Jesus oye Omuwa gwEsabati
(Mat. 12:1-8Mrk. 2:23-28)
1 MEsabati lyontumba Jesus okwa piti pokati komapya. Aalongwa ye oya polola omaha noye ga thengele pomake gawo e taa li. 2 Nena yamwe yomaafarisayi oya ti: “Omolwashike tamu longo shoka shi indikwa kompango mEsabati?”
3 Jesus okwe ya yamukula a ti: “Inamu lesha nani shoka David e shi ningi, sho a li a sa ondjala, oye mwene naantu ye? 4 Oye okwa yi mongulu yaKalunga e ta kutha mo iikwiila mbyoka ya yambelwa Kalunga nokwe yi li po e ta pe wo mboka ya li puye. Iikwiila ya tya ngaaka aayambi ayeke ya li ya pitikilwa oku yi lya.”
5 Opo Jesus okwa ti kuyo: “Omuna gwOmuntu oye Omuwa nogwEsabati.”
Omulumentu e na oshikaha sha lemana
(Mat. 12:9-14Mrk. 3:1-6)
6 MEsabati ekwawo Jesus okwa yi mosinagoga nokwa longo aantu. Omo omwa li mu na omulumentu e na oshikaha shokolulyo sha lemana. 7 Nena aalongimpango naafarisayi oya kongo ompito yokutamaneka Jesus, onkee oye mu langele, ya tale, ngele ota aludha mEsabati. 8 Ihe Jesus okwa dhimbulula omadhiladhilo gawo nokwa ti komulumentu gwoshikaha sha lemana: “Thikama, u ye huka montaneho yaayehe.” Oye okwa thikama e te ya. 9 Jesus okwe ya pula e ta ti: “Oshike sha pitikwa okulongwa mEsabati: okulonga uuwanawa nenge okulonga uuwinayi, okuhupitha omwenyo nenge oku gu kanitha?” 10 Jesus okwa tala iipala yaayehe mboka ya kuutumba mpoka nokwa lombwele omulumentu ngoka a ti: “Utha oshikaha shoye.” Oye okwe shi utha, osho nosha aluka.
11 Ihe aatamaneki oye mu geele noonkondo noya pulathana kutya Jesus oye na oku mu ninga ngiini.
Jesus ta hogolola aayapostoli omulongo nayaali
(Mat. 10:1-4Mrk. 3:13-19)
12 Pethimbo tuu ndyoka Jesus okwa londo kondundu, a ka galikane, nokwa kala ko uusiku auhe ta galikana Kalunga. 13 Ano ongula sho kwa shi, okwi ithana aalongwa ye, ye ye kuye nokwa hogolola mo muyo omulongo nayaali mboka e ya luku aayapostoli: 14 Simon, ngoka Jesus e mu luku wo Petrus, nomumwayina Andreas, Jakob naJohannes, Filippus naBartolomeus, 15 Mateus naTomas, Jakob yaAlfeus naSimon, ngoka i ithanwa omulaadhi, 16 Judas yaJakob naJudas Iskariot, ngoka a ningi omugwaaleki gwe.
Jesus ta longo nota aludha
(Mat. 4:23-25)
17 Jesus okwa kuluka kondundu pamwe nayo nokwa thikama pelundu puuyelele pamwe nongundu onene yaalongwa ye. Okwa li wo ku na aantu oyendji ya zi kuJudea nokuJerusalem, nosho wo komunkulo gwefuta, popepi naTiro naSidon. 18 Oye ya oku mu pulakena nokupangwa omavu gawo. Naamboka ya li ya hepekwa koombepo dha nyata, oye ya kuye nokwe ya aludha. 19 Ayehe mboka oya kambadhala oku mu guma, oshoka oonkondo ndhoka dha zi muJesus odhe ya aludha.
Euvitho lyokondundu: Aanelago naanamupya
(Mat. 5:1-12)
20 Jesus okwa tala kaalongwa ye e ta ti:
“Aanelago one mboka mwa hepa,
oshoka Oshilongo shaKalunga osheni.
21 Aanelago one mboka mwa sa ondjala ngashingeyi,
oshoka otamu ka kutithwa.
Aanelago one mboka tamu lili ngashingeyi,
oshoka otamu ka yola.
22 “One aanelago, aantu ngele taye mu tondo, taye mu tidha po, taye mu sheke, nenge taa ti kutya one aawinayi omolwOmuna gwOmuntu. 23 Uuna tashi ningwa, nyanyukweni e tamu tanta,
oshoka ondjambi yeni onene yi li megulu.
Oshoka noohe osho ya ningile wo aahunganeki.
24 Ihe yayee ne mbo aayamba ngashingeyi,
sho mu iwete mwa gwana.
25 Yayee one mboka mwa kuta ngashingeyi,
oshoka otamu ka sa ondjala.
Yayee one mboka tamu yolo ngashingeyi,
oshoka otamu ka sa oluhodhi notamu ka lila.
26 “Yayee, aantu ayehe ngele taye mu popile muuwanawa,
oshoka noohe osho ya ningile aahunganeki aafundja.”
Hola wo naangoka e ku tonde
(Mat. 5:38-48Mat. 7:12a)
27 “Ihe ne mboka tamu pulakene, otandi mu lombwele: Holeni aatondi yeni, mboka ye mu huge, ya ningileni uuwanawa. 28 Yambekeni mboka taye mu thingi, galikaneneni mboka taye mu sheke. 29 Oongoka te ku dhenge kolupanda lumwe, mu etha, a dhenge nolukwawo. Ngoka te ku kutha ohema yoye, mu pa nombaikitha yoye wo. 30 Kehe ngoka te ku indile sha, mu pa. Ngoka te ku yugu iinima yoye, ino yi mu pula we. 31 Shoka mwa hala aantu ye mu ningile, osho ya ningileni wo.
32 “Ngele ne omu hole owala aantu mboka ye mu hole, otamu tegelele tuu epandulo lyasha? Oshoka naalunde wo oye hole aantu mboka ye ya hole. 33 Ngele ohamu ningile owala uuwanawa aantu mboka haye mu ningile uuwanawa, otamu tegelele tuu epandulo lyasha? Oshoka naalunde wo osho haa ningi. 34 Ngele ohamu pe owala mboka taye ke mu pa komeho, otamu tegelele tuu epandulo lyasha? Oshoka naalunde ohaa paathana, opo ya ka galulilwe shi thike pushoka ye shi gandja. 35 Holeni aatondi yeni e tamu ya ningile uuwanawa. Gandjeni, ne inamu tegelela, mu galulilwe. Oshoka ondjambi yeni onene, notamu ningi aana yaKalunga gwokombandambanda. Oshoka Kalunga oye omwaanawa kumboka ihaa pandula naamboka oonakwiihola. 36 Kaleni mu na ohenda ngashika Ho yeni e na ohenda.”
Okupangulathana
(Mat. 7:1-5)
37 “Inamu pangula yakweni, opo Kalunga kee mu pangule; inamu tokola, opo Kalunga kee mu tokole. Dhiminathaneni po oondjo, Kalunga ote mu dhimine po wo. 38 Gandjeni, Kalunga ote mu pe oshiyelekitho shoka tashi holola iilonga yeni iiwanawa, shu udha, sha thindwa, sha huwa, tashi tika e tashi tulwa mekolo lyeni. Oshoka oshiyelekitho shoka tamu shi yelekitha yakweni, osho Kalunga te ke mu yelekitha.”
39 Jesus okwe ya lombwele eyele a ti: “Omuposi ota vulu tuu okukwata omuposi mukwawo keti? Ayehe yaali itaa gwile moshilambo? 40 Omulongwa ke vule ndishi omulongi gwe. Ihe omulongwa kehe ngoka a pwa okulongwa, oku thike pomulongi gwe.”
41 “Omolwashike wa tala okahwandu okashona ke li meho lyamukweni, ihe endangalati li li meho lyoye ku li wete? 42 Nenge oto vulu ngiini okulombwela mukweni: ‘Kuume, andiya, ndi kuthe mo okahwandu ke li meho lyoye,’ ihe endangalati ndyoka li li meho lyoye mwene ku li wete? Mufudhime ngoye, kutha mo tango endangalati meho lyoye mwene, nena oto vulu okumona ko e to kutha mo okahwandu ke li meho lyamukweni.”
Omuti niiyimati yagwo
(Mat. 7:16-20Mat. 12:33-35)
43 “Omuti omwaanawa kagu wapa okwiima iiyimati iiwinayi, nomuti omwiinayi kagu wapa okwiima iiyimati iiwanawa. 44 Oshoka kehe omuti ohagu dhimbululwa kiiyimati yagwo. Ndishi oonkwiyu ihadhi likolwa komano nenge oomviinu komankono? 45 Omuntu omwaanawa ota holola mompungulo ombwanawa yomutima gwe uuwanawa. Osho wo omuntu omwiinayi ota holola mo uuwinayi mompungulo ye ombwinayi. Oshoka shoka shu udhilila momutima, okana ohake shi piitha mo.”
Aatungingulu yaali
(Mat. 7:24-27)
46 “Omolwashike hamu ithana ndje: ‘Omuwa, Omuwa’, ihe ihamu longo shono tandi shi mu lombwele? 47 Kehe ngoka te ya kungame nota pulakene oohapu dhandje e ta vulika kudho, otandi mu ulukile nkene a tya. 48 Oye okwa fa omulumentu ta tungu ongulu. Oye okwa fulu nokwa tungile ekankameno kemanya. Opo eyelu olye ya, nefundja olya panuka ko e tali itsu mongulu ndjoka, ihe inayi teka po, oshoka oya li ya tungwa ya kola. 49 Ihe ngoka tu uvu oohapu ndhika dhandje, ye ita vulika kudho, okwa fa omulumentu a tungile ongulu pehekevi, ye ina fula omukanka. Ano efundja sho lya panuka ko e tali itsu mongulu ndjoka, oya kumuka po, nekumukopo lyayo olya li enene.”
Okuṱakamisa esabata
(Mt 12:1-8Mk 2:23-28)
1 Eyuva rimwe Jesus wa ri ama ka wondja movikunino vyovikokotwa mesabata. Ovahongewa ve va pora ozondjaṱu zovikokotwa, ave vi nyaere momake nu ave vi ri. 2 Ovafarisei tjiva va pura ave tja: “Okutjavi tji mamu tjiti otjiṋa tji tji hiya yandjerwa okutjitwa mesabata?”
3 Jesus we ve zira a tja: “Kamu na pu mwa resere imbi David mbya tjitire indu eye na imba mba ri puna ye tji va ṱire ondjara are? 4 Eye wa hitire mondjuwo ya Ndjambi, a toora ozomboroto nḓe punguhirwa Ndjambi na ri, tjazumba a yandja ku imba mba ri puna ye wina. Ozomboroto nḓa kaze yandjererwe okuriwa i ovandu varwe posi yovapristeri uriri.”
5 Nu eye wa hungira komurungu na tja ku wo: “Omuna wOmundu eye Omuhona nandarire wesabata.”
Omundu ngwa remanene eke
(Mt 12:9-14Mk 3:1-6)
6 Nu mesabata rarwe Jesus wa hitire mosinagoge na hongo ovandu; tjandje nao mu nomundu ngwa remana eke rokunene. 7 Ozonongo zomambo nOvafarisei tjiva aave tjungire Jesus nawa ve mune kutja eye ma verukisa omundu mesabata, kokutja ve sore okumupa ondjo. 8 Nungwari Jesus aa tjiwa omeripuriro wawo, nopa tjera nai komundu ngwa remanene eke: “Sekama, nu indjo mba komurungu.” Nu ingwi omundu wa sekama na kurama. 9 Tjazumba Jesus we ve pura nai: “Ku kwa yandjerwa okongwi okutjita ouwa mesabata poo okongwi okutjita ouvi, okuyama omundu poo okumuyandeka?” 10 Eye wa tara ku wo avehe na tja komundu ngwi: “Nyaturura eke roye.” Eye wa nyaturura indi eke, noro ari veruka.
11 Owo va pindikire tjinene, narire tji verihungirire oveni kutja hapo Jesus mave sokumutjita vi.
Jesus ma toorora ovahongewa omurongo na vevari
(Mt 10:1-4Mk 3:13-19)
12 Momayuva ngo Jesus wa karondere kondundu okukakumba, nu wa rara ama kumbu ouṱuku auhe ku Ndjambi. 13 Nu tji pa tji eye wa isana ovahongewa ve, a toorora mo omurongo na vevari, nu e ve ruku kutja ovaapostele. 14 Owo va ri mba: OSimon, wina Jesus ma rukire ena Petrus, nomuangu we Andreas, na Jakobus na Johanes, na Filipus na Bartolomeus, 15 na Mateus na Tomas, na Jakobus, omuzandu wa Alfeus, na Simon, wina ngwaa isanewa Omuseloti, 16 na Judas, omuzandu wa Jakobus, na Judas Iskariot, ingwi ngwa karira omuhorore wa Jesus movineya.
Jesus ma hongo nokuverukisa ovandu
(Mt 4:23-25)
17 Jesus wa herukire kondundu puna ovaapostele ve, nu arire tja kakurama puna otjimbumba otjinene tjovemukongorere. Nu pa ri otjimbumba tjovandu ovengi mba zire kehi ra Judea na kOjerusalem, na mba zire kovihuro mbya ri komukuro womuronga oTirus na kOsidon. 18 Owo ve ya okuyekupuratena ku ye nokuverukisiwa omitjise vyawo. Nu imba mba ri nozombepo ozohakohoke wina ve ere nave verukisiwa. 19 Ovandu avehe va kondja okuṱuna ku ye, orondu mu ye iyamu zu omasa ngaa yeverura nu eye wa verukisa avehe.
Ondjoroka noruhoze
(Mt 5:1-12)
20 Jesus wa tara kovahongewa ve na tja:
“Oweṋe ovaṋingandu vasyona,
orondu ouhona wa Ndjambi oweṋu!
21 Oweṋe ovaṋingandu nambano
mbu mwa ṱondjara,
orondu mamu kutisiwa.
Oweṋe ovaṋingandu nambano mbu mamu riri,
orondu mamu yoro.
22 “Oweṋe ovaṋingandu ovandu tji mave mu tondo, tji mave mu humbu, na tji mave mu yamburura, na tji mave mu kuminine ngamwa otjiṋa otjivi mena rOmuna wOmundu! 23 Nyandeye nu mu yoroke oviṋa mbi tji vya tjitwa ku eṋe, orondu ondjambi yeṋu oyo onene meyuru. Ooihe mukururume otjinga ava tjitire kovaprofete omuhingo tjingewo mbo.
24 Nungwari owee ku eṋe nambano mbu mwa tumba,
tjinga indji ombyarero yeṋu amwe i muna rukuru!
25 Owee ku eṋe nambano mbu mwe kuta,
orondu mamu ṱondjara!
Owee ku eṋe nambano mbu mu yora nai,
orondu mamu ṱoruhoze namu riri!
26 “Owee ku eṋe ovandu tji mave mu tanga; ooihe mukururume otjinga ava tanga ovaprofete woposyo.
Okusuvera ovanavita
(Mt 5:38-48Mt 7:12a)
27 “Nungwari ku eṋe mbu mamu ndji zuu me tja nai: ‘Suvereye ovanavita na eṋe, tjiteye ouwa ku imba mbe mu tonda. 28 Sereye ondaya ku imba mbu mave mu sengi, nu kumbireye imba mbe mu tatumisa.’ 29 Omundu tje ku tono kotjitama, mu pa ihi otjikwao wina; nu tje ku yeka ongwava yoye, mu esa a tware indji ohema yoye wina. 30 Auhe ngu ma ningire otjiṋa, mu pa, nu ngu me ku yeka ovyoye o tja nga kotore. 31 Tjiteye kovakweṋu otja punga amamu vanga kutja owo ve tjite ku eṋe.
32 “Tji mamu suvere porwe imba mbe mu suvera, mamu mwine po ondjambi yatjike? Tjinga imba ovanauvi ave suvera imba mbe ve suvera! 33 Nu tji mamu tjiti ouwa ku imba porwe mbe tjita ouwa ku eṋe, mamu mwine po ondjambi yatjike? Imba ovanauvi wina e ri tjinga ave tjita? 34 Nu tji mamu yazemisa ovimariva ku imba porwe mbu mu nomaundjiro wokutja mave mu kotorere, mamu mwine po ondjambi yatjike? Imba mbe ha tjiwa Ndjambi wina e ri tjinga ave yazemisa kovanauvi ovakwao kutja owo ve kotorerwe otjivarero tjingetjo? 35 Nungwari suvereye ovanavita na eṋe, tjiteye ouwa ku wo, nu yazemiseye amu hi na okundjirako okukotorerwa. Ondjambi yeṋu otji mai rire onene, notji mamu rire ovanatje va Ndjambi wOkombandambanda, eye tjinga e nouwa ku imba mbe ha tja okuhepa na kovanauvi. 36 Rireye ovanatjari otja Iho punga e ri omunatjari.
Okupangura ovakweṋu
(Mt 7:1-5)
37 “Amu pangura ovakweṋu kutja amu ha pangurwa i Ndjambi; amu yandja ondjo kovakweṋu kutja amu ha pewa ondjo i Ndjambi. