Goliati ge Israelǁîn toroǃkhamaoga ra ǃhō
1 Filisteǁîn ge ǁîn toroǂnubisa ǂgaikhâi tsî Sokos, Judab ǃnâ ǁgoes tawa ge ǀhaoǀhaosen. ǁÎn ge hâǃkhaib âna Sokos tsî Asekas tsîra ǁaegu Efes-Damim ti ǀon hâ ǃās ǃnâ ge ǂnaumâi. 2 Sauli tsî Israeli toroǃkhamaogu tsîn ge ǃGoaǃnāb Elab tawa ǀhaoǀhaosen tsî Filisteǁîn ǃoagu gu nî ǃkhamse hâǃkhaib âga ge ǂnaumâi. 3 Filisteǁîgu ge ǀguiǀkhāb ǃnâus ai ge mâ i tsî Israelǁîga nauǀkhāb ǃnâus ai, ǃgoaǃnāb ǁîgu ǁaegu hâse.
4 Ob ge Goliat ti ǀon hâ ǂamtoroǃkhamaob Gats diba Filisteǁîn di hâǃkhaiba xu ge ǂoaxa. ǁÎb ge ǁaubexa ǃnona metergu kōse ge gaxu i. 5 ǁÎb ge brons toroǀgapasa ǀgapa tsî brons ǁkhaisarab, korodisihûǀa kiloxramgu kōse ǃgomma ge ǂgaeǂgā hâ i. 6 ǁÎb ǀnūkha on aib ge brons ǁkhaukhōkha ge ūhâ i, tsî brons gôaba ǁgaru-i ǃnâ, ǃhōkha ǁaegu. 7 ǁHâigôab âb di haib ge kunis ǂgae-ū haib kōse ge ǃnau i, tsî ǀā ǀkhāb ǁhâigôab dib ge hû kiloxramgu ǃgomma ge ūhâ i; tsî ǁkhaukhōtani-aob ge ǁîb ais ai gere ǃgû. 8 Tsîb ge Goliata mâ tsî Israelǁîn toroǂnubis ǃoa ge ǃhao: “Tare-i ǃaroma go ǃkhams ǃoa ǂhomisen tsî go ǂoaxa? Tita Filisteǁî tama ta tsî sago Sauli ǃgā tama go? ǀGui khoeba sago xu ǁhûiǂui, îb tita ǃoa ǁgôaxa. 9 Tita ǀkha ǃkham tsîb ga ǃgam teo, o da ge sida nî sadu ǃgā kai; xawe tita ga dan tsî ǃgam bio, o du ge sado sida ǃgā kai tsî nî ǃoaba da.” 10 ǃAruǀîb ge Filisteǁîba ge mî: “Tita ge nētsē Israeli toroǂnubisa go ǃharaxū. ǀGui aoba ǁhûiǂui tita ǀkhab nî ǃkhamse.” 11 Tsî Sauli tsî Israelǁî toroǃkhamaogu tsîn ge Filisteǁîb mîde gu ge ǁnâu, o ǃhuri tsî kaise ge ǃao.
Davidi ge Sauli toroǃkhamaogu tawa ra sī
12 Davidi ge Isaib Efrataǁîb, Judab ǃās Betlehems dib di ôa ge i. Isaib ge ǁkhaisa ǀgôaga ge ūhâ i. Gao-aob Sauli ǁaeb ǃnâb ge nē aoba ǀnai ge kairatoa hâ i. 13 ǁÎb ǃnona ǀgôagu kaigu ge Sauli ǀkha torob ǁga ge ǃgû hâ i. ǂGurob nē ǃnona ǀgôagu dib ge Eliab ti ge ǀon hâ i, ǀgamǁîba Abinadab tsî ǃnonaǁîb ge Samma ti ge ǀon hâ i. 14 Davidi ge hoagu xa ge ǂkham i tsîb ge kai ǃnonagu ge Saula a sao, 15 xawe ǁîba ǃnākorobe Saula xu Betlehems ǃoa oa tsî ǁgûb gūna sī gere ǃûi.
16 Goliati ge hakadisi tsēdi kōse, mâ ǁgoas tsî ǃuis hoasa Israelǁîn ǃoa-ai sī gere mâ.
17 ǀGuitsēb ge Isaiba Davidi ǃoa ge mî: “Disi kiloxramgu di ǁnaruǀkhāsa ǃhoro-i tsî disi peregu tsîna ū, îts ǁîna ǃhaese sa ǃgâsaga hâǃkhaib tawa sī-ūba; 18 î nē disi ǂgēse ǃâde ǀoadisigu di ǃkhōdana-aoba sī-ūba. Sa ǃgâsagu tawa sī, î ǂanǂui īse gu ǃgâise hâsa, îts ǁîga xu ǁgauǁgauxū-e hā-ū. 19 Gao-aob Sauli tsî sa ǃgâsagu tsî nau Israelǁîgu hoagu tsîn ge ǃGoaǃnāb Elab tawa Filisteǁîgu ǃoagu ra ǃkham.”
20 Ob ge Davida sao ra tsē ǃnauǁgoaga khâi, gūna ǀnî ǃûi-aoba ǁnāxūba, ǂûna ū tsî ge ǃgû Isaib ge mîmā bi khami. ǁÎb ge hâǃkhaib tawa, Israelǁîn toroǂnubis ǃkhams ǃoa, ǃkhammi ǂgaiǂuis ǀkha ra ǂoa hîa ge sī. 21 Tsî ra ge Israelǁîn toroǂnubis tsî Filisteǁîn toroǂnubis tsîra ǃoagu sī ge mâ. 22 Ob ge Davida ǂûna ǃûi ra ǂamkhoeb tawa ǁnāxū, toroǂnubis aisǀkhāb ǃoa ǃkhoe, ǃgâsagu âb tawa sī tsî ǃgâise gu hâsa ge dî. 23 Tsî ǁîgu ǀkhab ra ǃhoa hîab ge ǂamtoroǃkhamaob, Goliat ti ǀon hâ Filisteǁîb, Gats diba aisǀkhāb ǁga hā tsî ǁkhā mîdi ǁkhāde ge ǃhoa, tsîb ge Davida ge ǁnâu. 24 Israelǁîgu ge Goliata gu ge mû, o ǃao tsî ge ǃkhoeni. 25 Tsî gu ge Israelǁîga ge mîǀîgu: “Mû go ra ǁnā aob aisǀkhāb ǁga ra hāba? ǁÎb ge ra hā Israelǁîgab nî mîǃharaga. ǁÎba ga ǃgam khoebab ge gao-aob Saula kai ǃkhūsiba nî mā, tsîb ge ǁkhāti ǁîb ôas ona tarase nî mā bi. ǁKhātib ge surib âba ǁgui-aide xu nî ǃnora kaihe.”
26 Ob ge Davida ǁîb ǀgūse mâ aogu ai ge dî: “Tare-eb ǁnā khoeb, nē Filisteǁîba ǃgam tsî ga nē ǃharaxūba Israela xu ūbēba nî hō? Tarib aob nē ǀūbe Filisteǁîba ûitsama Elob di toroǂnubisa nî mîǁgaiǁgai?” 27 O gu ge aoga ge mîba bi tare-eb ǁnā khoeb, Filisteǁîba ga ǃgamma nî dībahe ǃkhaisa.
28 Davidi di kai ǃgâsab, Eliab ge aogu ǀkhab ra ǃhoa ǃkhaisab ge ǁnâuo, ǁîb ǀkha ǁaixa tsî ge mî: “Tare-ets go nēpa ôaǀkhī, tsî tari-ets go ǁnā ǀoro gūrona ǃgaroǃhūb ǃnâ ǁnāxūba? Tita ge sa ǀgapiǀgapisens tsî ǂkhabaǂâixasib tsîna a ǂan. Sats ge torobats hā nî kōga ǀgui go hā.”
29 Ob ge Davida ge dî: “Tare-e ta go nēsi dī? Dîs ǀguisa ta kom go hîo.” 30 Tsîb ge Davida ǀnîb ǃoa dabasen tsî ǁkhā dîs ǁkhāsa ge dî; o gu ge aoga dîb gere ǃnās hoasa ǁkhā ǃereams ǁkhāsa gere mā bi.
31 ǁNā mîdi Davidi ge ǃhoadeb ge ǂanǂanhe, ob ge Saula ǁîba ge ǂgaihā kai. 32 Ob ge Davida Sauli ǃoa ge mî: “ǃGôahesa gao-aotse, a i khoe-i xare-e tā nē Filisteǁîb xa ǂkhabuǂâi kaihe. Tita ge ǃgû tsî ǁîb ǀkha sī nî ǃkham.”
33 Xaweb ge Saula Davida ǃoa ge mî: “Sats ge nē Filisteǁîb ǃoagu sī a ǃkham ǁoa, sats ge axas ǀguisa i; ǁîb ge ǂkhamsis âba xu a toroǃkhamao.”
34 Ob ge Davida Sauli ǃoa ge mî: “Tita ge ti îb gūna ra ǃûi. Tsî-i ga xam-i kas, bēr-i kas hoasa ǁkhao-e hā ǃkhō tsî tanibē, 35 o ta ge hoaǁae ǃgôaǃgon tsî ǃgam bi tsî ǁkhao-e ǁîb amǃnâba xu ra huiǂui. Tsî ti ǃoagub ga khâi, o ta ge domǃnâb ǃnâ ǃkhō tsî ra ǂnauǃan bi. 36 Tita ge xammi tsî bēri tsîkha ge ǂnauǃan, ǁnās ǁkhāsa ta ge nē ǀūbe Filisteǁîb ǀkha nî dī, ûitsama Elob toroǂnubisab go ǃharaxū amaga. 37 ǁNā ǃKhūb, xammi tsî bēri ǁgoroga xu ge huiǂui teb, ǁîb ge nē Filisteǁîb ǃomǁaeba xu nî huiǂui te.”
Ob ge Saula Davida ge ǃeream: “ǃGû re, îb ǃKhūba hâǀkhā tsi.” 38 Sauli ge ǁîb torosarab ǂûba Davida ǂgaeǂgāb nîse ge mā. Brons toroǀgapasa danas âb ai ǂnûi tsîb ge torosaraba ge ana bi. 39 Davidi ge Sauli gôaba sarab ai ǃgae tsîb ge ǃgûtsâ, o ge ǃgû ǁoa i, ǁînab ge ǁnaeti tama hâ i xui-ao. Ob ge Davida Sauli ǃoa ge mî: “ǁÎna ana hâse ta ge a ǃgû ǁoa, ǁîna ta ǁnaeti tama amaga.” Tsîb ge ǁîna ge ǁhû. 40 ǁÎb ǃûi-aosi haiba ū, koro ǂkhanu ǀuirode ǃārob ǃnâ ūkhâi tsîb ge ǁîde ǃûi-aoǁgarus âb ǃnâ ge ǂgā. Tsîb ge slengers âba ǃomǁae ūhâse Filisteǁîb ǃoa ge ǂoa.
Davidi ge Goliata ra ǃgam
41 Filisteǁîb, Goliati on ge Davidi ǁga ge ǃgûǀgū, ǁkhaukhōtani-aob âb ǁîb aiǃâ garuse. 42 Tsî Filisteǁîb ge Davidab ge mûo, ǁîba ge ǃharaxū, ǂkham axab îxase ra mûsenni a amaga. 43 Tsîb ge Davida ǃoa ge mî: “Tita kha a ari, ots haib ǀkha tita ǃoa ra hā?” Tsîb ge ǁîba Filisteǁîn elogu ǀons ǃnâ Davida ge ǀâxare. 44 ǃAruǀîb ge Goliata Davida ǃoa ge ǃhao: “ǃGûǀgūs ǀguisa hî tita ǁga, o ta ge sa sorosa ǁkhana ra anin tsî ǀgurun tsîna nî mā.”
45 Ob ge Davida ge ǃeream: “Sats ge tita ǃoa gaxu gôab tsî ǁhâigôab tsî gôab tsîn ǀkha ra hā, xawe tita ge sats ǃoa, ǃKhūb Hoaǀgaixab, Israeli ǂnubidi di Elob hîats goro mîǁgaiǁgaib ǀons ǃnâ ra sī. 46 Nētsēs ǁkhās aib ge ǃKhūba satsa ti ǃomǁae nî māǁnâ; o ta ge ǂnauǁgui tsi tsî nî ǁhāǁnâdana tsi. Tsî ta ge Filisteǁîgu di sorode ǁkhana ra anin tsî ǀgurun tsîna nî mā. Ob ge ǃhūbaib hoaba nî ǂan Israeli di Eloba ūhâ ǃkhaisa. 47 Tsîb ge nē ǂguib hoaba ǃKhūb gôab tsî ǁhâigôab tsîkha ǀkha huiǂui tama ǃkhaisa nî ǂan. ǃKhūb ge a danao torob ǃnâ tsî ǁîb ge sado sida ǃomǁae nî māǁnâ.”
48 Filisteǁîb ge ǂhomisen tsî Davidi ǁga ǃgûǀgū, ob ge Davida ǃkhammi ǃkhaib ǁga ǃhaese Filisteǁîba ge ǃkhoeǃoa. 49 Tsîb ge Davida ǃommi âba ǁgarus ǃnâ ǂgā tsî ǀuisa ūǂui tsî slengers ǀkha ǂnoa tsî Filisteǁîba ǃūs ai ge hō; ǀuis ge ǃūs âb ǃnâ ge ǂgâ tsîb ge ais ǂama, ǃhūb ai ge ǁnā. 50 ǁNātib ge Davida Filisteǁîba slengers tsî ǀuis tsîra ǀkha dan tsî ge ǃgam, gôa-i xare-e ǃomǁae ūhâ tamase. 51 Tsîb ge Davida ǃkhoesī, ǁîb tawa sī mâ, Filisteǁîb gôaba ǁhōba xu ǂgaeǂui tsî ǃgam bi tsî danas âba ge ǁhāǁnâ.
Tsî Filisteǁîgu ge ǁîn di ǂamtoroǃkhamaob go ǁō ǃkhaisa gu ge mû, o ge ǁhâ. 52 O gu ge aogu Israeli tsî Judab diga ge khâi ǃkhammi ǂgaiǂuis ǀkha tsî Filisteǁîga, Gats kōse tsî Ekrons ǁāgu kōse ge ǃgôaǃgon. Tsî tsuihe hâ Filisteǁîgu ge Saraims daob ai, Gats tsî Ekrons tsîra kōse ge ǁōǁgoe i. 53 ǁNās khaoǃgâ gu ge Israelǁîga Filisteǁîga ǁkhōǁkhōsase ǃgôaǃgonsa xu oaǀkhī tsî Filisteǁîgu hâǃkhaiba xu xūna hā ge ǃnaribasen. 54 Davidi ge Goliati danasa ū tsî Jerusalems tawa ge sī-ū, xawe Goliati ǁâtaninab ge Davida ǁîb tentoms ǂûs ǃnâ sī ge sâu.
Davidi ge Sauli tawa ra sī-ūhe
55 Sauli ge Davidi ǂoa tsî Filisteǁîba ra ǃgûǃoa ǃkhaisab ge mû, o toroǂnubis di ǃkhōdana-aob, Abneri ai ge dî: “Abnertse, nē ǂkham khoeba tari-i ôaba?”
Ob ge Abnera ge ǃeream: “Gao-aotse, sats a ûitsama ǃkhais ao ta amase a ǀū.”
56 Ob ge gao-aoba “Dî sī tari-i ôab a ǁnā ǂkham khoeba ǃkhaisa” ti ge mî.
57 Davidi ge Filisteǁîbab ge ǃgams khaoǃgâ hâǃkhaib ǁga oaǀkhīo, ob ge Abnera ū bi tsî Sauli tawa ge sī-ū bi, Filisteǁîb danasab Davida noxopa ǃommi ǃnâ ūhâse. 58 Ob ge Saula ge dî bi: “ǂKham khoetse, tari-i ôatsa satsa?”
Ob ge Davida “Sa ǃgāb Isaib, Betlehemǁîb ôa ta ge” ti ge ǃeream.
David ta dipaa Goliat
1 NOvafilisti va ongela omatanga avo ovakwaita va ka homone, ndele va ongala puSogo shomuJuda ndele va onga onhanda pokati kaSogo naAseka muEfes-Dammim. 2 Ndelenee Saul novalumenhu Ovaisraeli va ongala ndele va onga onhanda mefilu laEla, ndele va tanda ombinga va taalela Ovafilisti; 3 nOvafilisti va li komhunda kombinga yavo nOvaisraeli va li komhunda kombinga yavo, nefilu la li pokati kavo. 4 Opo nee meenhanda dOvafilisti omwa dja umwe, a deuka, ofule yokulwa, edina laye Goliat womuGat. Oule waye wa li omaludimbo ahamano noule weke. 5 Komutwe waye kwa li embale loshikushu, nokwa djala oshikutu shoipwakotolwa yoshivela, oudjuu woshikutu shoshivela wa li eekilograma omilongo nhano na heyali doshikushu. 6 Komaulu aye okwa djala oshikelelifovela shitwima nopokati komapepe eonga loshikushu. 7 Oshihengo sheonga laye sha li shi fike pongala yomushi, noudjuu wefo leonga laye wa li u fike peekilograma heyali doshikushu, nomuhumbati woshikelelifo shaye e mu pitila komesho. 8 Ndele ye okwa ehena ko ndee ta ingida ta ti kOvaisraeli ava va tanda ombinga ndee te va lombwele: “Omolwashike mwe uya mu tande ombinga? Ame ndishi Omufilisti, nye ovapiya vaSaul? Hoololeni omulumenhu umwe ne uye kwaame. 9 Ye ngeenge ta dulu okulwa naame nokudipaa nge, fye ohatu ka ninga ovapika veni. Ndelenee ame ngeenge handi mu taataa noku mu dipaa, nye mu nokuninga ovapika vetu noku tu longela. 10 Omufilisti ta ti vali: Onena eli nda sheka omatanga Ovaisraeli. Pei nge omulumenhu umwe ndi shiive okulwa naye.” 11 Saul nOvaisraeli aveshe eshi va uda eendjovo odo dOmufilisti, ova haluka ndele va tila unene. 12 Ndelenee David okwa li omona wOmuefrat womuBetlehem shomuJuda, edina laye Isai. Ye okwa li e na ovana ovamati vahetatu, ndele pefimbo laSaul omulumenhu ou okwa li a kulupa, omido daye da li dihapu. 13 Ndelenee ovana ovamati ovakulunhu vatatu vaIsai va ya naSaul molwoodi. Nomadina ovana ovo ovakulunhu vatatu va ya molwoodi, a li: Eliab, oshiveli, nondenge yaye Abinadab, naau e mu shikula Samma. 14 David okwa li onghelo. Ndele venya ovamwaina ovakulunhu vatatu va shikula Saul. 15 Ndelenee pomafimbo amwe David a dja puSaul nokwa ya kuBetlehem koufita weedi daxe.
16 Ndelenee Omufilisti okwa ehena po omafiku omilongo nhee, ongula nonguloshi ndee ta kala ofika. 17 Opo nee Isai a lombwela omona waye David: “Kufa eekilograma omulongo doilya ya fengwa nomingome edi omulongo ndele di twala diva kovamwaxo konhanda. 18 Ndelenee omingome edi omulongo domashini di twaalela omukulunhu weyovi, ndele u nokupula nhumbi ovamwaxo ve li, ndele pewa oshidimbulukifo kuvo u shi ete. 19 Ndele Saul naavenya novalumenhu aveshe Ovaisraeli va lwifa Ovafilisti mefilu laEla.” 20 Ndele ongula inene David okwa pyakuduka: Okwa yandja eedi komufita, a kufa omutengi ndee ta i ngaashi Isai e mu lombwela. Ndele ye eshi a fika konhanda yomatemba, ovakwaita va tanda ombinga ndele va mbuyaana. 21 Ovaisraeli ngaashi yo Ovafilisti va taalelafana va tanda ombinga. 22 Opo nee David a yandja omutengi waye komunangeli womatemba nokwa tondokela nokweendelela konhele yolwoodi. Ye eshi e uya ko, a pula ovamwaxe nhumbi ve li. 23 Ndele fimbo ta popi navo, Omufilisti wokuGat, edina laye Goliat, ou a deuka mokulwa, okwa dja mongudu yOvafilisti, ndee ta popi eendjovo tuu dinya, ndele David e di uda. 24 Ndelenee ovalumenhu aveshe Ovaisraeli eshi va mona omulumenhu ou, ove mu ya onhapo shaashi vo va tila unene. 25 Novalumenhu Ovaisraeli tava ti: “Omu wete omulumenhu ou ta di oko? Ye te uya okusheka Israel. Nohamba tai ka yandja komulumenhu ou te mu dipaa oupuna muhapu. Ndele tai mu pe omona wayo okakadona a ninge omwalikadi waye, ndele te mu mangulula mo mokuyandja efendelo.”
26 Opo nee David a pula ovalumenhu ava va kala ofika puye ndee ta ti: “Omulumenhu ou ta dipaa Omufilisti ou, ndee ta kombo po ohoni muIsrael, ota ka pewa shike? Osheshi Omufilisti ou ina pita etanda, omushike ngeno, eshi ta sheke omatanga ovakwaita vaKalunga omunamwenyo?” 27 Novakwaita tave mu lombwele ngaashi venya: Osho omulumenhu ou te mu dipaa, ta ka ningilwa. 28 Omukulu waye Eliab, eshi e mu uda ta popi novalumenhu, Eliab okwa handukila David ndee ta ti: “Omolwashike we uya oku: Nolyelye wa fiila okaufita keedi mombuwa? Oupwidi woye nowii womutima woye ondi u shii, shaashi we uya okutala olwoodi.” 29 Ndee David ta ti: “Ame onda ninga shike? Onda pula ashike.” 30 Ndele ye okwa dja po puye nokwa ya kuvamwe, ndee ta popi eendjovo tuu odo, novakwaita ve mu nyamukula paendjovo dotete. 31 Vo eshi va uda eendjovo odo David ta popi, ndele ve di shiivifila Saul. Ye okwe mu ifana.
32 Ndele David okwa lombwela Saul, ndee ta ti: Ovalumenhu vaha shushume molwawinya. Omupiya woye ta ka ya okulwifa Omufilisti winya. 33 Ndelenee Saul okwa nyamukula David: “Ito dulu okuya kOmufilisti ou noku mu lwifa, osheshi ove omunyasha, ndelenee winya omukwaita okudja kounyasha waye.”
34 Opo nee David ta ti kuSaul: “Omupiya woye okwa li koufita weedi daxe, ndele onghoshi ile emwangha eshi le uya ndee tali kwata mo odi ndee tali i nayo, 35 ame nde i shikula ndele handi i denge poshi ndele handi i nakula mokanya kalo. Ndele lo eshi la nhukila nge, ame nde li kwata keendjedi dalo nde li denga poshi ndele nde li dipaa. 36 Omupiya woye a dipaa onghoshi nemwangha, nOmufilisti ou ina pita etanda ta ka ningwa naanaa ngaashi imwe yomwaadinya, shaashi ye a sheka omatanga ovakwaita vaKalunga. 37 David ta ti vali: Omwene ou a xupifa nge meenyala donghoshi nomeenyala demwangha, Ye ota ka xupifa nge yo meke lOmufilisti ou.” Opo nee Saul ta ti kuDavid: “Inda, Omwene na kale naave!” 38 Ndele Saul okwa dika David oshikutu shaye shoita nokwa tula komutwe waye embale loshikushu, noshikutu shoshikushu okwe mu dika. 39 Ndele David okwa djala eongamukonda laye kombada yoikutu yaye, ndele a hetekela okweenda, osheshi ine shi hetekela nande shito, David ta ti kuSaul: “Ame itandi dulu okweenda nayo, osheshi inandi shi hetekela nande shito.” Ndele David okwe i lidula. 40 Opo nee ye okwa kwata oshiumbifo shaye meke laye nokwe likongela mokamulonga oumanya vatano va lalakana nokwe va xwekela mo mokakutu kaye e ka kwete mokakutu koshiumbifo. Ndele oshiumbifo shaye osha li meke laye, ye ta ehene popepi nOmufilisti.
41 NOmufilisti yo okwa ehena popepi naDavid, omuhumbati woshikelelifo shaye e mu pitila komesho. 42 Omufilisti eshi a tala ko nokwa mona David, ye okwe mu dina, shaashi ye okwa li omunyasha muwa nolupe liwa. 43 NOmufilisti ta pula David: “Aame ombwa hamba, ove eshi to uya kwaame noshiti?” NOmufilisti okwa tuka David nokwaana koikalunga yaye. 44 Omufilisti okwa lombwela vali David ndele ta ti: “Ila oku kwaame, opo ndi yandje ombelela yoye keedila dokeulu nokoinamwenyo yomomufitu.” 45 Ndelenee David ta ti kOmufilisti: “Ove to uya kwaame u neongamukonda neonga nomukonda, ndelenee ame handi uya kwoove medina lOmwene womatanga ovakwaita, Kalunga komatanga Ovaisraeli, ou we mu sheka. 46 Onena eli Omwene te ku yandje meke lange, opo ndi ku dipae ndele ndi kufe po omutwe woye ndele ndi shiive okuyandja oimhu yovakwaita Ovafilisti keedila dokeulu nokoifitukuti yokombada yedu, opo edu alishe li shiive nokutya, Israel e naKalunga. 47 Opo nee ongudu ei inene tai ka shiiva nokutya, Omwene ita xupifa neongamukonda neonga. Osheshi olwoodi olOmwene, ndele Ye ote ke mu yandja momake etu.” 48 Omufilisti eshi e lilongekida nokwa ehena popepi naDavid, David okwa tondokela diva konhele yolwoodi okushakeneka Omufilisti. 49 Ndele David okwa tula mo eke laye mokakutu nokwa kufa mo okamanya, nokwa kupula nokwa yasha Omufilisti mombaba yoshipala, okamanya ka ya mo mombaba yoshipala, ndele ye okwa wila poshi noshipala sha twa medu. 50 Osho ngaha hano David okwa finda Omufilisti noshiumbifo nokamanya. Ndele okwa dipaa Omufilisti noshiumbifo nokamanya, Ndele okwa dipaa Omufilisti nande meke laDavid kamwa li nande eongamukonda. 51 Opo nee David a tondoka unene nokwa kala ofika pOmufilisti nokwa kufa eongamukonda laye, e li pweya mo moshilaleko nokwe mu dipaa, ndele okwa teta ko nalo omutwe waye. Ovafilisti eshi va mona nokutya, omuladi wavo a fya, ova ya onhapo. 52 Opo nee ovalumenhu Ovaisraeli nOvajuda va fikama tava kaluka ndele va shikula Ovafilisti fiyo okoshivelo shaGat nofiyo okoivelo yaEkron, Ovafilisti ova dipawa va nangala mondjila okudja kuSaaraim fiyo okuGat naEkron. 53 Opo nee ovana vaIsrael va aluka ko kokutaataa Ovafilisti ndele va tikisha onhanda yavo. 54 Ndele David okwa kufa omutwe wOmufilisti nokwe u twala kuJerusalem, ndelenee oiti yaye e i tula metwali laye. 55 Saul eshi a mona David ta i a ka shakeneke Omufilisti ta ti kuAbner, ondjai: “Abner omulumenhu winya omunyasha, oye omona walyelye?” Ndele Abner ta nyamukula: “Oshili, ngaashi ove tatekulu ohamba u nomwenyo, ame nghi shi shii!” 56 Ndele ohamba tai ti: “Pula hano omunyasha ou, ye omona walyelye?” 57 Ndele David eshi a ehena po, ye eshi a dipaa Omufilisti, Abner okwe mu kufa ndee te mu twala koshipala shaSaul, fimbo ye e nomutwe wOmufilisti meke laye. 58 Ndele Saul te mu pula: “Omunyasha oove omona walyelye?” Ndele David ta ti: “Omona womupiya woye Isai, Omubetlehem.”