Salomob di gao-ommi
1 ǁÎb di gao-ommab ge Salomoba disiǃnonaǀa kuriga ge ǂnubi. 2 ǁKhātib ge Libanonni Haiǀgoms Ommi, korodisi meterga gaxu, ǀgamdisi meterga ǂhaba tsî ge disikoroǀa meterga ǀgapi iba ge ǂnubi. ǁÎb ge sederhaiǂkhâǃnâgu ǃnona raigu digu ai ge mâ i tsî sederhaiǃnaogu ge ǁîgu ai ge ǁgoe i. 3 Omǂamǃnâb ge hakadisikoroǀa ǂkhâǃnâgu ai ge ǁguisa i. 4 Hoa ǀkhākha di ǂnubiǂgoakha ǃnâ di ge mâb hoab ǃnâ ǃnona mûǂuidaode ge kurusa i. 5 Dao-amǃnaogu tsî mûǂuidaodi digu tsîgu ge hakaǁhôaxase ge kuruhe hâ i tsî ǀguiǀkhāb di ǃnona mûǂuidaodi ge nauǀkhāb didi ǃoa-ai ge hâ i.
6 ǂKhâǃnâhaigu ǀkha dīhe hâ ommi ge ǀgamdisikoroǀa meterga gaxu tsî disikoroǀa meterga ge ǂhaba i tsî ǂamǃnâs âb ge ǂkhâǃnâhaigu ai ge hâ i.
7 ǁÎb ge ǁkhāti trons di ommi, ǀgoraǃgâ-ommi tis tsîna gere ǂgaiheb, ǁîb ǃnâb ge ǁhōga gere ǀgoraǃgâb tsîna ge kuru. ǁNā ommi ge ǃnaka ǃgû-aiǂgapaba xu ǀgapise ǂamǃnâb kōse sederhain ǀkha ge ǁguiǂuisa i.
8 Salomob ǂûb di ǁanǃkhaib, trons ommi ǃgâbǀkhāb ai ge ǂnubisa ib ge nau ommi ǁkhāb khami ge kurusa i. ǁÎb ge Faraob ôas, ǃgameb ge hâ is tsîna ǁnāti ī omma ge ǂnubiba.
9 Nē omgu hoagu ge ǃgaoǃgaoba xu ǂamǃnâb kōse ǃgomǀgausa ǀuidi, ǂhâbasa ǀnōb ǃoa aiǂhomihe tsî saxab ǀkha saxaǂhanuǂhanuhe hâdi ǀkha ge kurusa i. 10 ǃGaoǃgaogu ge ǃgomǀgausa, kai ǀuidi, koro metergu tsî haka metergu kō gaxusiba ūhâdi ǀkha ge dīhe hâ i. 11 ǁÎdi ai di ge ǀnî ǀuidi, ǀnōb ǃoa ǁhāǂuisadi tsî sederhaigu tsîna ge hâ i. 12 Kai ai-ommi di ǂnubiǂgoagu ge ǃnona ǃnādi kōse ǂnûi-aigusa ǀuidi tsî ǀgui raib sederhaigu tsîn ǀkha ǂganagab di ai-ommi ǃKhūb ommi dib tsî gao-ommi di dao-ams tsîra khami ge ǂnubisa i.
Hirammi di ǁguiǂams
13 Gao-aob Salomob ge Hirammi, Tirus dib brons sîsenni ǂansa ūhâba ge ǂgai kai. 14 Hirammi ge ǃoataras Naftalib ǃhaos dis di ôa ge iba, tsî ǁîb îb ge Tirus di khoeb, brons sîsenna ge ǁkhā iba. Hirammi ge ǂoaǂamsa ǀgaub ai brons-i ǀkha sîsens di ǂans tsî ǁkhāsiba ge ūhâ i tsî gao-aob tawab ge sīo, ǁîb gere mîmā bi sîsengu hoaga gere dī.
ǀGam brons ǂkhâǃnâkha
(2 Kroniks 3:15-17)
15 Hirammi ge ǀgam brons ǂkhâǃnâkha, mâb hoab ge khoese meterga ǀgapi tsî ǃnani meterga ǁau ikha ge ǂnâ. 16 ǁKhātib ge ǀgam brons danara, brons ǂkhâǃnâkha ai nî ǂnûihe ra ge ǂnâ. 17 Mâ ǂkhâǃnâhaib danas hoas ge ǂgapusa khedegu ǀkha ge anihe hâ i. 18 ǁNātib ge ǂkhâǃnâkha, ǀgam raikha di brons xranatdi ǀkha ge dī.
19 ǂKhâǃnâkha di danadi ge ǁkhowa-amsa ǃkhādi khami ge ī i tsî ǀgam meterkha kōse ge ǀgapi i. 20 ǂKhâǃnâhaikha danadi ai di ge leliǃkhāde ge hâ i tsî ǀgamkaidisi xranatdi ge ǀgam raikha ǃnâ danadi ǂnamipe ge hâ i. 21 Hirammi ge ǁnā ǀgam ǂkhâǃnâkha Tempeli di dao-ams aiǃâ ge mâi. ǃKhawagasǀkhāb ai mâb ge Jakin ti ge ǀonǂgaihe tsî ǀapasǀkhāb ai mâba Boas ti. 22 ǁKhowa-amsa ǃkhādi khami i brons danadi ge ǂkhâǃnâkha ai ge hâ i.
ǁNātib ge ǂkhâǃnâkha di sîsenna ge dītoahe.
Brons ǁgamxapas
(2 Kroniks 4:2-5)
23 Hirammi ge ǃgupu ǁgamxapas, koro meterga ǂhaba, ǀgam tsî ǃkhare meterga ǀgapi tsî ǂnamipeb âsa ge disikoroǀa meter isa brons-i ǀkha ge kuru. 24 Xapas amǃgâb ǃnaka di ge ǁîs ǂnamipe ǃhûde ge ǂnâhe hâ i; ǁîdi ge xapas ǀkha ge ǀgui ǂnâhe. 25 Xapas ge disiǀgamǀa brons ǁgōgu ai ge mâ i. ǃNona gu ge ǀapas ǁga gere kō, ǃnona ga huriǂoas ǁga, ǃnona ga ǃkhawagas ǁga tsî ǃnona ga aiǂoas ǁga. 26 ǁGamxapas di ǀkhāb ge khoese sentimeterga ge ǁau i tsî amǃgâb âs ge kobis amǃgâb khami ge ī i tsî ǃkhās amǃgâb khami ǃaugabǀî gere ǂapaǂoa. ǁÎs ge ǁaubexa hakadisiǀoadisi litergu ǁgam-e ge ū ǁkhā i.
Brons kunirodi
27 Hirammi ge ǁkhāti disi brons kunirode ge kuru. Mâs hoas ge ǀgam meterkha gaxu, ǀgam meterkha ǂhaba tsî ǀgui tsî ǃkhare meterga ge ǀgapi i. 28 ǁÎdi ge nēti ge kuruhe hâ i; ǃnamgu âdi ge ge ǂhaba i tsî di ge hakaǁhôaxa ramdi ǃnâ ge kuruǂgāsa i. 29 ǂHaba ǀkhāgu âdi ai di ge xamgu, gomagu tsî xerugu tsîna ge ūhâ i. ǃNakab tsî ǀgapikab, xamgu tsî gomagu dib ai gu ge ǂgomasa īga ge hâ i. 30 Mâ kuniros hoas ge haka brons ǀnūde ge ūhâ i tsî brons ǀuriga ǀnūdi tawa. ǁĀsenǃnâǃoreb ge haka brons ǂkhâǃnâdi ai ge mâ i tsî ǂkhâǃnâdi ge kranrodi ǀkha ge anisa i. 31 Ams