob ge ǂhanu ǁaeb tsî ǃkhaiba ge ôa, Jesuba māǁnâs ǃaroma.
ǀUni Pasxaǁâus
(Mateub 26:17-19Lukab 22:7-13)
12 Tsî ǂguro tsēs khūkhū-e ūhâ tama pere-i ǁâudīb dis, Pasxaǁkhaob ǁîs ai ra ǁguibahes, ai gu ge Jesub ǁkhāǁkhāsabega hā tsî ge dî bi: “Mâpa ge kha sī tsî satsa Pasxaǁâusa nî aiǂhomiba?”
13 Ob ge Jesuba ǀgam ǁkhāǁkhāsabekha sao ra ǁguiǂamdi ǀkha ge sî: “ǃĀs ǃnâ ǂgâ, o kho ge khoeb hîa ǁgamxapasa tani hâba nî ǃoa, ǁîba sao re. 14 Tsî ǁîb ga ǂgâǃnâ om-i di ǀhonkhoeb ǃoa mî re: ‘ǁKhāǁkhā-aob ge ra dî: Mâpas ǁnā ǃnā-omsa hâ, ǁîs ǃnâ ta ti ǁkhāǁkhāsabegu ǀkha Pasxaba nî ǂûsa?’ 15 Ob ge ǀhonkhoeba ǀgapiseb di kai ǃnā-oms, ǀnai a ǂhomitoasasa nî ǁgau kho. ǁNāpa ǂhomiba ge re.” 16 ǃĀs ǃnâ kha ge ǂgâ, o kha ge nē ǁkhāǁkhāsabekha hoa xūna Jesub xa kha go mîbahe khami ge hō. Tsî kha ge Pasxaǂûsa ge aiǂhomi.
17 Tsî ǃui i ge, ob ge ǁkhāǁkhāsabegu âb ǀkha ǁnāpa ge sī. 18 Tāb tawa gu ǂûǂnû hâ hîab ge Jesuba ge mî: “Amase ta ra mîba go, ǀguib sago dib hîa tita ǀkha ra ǂûb ge nî ǀapexū te.”
19 Kaise ǃoa hâse gu ge ǀguiǀguibese ǁîba ge dîtsoatsoa: “Tita kha ǁî ta?”
20 “Disiǀgamǀagu di ǀguib, ǁnāb hîa nē ǃores ǃnâ tita ǀkha pere-e ra ǀobeb ge. 21 Khoen Ôab ge Xoas ra mî khami nî ǁō. Xawe i ge kaise nî ǃhuriǃhurisaba ǁnā khoeb ǁîba nî ǀapexūba. ǃGâi ga hâ ǃkhais ge ǁnāti ī khoeb ga tātsēs tsîna ǃnae tama hâsa” tib ge Jesuba ǁîga ge ǃeream.
ǃKhūb di ǃAnu ǃUiǂûs
(Mateub 26:26-30Lukab 22:14-201 Korinteǁîn 11:23-25)
22 Tsî ǂû gu ra hîab ge Jesuba pereba ū, ganganǀgoresa dī, pereba khôa tsî ǁkhāǁkhāsabegu âba mā tsî ge mî: “Ū î ǂû, nēs ge ti sorosa.” …Ū î ǂû, nēs ge ti sorosa…Nēb ge ti ǀaob ǀasa ǃgaeǀhaos dib…
23 Tsîb ge ǂauxûib di ǀgabisa ū tsî Eloba ge gangan. Tsîb ge ǁkhāǁkhāsabega ge mā, o gu ge hoaga ǁnāpa xu ge ā. 24 Tsîb ge Jesuba ǁîgu ǃoa ge mî: “Nēb ge ti ǀaob ǀasa ǃgaeǀhaos dib hîa ǂguin ǃaroma ra ǂnâxūheba. 25 Amase ta ra mîba go ǃkhais ge ǁkhawa ta nē ǂauxûib xa ā tidesa, ǁnā tsēs ǁîs ai ta ǁî-e ǀasase Elob Gaosib ǃnâ sī nî ās kōse.” 26 ǁNās khaoǃgâ gu ge ǁnaetsana-e ǁnae tsî ǀKheraǃhommi ǁga ge ǃgû.
Jesub ge Petrub xa ǀūxūhesa ra aimûǀgaru
(Mateub 26:31-35Lukab 22:31-34Johaneb 13:36-38)
27 Tsîb ge Jesuba ǁkhāǁkhāsabegu ǃoa ge mî: “Nē tsuxub ǃnâ go ge sago hoago nî bēxū te, Xoas nēti ra mî xui-ao:
“ ‘Elob ge
ǃûi-aoba nî ǃgam,
on ge gūna
nî ǀgaruǀgaruhe.’
28 Xawe ǁōba xu ta ga ūkhâihes khaoǃgâ ta ge sago aiǃâ Galileab ǃoa nî ǃgû.”
29 Ob ge Petruba ge mî: “Hoagu ga ǁnāǃgâ tsi, xawe ta ge tita tātsēs tsîna ǀūxū tsi tide.”
30 Ob ge Jesuba Petruba ge ǃeream: “Amase ta ra mîba tsi nē tsuxub ǂûb ǃnâ, anib ǀgam ǃnāra nî ās aiǃâts ge ǃnona ǃnāde nî ǀūxū te.”
31 Ob ge Petruba ge mî: “Sats ǀkha ta ga ǁō, xawe ta ge tātsēs tsîna ǀūxū tsi tide!” Tsî gu ge naugu ona ǁkhāti ǁnāti ge nū.
Jesub ge Getsemaneb ǃnâ ra ǀgore
(Mateub 26:36-46Lukab 22:39-46Johaneb 18:1-2Hebreǁîn 5:7-8)
32 Tsî gu ge Getsemane ti ra ǂgaihe ǃkhaib ǃoa ge ǃgû, ob ge Jesuba ǁkhāǁkhāsabega ge mîba: “Nēpa go ǂnû re, tita sī ra ǀgore hîa.” 33 Tsîb ge Jesuba Petrub, Jakobub tsî Johaneb tsîga ǁîb ǀkha ge ūsao. Kaiseb ge ǃoab tsî ǂhansens tsîn xa ge ǃkhōhetsoatsoa. 34 Tsîb ge ge mîba gu: “Ti ǀoms ge kaise ǁōb kōse ǃoa hâ. Nēpa hâ, î ǂkhaikari hâ re.”
35 ǂKharirose aisǀkhāb ǁga ǃgû tsîb ge ais ǂama, ǃhūb ai ǁnāǁgoe tsî ge ǀgore, îb nē ira īǁkhā i kao ǃgû-īǀkhā bi. 36 Tsîb ge “Abotse, ti Îtse sats tawan kom hoaraga xūna īǁkhāo. Toxopa nē ǀgabis, tsâb disa tita xu ūbē re, xawe as sa ǂâisa ī re, tis ose” ti ge ǀgore.
37 Tsî ǁkhāǁkhāsabegu tawab ge oahā ob ge ǁîga ǁom hâse ge hō. Ob ge Petrub ǃoa ge mî: “Simontse, ǁomts kha hâ? ǀGui iri tsînats kha tita ǀkha ǂkhaikari hâ ǁoa? 38 ǂKhaikari hâ, î ǀgore, î go tā ǃâitsâb ǃnâ ǁnā. Gagas ge amase a māsenxa, xawes sorosa a ǂkhabusa xuige.”
39 ǁKhawab ge Jesuba oa tsî ǁkhā ǀkhomadi ǀkha sī ge ǀgore. 40 ǁKhawab ge oahāb geo ǁkhāǁkhāsabega ǁom hâse ge hō. ǁÎgu ge dītsâ gu gere xawe mûdi âga ǁkhowa-amsase ge ūhâ ǁoa i. Tsî gu ge tare-e gu nî mîba bi ǃkhaisa ge ǀū i.
41 ǀGore sī tsîb ge ǁkhawa ǃnonaǁî ǃnāsa ǁîgu tawa oahā, ob ge ge mîǀî gu: “Noxopa go kha ǁom tsî ra sâ? ǂÂu i ge go! Nēsisab ge ǁaeba go ǀoa, Khoen Ôab ǁore-aon ǃomǁae nî māǁnâheba. 42 Khâi, î ge ǃgû re. Tita nî ǀapexūb go hātoa xuige.”
Jesub di ǃkhōhes
(Mateub 26:47-56Lukab 22:47-53Johaneb 18:3-12)
43 Tsî ganupeb Jesuba ra ǃhoa hîab ge Judab, disiǀgamǀa ǁkhāǁkhāsabegu di ǀguiba, kai ǂnubis hîa gôagu tsî ǃhôadi tsîn ǀkha ǁâtanisen hâs xa ǁnūhe hâse ge hā. ǁÎgu ge danapristergu tsî ǀnî ǂnomdomgu xa ge sîhe. 44 ǀNaib ge Judaba ǁîna ǁgauǁgau-e ge mā hâ i: “ǁNāb, ǁoas ǀkha ta ga tawedeb ge ǁîba, ǁîba go ge ǃkhō tsî nî ǂgaeǂguibē” ti.
45 Sī gu ra hîab ge Judaba Jesub tawa sī tsî “ǁKhāǁkhā-aotse” ti mî tsî ge ǁoatawede bi. 46 O gu ge Jesuba ge ǃkhō. 47 Tsî ǀguib ǁnāpa ge mâ in dib ge gôab âba ūǂui tsî ǀgapipristeri* ǃgāba ǂnau tsî ǂgaes âba ge ǁhāǁnâ.
48 Ob ge Jesuba ge mîǀî gu: “Tare-i ǃaroma go kha kaise ǁkhōǁkhōsa tsūdī-ao-e go ǃkhōǃgû khami gôagu tsî ǃhôadi ǀkha ǁâtanisen hâse go hā? 49 Tarexa du ge ǁnâi Tempeli ǃnâ ǀnai ǃkhō te tama hâ i? Tita kom tsēkorobe ǁnāpa sado gere ǁkhāǁkhāo. Xawe nēn hoan kom Xoas di dīǀoaǀoahes ǃaroma nî īo.”
50 O gu ge hoaraga ǁkhāǁkhāsabega ǁîba ǁnāxū tsî ge ǃkhoebē. 51 Tsîb ge ǀgui ǂkham khoeb hîa ǃuri, tsaura lapib ǀguiba ǁîb di soros ai ge ana hâ iba Jesuba ge sao. Toroǂnubis digu ge ǁîba ǃkhōsa dītsâ, 52 ob ge lapiba ǁnāxū tsî ǀōǀkhāse ge ǃkhoebē.
Jesub ra ǀApemāǃnans aiǃâ ǂhai
(Mateub 26:57-68Lukab 22:55, Lukab 63-71Johaneb 18:13-14, Johaneb 19-24)
53 Tsî gu ge Jesuba ǀgapipristeri di oms ǁga ge ǃgû-ū, danapristergu, Moseb ǂhanub di ǁkhāǁkhā-aogu tsî ǂnomdomgu ge ǀhao hâ i ǃkhaibǀî. 54 Ob ge Petruba ǃâxarose, ǃgâbǀkhāb ai, ǀgapipristeri oms di omǂnamib tawas kōse ǂgâ tsî ǃûi-aogu ǀkha ǀaesa gere sâ.
55 Danapristergu tsî hoaraga ǀapemāǃnans ge ǂhumi ǃkhō-amsa nî Jesub ǃoagu dī khoena gere ôatsâ. Xawe gu ge ǁîba nî ǀhapiǂnûiǀkhā khoe-e hō tama ge i. 56 ǂGuin ân ge ǁîb ǃoagu gere ǃkhō-am, xawen ge ǁîǃnābe ǀhûǀgui tama ge hâ i. 57 O gu ge ǀnî khoega sao ra ǀgaub ai Jesub ǃoagu ǂhumi ǃkhō-amsa ge mā: 58 “Sige ge ǁîba ‘Tita ge nē Tempeli hîa khoen xa ǂnubihe hâba hîkākā tsî ǃnona tsēdi ǁaeb ǃnâ, khoe-i di ǃomgu ǀkha omhe tama Tempela nî ǂnubikhâi’ tib ra mî hîa ge ǁnâu.” 59 Xawe gu ge ǁîgu ona mî gu gen ǃnâ ǀhûǀgui tama ge i.
60 Ob ge ǀgapipristera khoen ǁaegu ǂgōse khâimâ tsî Jesuba ge dî: “Satsa nēs ǃoagu hâ ǂgā-amdi xa xū-e mî tama hâ?” 61 Xaweb ge Jesuba ǁîba ǃeream tama ge i. Ob ge ǁkhawa ge dî bi: “Satsa kha Xristuts,* ǃAnu Elob di Ôatsa?”
62 Ob ge Jesuba ge ǃeream: “Tita ge tsî ǃgoaxaǁaeb ǃnâ du ge Khoen Ôaba nî mû, amǀkhāb ǁôab Hoaǀgaixab dib tawa ǂnôase tsî ǀhommi ǃâudi ai ǃgoaxase!”
63 Ob ge ǀgapipristera kaise ǂkhîoǃnâ tsî saran âba ǀkhau tsî ge mî: “O tare-i ǃaroman kha ǁnâi ǀnî ǀhûǀguitimî-aona ǂhâbasa? 64 Sago hoago kom nē eloǃkhāǃkhāsa go ǁnâuo, o sago mâti nēs ǂama ra ǀhûǀgui?” O gu ge ǁîba ǁōb ǃoa ge ǀgoraǃgâ.
65 On ge ǀnîn âna ge ǂāra-ai bi tsoatsoa. ǃGaeǂganmû bi tsîn ge ǃomdi ân ǀkha ais ǃnâ gere ǂnau bi. “ǀHae re! Nē go ǂnau tsi-e tari-e?” ti gu ge ǃûi-aoga gere dî bi tsî gu ge ǁapu bi rase ge ǃgû-ū bi.
Petrub ge Jesuba ra ǀūxū
(Mateub 26:69-75Lukab 22:56-62Johaneb 18:15-18, Johaneb 25-27)
66 Ganupeb Petruba noxopa omǂnamib ǃnâ ǂnôa ra sâ hîas ge ǀgui ǃgās ǀgapipristeri disa 67 Petruba ge mûǂnôa. ǁÎba ǀgūse mûdi ǃnâ kō tsîs ge “Sats tsîn ge Jesub Nasaretǁîb ǀkha go hâ i” ti ge mî.
68 Ob ge Petruba “Tarexas sasa ra ǃhoa ǃkhaisa ta ge ǀū” ti ge ǃeream si. ǁNās khaoǃgâb ge daos ǁgab ge ǂoaǃgûo, aniba ge ā.
69 ǁKhawas ge nē ǃgāsa mûmâ bi tsî nauna ge mîba: “Nē khoeb tsîn ge ǂanǂansase ǁîgu di ǀgui!” 70 Ob ge Petruba ǁkhawa ge ǀū.
Tsî ǂkhari ǁaero-i khaoǃgân ge ǁnāpa ge mâǂnami hâ ina “Sats tsîn ge amase a ǁîgu di ǀgui, Galileaǁîts a amaga” ti Petrub ǁga ge mîtsoatsoa.
71 Ob ge Petruba kaise ǂnoasen tsî “Nū ta ge ra ǃKhūb aiǃâ, amase ta ge nē du ra ǁîb xa ǃhoa khoeba a ǀū” ti ge mî. 72 ǁNātimîsib ge aniba ǀgamǁî ǃnāsa ge ā. Ob ge Petruba Jesub di mîdi “Anib ǀgam ǃnāra ā tama hîats ge ǃnona ǃnāde nî ǀūxū te” ti ge hâ ide ge ǂâihō. Tsîb ge kaise tsûsase ra āse ge ǃgûbē.
Jesus ta vaekwa muBetania
(Mat. 26:2-16Luk. 22:1-6Joh. 12:1-8)
1 Ndele opa li natango omafiku avali opo oshivilo shaPaasa noshomingome dinyenye shi fike. Novapristeli ovakulunhu novanongo vomishangwa ova kundafana, nhumbi ve noku mu kwata nomakoto, vo ve mu dipae. 2 Osheshi ova tya: “Hapomafiku oshivilo, puha tukuluke embuyaano movanhu.”
3 Ndele eshi a li muBetania, meumbo laSimon omunashilundu, a kala omutumba poshililo, omukainhu umwe e uya mo, e noshanga i yadi omuvavo wonarde yoshili u nondilo. Ndele ye okwa tatula oshanga, ndele omuvavo okwe u tila komutwe waye. 4 Ndele omwa li mu na vamwe va umana, ndele tava lombwelafana: “Oshike omuvavo ou wa hepifwa ashike? 5 Omuvavo ou ngeno wa landifwe po eedenari di dule omafele atatu, ndele tadi yandjwa keehepele.” Ndele vo ove mu vela ombedi. 6 Ndele Jesus okwa tya: “Mu efeni, oshike tamu mu nyematifa? Ye okwa longela nge oshilonga shiwa. 7 Osheshi eehepele omu di kwete alushe mokati keni nokeshe efiku mwa hala inamu nyengwa oku di ningila nawa, ndele Ame kamu kwete nge alushe. 8 Ye okwa ninga osho shi fike peenghono daye. Ye okwa tetekela okuvaekela olutu lange epako. 9 Oshili handi mu lombwele: Keshe oko mounyuni aushe evaengeli tali ka udifwa, naashi yo ye e shi ninga, otashi ka hepaululwa oku mu dimbulukwa.”
10 Ndele Judas Iskariot, umwe waava omulongo navavali, okwa ya kovapristeli ovakulunhu e ke mu yandje momake avo. 11 Ndele vo eshi ve shi uda, ova hafa, ndele ove mu udanekela oimaliwa. Ndele ye okwa kala nee ta kongo efimbo la wapala oku mu kengelela.
Odjona yaPaasa nOuvalelo Uyapuki
(Mat. 26:17-35Luk. 22:7-34Joh. 13:21-26)
12 Ndele efiku lotete lomingome dinyenye, odjona yaPaasa eshi hai dipawa, ovalongwa vaye ova tya kuye: “Openi wa hala tu ke ku longekidile odjona yaPaasa u i lye?” 13 Ndele okwa tuma ovalongwa vaye vavali, okwa tya kuvo: “Indeni koshilando, ndele tamu ka shakena nomulumenhu a humbata oshitoo shomeva, mu shikuleni. 14 Ndele omu ta i, tyeni kumwene weumbo olo: ‘Omuhongi ota ti: Openi pe nolupale lange ndi lile mo pamwe novalongwa vange odjona yaPaasa?’ 15 Opo ye ote mu ulikile ondjuwo inene yokombada ya longekidwa. Omo tu longekidileni omo.” 16 Ovalongwa ova ya, ndele tave uya moshilando, ndele tava longekida odjona yaPaasa.
17 Ndele onguloshi eshi ye uya, Ye okwe uya pamwe novalongwa vaye ava omulongo navavali. 18 Ndele eshi va li omutumba tava li, Jesus okwa tya: “Oshili ohandi mu lombwele, umwe womunye ou ta li pamwe naame, ota kengelele nge.” 19 Ndele vo ova hovela okunyika oluhodi noku mu pula va shikulafana: “Haame ndishi?” 20 Ndele Ye okwa tya kuvo: “Oyou womunye omulongo navavali ou ta velele metiti pamwe naame. 21 Heeno, Omona wOmunhu ota i ngaha ngaashi a shangwa, ndele woo, omunhu ou te mu kengelele. Omunhu ou ngeno okwa li ina dalwa, ngeno oshe mu wapalela.”
22 Ndelenee fimbo va li tava li, Jesus okwa kufa omungome, e u nangeka noupuna, ndele te u pambula, te u va pe ndele ta ti: “Tambuleni, owo olutu lange.” 23 Ndele okwa kufa eholo, a pandula, ndele okwe li va pa, ndele va nwa mo aveshe. 24 Ye okwa tya kuvo: “Ei ohonde yange, ohonde yehangano tai tilwashi omolwavahapu. 25 Oshili handi mu lombwele: itandi nu vali oiimati yomiviinyu fiyo efiku olo handi ke a nwa mape omouhamba waKalunga.”
26 Opo nee eshi va imba eimbilo lepandulo, ova ya kOmhunda yEemono. 27 Ndele Jesus okwa tya kuvo: “Oufiku tuu ou nye amushe otamu lidimbike nge, osheshi okwa shangwa: ‘ame ohandi denge omufita, needi tadi lihane.’ 28 Ndele ngeenge nda nyumuka ohandi mu tetekele okuya kuGalilea.” 29 Petrus okwa tya kuye: “Nande aveshe nave ku lidimbike, haame.” 30 Opo nee Jesus okwa tya kuye: “Oshili handi ku lombwele: nena, oufiku tuu ou wonena, ekondobolo fimbo inali kwena luvali, ove oto likale nge lutatu.” 31 Ndelenee okwa popya neenghono: “Nande ndi fye pamwe naave, itandi ku likale nande.” Nosho tuu vakwao aveshe va tya.
Jesus ta kondjo muGetsemane
(Mat. 26:36-46Luk. 22:40-46)
32 Opo nee vo ove uya ponhele, edina layo Getsemane, ndele Ye okwa tya kovalongwa vaye: “Kaleni omutumba apa, fimbo handi ka ilikana.” 33 Ndele Ye okwa kufa Petrus naJakob naJohannes pamwe naye, ndele okwa hovela okutila nokukakama momwenyo. 34 Ndele Ye okwa tya kuvo: “Omwenyo wange owa nyika oluhodi linene fiyo okufya, kaleni apa nye mu kale oupafi.” 35 Ndele Ye okwa ehena ko kanini, ndele ta wile poshi, ndele ta ilikana, ngeenge tashi dulika, okafimbo aka ke mu pitilile po. 36 Okwa tya: “Abba, Tate, aishe oto i dulu, kufe nge eholo eli. Ndele hangaashi Ame nda hala, ndele ongaashi Ove wa hala.”
37 Ndele okwe uya, ndele e va hanga va kofa, ndele ta ti kuPetrus: “Simon, owa kofa? Ino dula nande okukala oupafi okafimbo kanini? 38 Kaleni oupafi, nye mu ilikane, muha hangike komayeleko, heeno, omhepo oya hala, ndelenee ombelela oi na oungone.”
39 Ndele Ye okwa shuna ko, ndele ta ilikana ta popi eendjovo tuu dinya. 40 Eshi a aluka ko, okwe va hanga vali va kofa, osheshi omesho avo a li a djuupalekwa keemhofi, vo inava shiiva osho ve mu nyamukule ngeno.
41 Ndele Ye okwa aluka ko olutitatu ndele ta ti kuvo: “Natango tuu omwa kofa notamu tulumukwa! Sha wana nee. Okafimbo oke uya. Tala, Omona wOmunhu ota yandjwa momake ovalunde. 42 Yambukeni, tu yeni, tala, ou ta kengelele nge, oku li popepi.”
Jesus ta kwatwa
(Mat. 26:47-56Luk. 22:47-53Joh. 18:2-11)
43 Opo tuu opo fimbo ta popi natango, Judas, umwe womwaava omulongo navavali, okwe uya nongudu inene yavahapu ya tya omaongamukonda noiti, ya dja kovapristeli ovakulunhu nokovanongo vomishangwa nokovakulunhu. 44 Ndele ou e mu kengelela, okwe va pa oshidimbulukifo ta ti: “Ou handi mu fipi komulungu, Oye ou, mu kwateni, nye mu ye naye mwe mu diinina.” 45 Hano ye eshi e uya po, okwa endelela diva e uye kuye ndele ta ti: “Rabbi”, ndele ye te mu fipi komilungu. 46 Opo nee ova tula ko omake ndele tave mu kwata. 47 Ndele umwe womwaava va li ofika popepi, okwa pweya mo eongamukonda, ndele ta denge nalo omumati womupristeli omukulunhu, ndele te mu tete okutwi. 48 Ndele Jesus okwe va lombwela ndele ta ti: “Nye omwa fa mwa endelela okukwata nge ngomukolokoshi mu na omaongamukonda noiti. 49 Omafiku aeshe onda kala punye motembeli handi longo ovanhu, nye inamu kwata nge. Ndele eshi otashi ningwa, omishangwa opo di twe.” 50 Opo nee vo aveshe ove mu fiya po, ndele tava faduka po.
51 Ndele Ye okwa shikulwa komunyasha, e lidingila onhanga yoliina kolutu longaho, ndele vo tave mu kwata. 52 Ndele ye okwa fiya po onhanga yoliina, ndele ye a faduka po e li hamunghele.
Jesus moshiongalele shovakulunhu
(Mat. 26:57-68Luk. 22:54-71Joh. 18:12-24)
53 Ndele vo ova twala Jesus komupristeli omukulunhu. Oko kwa li kwa ongala ovapristeli ovakulunhu aveshe novakulunhu novanongo vomishangwa. 54 Ndele Petrus okwe mu shikula, a li konima kokule, fiyo omoluumbo leumbo lomupristeli omukulunhu, ndele ye okwa ka kala omutumba povapiya, a ka xuxumukwe pomundilo. 55 Ndele ovapristeli ovakulunhu noshiongalele ashishe shovakulunhu ova li tava kongo ondobwedi okutomhifa Jesus, ve mu dipae, ndele inava mona. 56 Osheshi vahapu ove mu lundila, ndele omahepaululo avo inaa twa kumwe. 57 Opo nee vamwe va fikama, ve mu lundila va tya: 58 “Fye otwe mu uda ta ti: ‘Ame ohandi ngumauna po otembeli ei ya tungwa nomake, ndele momafiku atatu ohandi tungu imwe ei, inai tungwa nomake.’ ” 59 Ndelenee nomwaashi ehepaululo lavo inali twa kumwe.
60 Omupristeli omukulunhu okwa fikama nee, ndele ta ehene komesho, ndele ta pula Jesus ndele ta ti: “Ito nyamukula sha? Ava otave ku popile shike?” 61 Ndele Ye okwa mwena, ina nyamukula sha. Omupristeli omukulunhu okwe mu pululula ndele ta ti: “Oove tuu Kristus, Omona wOmufimanekwa?” 62 Opo nee Jesus okwa tya: “Heeno, Aame. Ndele otamu ka mona Omona wOmunhu e li omutumba kolulyo aKalunga, ndele te uya ta ende moilemo yeulu.” 63 Opo nee omupristeli omukulunhu okwa pombaula oikutu yaye, ndele ta ti: “Eendobwedi otwe di pumbwila vali shike? 64 Nye esheko laye lokufya omwe li uda. Otamu ti ngahelipi?” Ndele vo aveshe ove mu pa etimba. 65 Ndele vamwe ova hovela oku mu fiila omate, nokutuvika oshipala shaye, ndele tave mu denge neengonyo, ndele tava ti kuye: “Xunganeka! Novayakuli vetokolo ove mu denga nomanghava.”
Petrus te likale Jesus
(Mat. 26:69-75Luk. 22:56-62Joh. 18:17, Joh. 25-27)
66 Ndele fimbo Petrus a li pehalandjadja loposhi, kamwe komoukadona vomupristeli omukulunhu oke uya po. 67 Ndele eshi ka mona Petrus ta xuxumukwa, oke mu tala ndele taka ti: “Naave yo owa li pamwe naJesus Omunasareti.” 68 Ndele ye okwe likala, ndele ta ti: “Nghi mu shii, ndele kandi udite ko eshi to tongo.” Ndele ye eshi a ya poluhaela loposhivelo, ekondobolo ola kwena. 69 Hano okakadona eshi ke mu mona opo, oka hovela vali okulombwela ava va li ofika opo: “Ou oye umwe womuvo.” 70 Ndelenee ye okwe likalulula. Eshi pwa pita okafimbo, ava va kala popepi naye, ova lombwela vali Petrus: “Oshili ove oumwe waavenya, osheshi ove Omugalilea.” 71 Opo nee ye okwa hovela okulifingaela nokwaana: “Omulumenhu ou tamu tongo, nghi mu shii.” 72 Opo tuu opo ekondobolo ola kwena olutivali. Opo nee Petrus okwa dimbulukwa eendjovo daJesus edi e di mu lombwelele: “Ekondobolo fimbo inali kwena luvali, ove owe likala nge lutatu.” Omutima waye nowa teka ndele ta i pondje, ta lili.