âs ge ǂganagabǀî ǃkhare metera ge ǃgam i, ǁîs ams ge ǃgupu tsî hakadisi sentimeterga ge ǂhaba i. ǁÎs ǂnamipen ge xūna ge xoaǂgāsa i. Kunirodi ǃnamgu ge ge hakaǁhôaxa i tsî ǃgupu tama ge hâ i. 32 ǀNūdi ge ǃnamgu ǃnaka ge hâ i tsî ǀnūdi di ǀurigu ge kunidi ǀkha ge kuruǀhaosa i. Mâ ǀnūs hoas ge hûdisikoroǀa sentimeterga ge ǀgapi i. 33 ǀNūdi ge torokunidi ǀnūdi khami ge kurusa i, ǁîdi ǃân hoan ge brons-i ǀkha ge kurusa i. 34 ǂKhâǃnâdi, mâ ǁhôas kunis dis hoas ǃnaka hâdi ge kuniros ǀkha ge kuruǀhaosa i. 35 Mâ kuniros hoas ǂnamipeb ge ǃgupu ǂgamūdab, ǀgamdisiǀgamǀa sentimetergu kōse gaxuba ge hâ i. ǁÎs ǂkhâǃnâdi tsî xōǀkhāgu tsîn ge ǁîs ǀkha ge kuruǀhaosa i. 36 ǂKhâǃnâgu tsî ǃnamgu tsîn hoan ge xerugu, xamgu tsî palmhaidi tsîn ǀkha ge anansa i tsîdi ge krande ǁîs ǂnamipe ge hâ i. 37 ǁNātib ge disi kunirodi, hoadi ǀguiti-ī, ǀguitikō tsî ǀguiti gere mûsende ge kuru. 38 Hirammi ge ǁkhāti disi brons ǁasenǃnâǃoregu, mâb hoab ǀgam meterkha harasiba ūhâ tsî ǁkhaisakaidisi literga ū ǁkhāga ge kuru, ǀguiba mâ kuniros hoas ǃaroma. 39 ǁÎb ge koro kunirode ommi di ǃkhawagasǀkhāb ai ge mâi tsî nau korode ommi di ǀapasǀkhāb ai. ǁGamxapabab ge ǃkhawagas-aiǂoasǀkhāb ai ge mâi.
Tempeli ǃnâ hâ xūn di xoakhâib
(2 Kroniks 4:11—5:1)
40 Hirammi ge ǁkhāti tsaobsūdi, khâkhâi-ūxūn tsî ǁāsenǃnâǃoregu tsîna ge kuru. ǁÎb ge gao-aob Salomobab ge ǃKhūb ommi tawa gere dība sîsenni hoaba ge dītoa.
41 ǀGam ǂkhâǃnâkha,
ǀgam ǃgupu danara ǂkhâǃnâkha ǂamǃnâ ǂnôara,
ǂgapusa khedega mâ danas hoas ai ūhâkha,
42 hakakaidisi brons xranatde ǀgam raikha mâb hoab ǀguikaidiside ǃkhōǂgā hâkha,
43 disi kunirodi,
disi ǁāsenǃnâǃoregu ǁîdi ai mâdi,
44 ǁgamxapas, disiǀgamǀa gomagu ai mâs,
45 tsaubsūdi, khâkhâi-ūxūn tsî ǁāsenǃnâǃoregu tsîna.
Nē xūn Hirammi ge gao-aob Salomoba Tempeli ǃaroma dīban hoan ge ǂkhanuǂkhanusa brons-i ǀkha ge kurusa i. 46 Gao-aob ge ǁîna Jordanǃāb ǃgoaǃnāb tawa, Sukots tsî Saretans tsîra ǁaegu ǂgoab ǃnâ ge kuru kai. 47 Salomob ge nē brons xūn hoan di ǃgomma, kaisen ge ǂgui i xui-ao ǀnō tama ge i tsîb ge ǃgommi âna ǂansa tama hâ.
48 Salomob ge ǁkhāti ǃKhūb ommi di xūn hoana ge dī kai; ǃhuniǀuri altars, ǃhuniǀuri tāb ǁguibaperegu dib, 49 ǃūmû ǃhuniǀuri kandelargu, koroga ǃkhawagasǀkhāb tsî koroga ǀapasǀkhāb Hoan xa ǃAnu ǃKhaib dib aiǃâ, ǃhuniǀuri ǃkhādi, ǃamǀaedi tsî ǁaraǂao-ūxūn, 50 ǃoredi, ǁaraǂao-ūxūdi, ǀgapiǃoredi, ǀanǀanǃoredi, ǀaekhorodi, Hoan xa ǃAnu ǃKhaib tsî Tempeli tsîn dao-amdi di ǂgāmâi-aixūdi tsîn hoan ge ǃhuniǀurib ǀkha ge dīsa i. 51 Gao-aob Salomob ge ǃKhūb ommi di sîsenni hoabab ge dītoa, o hoaraga xūn ǁîb îb Davidi ge khai hâ in, ǀhaiǀurib tsî ǃhuniǀurib hoaba, Tempeli di sâuǃnâ-omgu ǃnâ ge ǂgā.
Etungo louhambangulu waSalomo
1 Ndelenee ongulu yaye mwene Salomo okwe i tunga omido omulongo nanhatu, nokwa mana ongulu aishe. 2 Okwa tunga ongulu yomufitu waLibanon. Oule wayo omaludimbo efele limwe, nounene wayo omaludimbo omilongo nhano, noule wayo wopombada omaludimbo omilongo nhatu. Okwe i tunga kombada yeengudi domisederi da dikilwa omikweyo nhee. Kombada yeengudi da li omandangalati omisederi a hongwa. 3 Ndele yo oya li i nonduda yoipilangi yomisederi kombada yomadimo a li keengudi omilongo nhee nanhano. Keshe omukweyo omadimo omulongo naatano a shikulafana. 4 Muyo mwa li eembululu domakende omikweyo nhatu, neembululu douyelele da taalelafana nhatu nanhatu. 5 Eembululu adishe doivelo nodomakende da li di neembinga nhee. Neembululu doivelo da taalelafana nhatu nanhatu.
6 Nokwa dika vali ehale leengudi. Oule washo omaludimbo omilongo nhano, nounene washo omaludimbo omilongo nhatu, ndele komesho yasho okwa dika etungilo loposhivelo li neengudi nonduda.
7 Nokwa ninga vali olupale lolukalwapangelo nokutya olupale letokolo, omo a tokolela eendjovo. Ndele olo la uvikwa noipilangi yomisederi okudja kolupanda fiyo okoiti yonhala.
8 Nongulu yaye mwene, omo a kala, oya li moluumbo likwao lokomesho, konima yolupale, ndele yo oya tungwa ya faafana. Nokwa tungila yo omona okakadona kaFarao, aka Salomo kwa li a hombola, ongulu ngaashi olupale eli.
9 Adishe odo da tungwa nomamanya mawa e nondilo, a hongwa pashiyelekifo, ndele a shaaxwa kombinga yomeni noyopondje, nokutya okudja kekanghameno fiyo okonhala yokoxulo. Nosho yo pondje fiyo koluumbo linene lokomesho. 10 Nekanghameno la tungwa nomamanya mawa e nondilo, omamanya manene omaludimbo omulongo nomamanya omaludimbo ahetatu. 11 Ndele kombada yalo mwa li omamanya mawa e nondilo, omamanya a hongwa pashiyelekifo noipilangi yomisederi. 12 Ndele keembinga adishe doluumbo linene pa li omamanya a hongwa a londekafana omikweyo nhatu. Nomukweyo umwe womiti domisederi, ngaashi poluumbo lomeni longulu yOmwene nopolupale louhambangulu. 13 Ndele ohamba Salomo oya ifana Hiram wokuTirus.
14 Ye okwa li omona womufiyekadi womuNaftali, naxe okwa li omulumenhu wokuTirus, omuhambwidi woshikushu. Ndele Hiram okwa li e yadi ounongo neendunge nomayele okuninga oinima i lili nai lili yoshikushu. Okwa tambula eshivo lohamba Salomo loku mu hambulila oipumbiwa aishe yoshikushu.
Oinima yomotembeli nomawapeko ayo
15 Ye okwa foroma eengudi odo mbali doshikushu. Oule wopombada wongudi imwe wa li u fike pomaludimbo omulongo naahetatu, nongodi yomaludimbo omulongo naavali ya yeleka ounene wayo. 16 Ndele ye okwa ninga yo omitwe mbali doulenga da tulwa koxulo yeengudi, odo oshilonga shoshikushu sha telekwa monhelekelo. Oule wopombada womutwe umwe wa li omaludimbo atano, noule wopombada womutwe mukwao wa li omaludimbo atano. 17 Nokwa ninga eendjadja mbali ngaashi eendjadja deengodi tadi tungwa neengodi da fomalyenge dokudika omitwe odo da li koxulo yeengudi. Eendjadja heyali komutwe umwe, naheyali komutwe mukwao. 18 Nokwa ninga vali oiimati yeegranati nokutya, omikweyo mbali kombada yeendjadja dimwe keengudi. Nosho yo ngaha okwa ningila omutwe mukwao. 19 Nomitwe dokoxulo yeengudi da li moshivelongulu, oule wado wa li omaludimbo ane, do da li da fa eenhemo domado. 20 Omitwe deengudi odo mbali da londa olupanda, da li di noulenga wa feendjadja. Eegranati da li omafele avali momikweyo mbali da dingilila omutwe umwe. 21 Nokwa dika eengudi odo poshivelongulu shehale lotembeli. Ye eshi a dika ongudi koumbuwanhu, okwe i luka Jakin, ndele eshi a dika ongudi yokoumbangalanhu, okwe i luka Boas. 22 Eenhemo domado eshi da ningwa keexulo deengudi, oilonga yeengudi ya xulifwa po.
23 Ndele okwa ninga yo etemba, oshilonga shokutelekwa monhelekelo. Ounene walo wopokati komunghulo umwe nomunghulo mukwao, wa li eemeta mbali. Noule wopombada wa li eemeta nhee netata, nomoluputa la yelekwa nongodi yeemeta omulongo nanhatu. 24 Koshi yomunghulo walo okwa dingililifwa omatanga. Oo a dingilila etemba ngaha: omatanga omulongo kwa li moludimbo limwe. Omatanga a li momikweyo mbali, a telekwa kumwe nefuta monhelekelo. 25 Loo ola li la dikwa kombada yeengobe omulongo nambali: nhatu da taalela koumbangalanhu, nanhatu da taalela kouninginino, nanhatu da taalela koumbuwanhu, nanhatu da taalela koushilo, fimbo etemba la li kombada yado. Omakalo okwa ama meni. 26 Nounene weemhati dalo wa li u fike peke, nomunghulo walo wa ningwa wa fa odo depeta, ngaashi onhemo yomado. Lo ola kwatelela mo eelita omayovi omilongo nhee.
27 Nokwa ninga yo oweendifotemba omulongo voshikushu. Oule wokaendifotemba keshe wa li omaludimbo ane, nounene wako omaludimbo ane, noule wopombada omaludimbo atatu. 28 Nombalisha yokaendifotemba ya ningwa ngaha: oya li i neenhikifo; neenhikifo da kwatakanifilwa neengudi domomakoto. 29 Meenhikifo pokati keengudi mwa fanekwa eenghoshi, neengobe novakerubi. Nosho yo meengudi. Kombada nokoshi yeenghoshi noyeengobe pa li oulenga weenhemo. 30 Nokaendifotemba keshe ka li ke nomaulu ane oshikushu neeakseli doshikushu. Nomakoto ako ane a li e nomapepe. Omapepe a nyamininwa koshi yombalisha. Ndele pondje pa li oulenga weenhemo. 31 Ombululu yako ya li meni lomapepe, noule woludimbo limwe. Nombululu yako ya li ya dingilila, ya ningwa ngaashi oshitenhekwamhadi, noule oludimbo limwe netata. Pombululu yo pa li oulenga wa nyolelwa po; ndelenee eenhikifo dako da li di neembinga nhee, inadi dingilila. 32 Nomaulu ane a li koshi yokaendifotemba noikwatifo yomaulu ya kwata ombalisha. Nounene wokuulu keshe wa li oludimbo limwe netata. 33 Nomaulu aa a pangelwa ngaashi omaulu etemba; eeakseli, noikwatifo yao ya fomatwatwa noimbudju, oinima aishe ei ya folomwa noshifolomifo. 34 Nomapepe ane a li meekolonela nhee dokaendifotemba keshe. Omapepe a ningwa mumwe nombalisha. 35 Kombada yokaendifotemba pa li omhakwila. Oule wayo etata loludimbo, ya dingilila. Ndele kombada yombalisha kwa li oikwatifo neenhikifo dayo ya telekwa aishe mumwe monhelekelo. 36 Ndele meenhikifo doikwatifo ye okwa faneka ovakerubi neenghoshi nomilunga, oko kwa li ku nonhele, neendjadja deenhemo da dingilila keembinga adishe. 37 Osho ngaha hano a ninga oweendifotemba omulongo; keshe kamwe ke fike pamwe ka telekwa monhelekelo. Va folomwa moshifolomifo shimwe.
38 Ye okwa ninga vali eembalisha omulongo doshikushu. Mukeshe ombalisha mwa ya eelita omafele ahetatu. Nombalisha keshe ya li i fike hambala peemeta mbali. Kokaendifotemba keshe komoweendifotemba omulongo kwa li ombalisha imwe. 39 Opo nee a tula oweendifotemba ngaha: vatano kombinga yokoumbuwanhu wongulu, navatano kombinga yokoumbangalanhu wongulu. Ndelenee efuta okwe li tula kombinga yokoumbuwanhuushilo wongulu.
40 Hiram okwa ninga vali eembiya, oixupulo noiyaxa. Osho ngaha hano Hiram a wanifa oshilonga osho ye kwa li e noku shi ningila ohamba Salomo mongulu yOmwene: 41 Eengudi mbali noipakululu ivali ya tenhekwa keexulo deengudi. Neendjadja mbali da dingilila oipakululu; 42 neegranati omafele ane da dingilila oipakululu: momikweyo mbali kukeshe shimwe, 43 noweendifotemba veembalisha omulongo neembalisha omulongo doweendifotemba, 44 nefuta limwe neengobe omulongo nambali koshi yefuta, 45 noiyuma noiyaxa nomatemba. Oinima aishe ei Hiram e i ningila Salomo omolwongulu yOmwene, oya li oshikushu ya pundjwa nawa. 46 Moluhaela laJordan, omo mwa li edu lihapu, pokati kaSukkot naSareta, ohamba ye i folomifa moshifolomo shedu.
47 Ndele Salomo ina yeleka oinima aishe, osheshi oya li ihapu unene. Noshikushu inashi yelekwa. 48 Salomo okwa hambulifa moshingoldo oiyakulifo yomotembeli: oaltari, noshitaafula shokutenheka omingome deyambo kuKalunga, 49 noikwatelwalamba omulongo ya li komesho yOuyapukielela, itano okoumbuwanhu, noitano okoumbangalanhu; neenhemo neelamba neenghwato dayo; 50 noukopi noipwipwiko noiyaxa nouyaxa voitwiminifo noikwatelwa yomakala, nomakandula omivelo dOuyapukielela nomivelo dopondje yotembeli. Aishe ei oya li yoshingoldoelela.
51 Ndele ohamba Salomo eshi ya mana oilonga aishe yotembeli, oya tuvikila momalimba otembeli oinima aishe oyo xe David a yapulila Omwene: oisiliveli noingoldo, noinima ikwao.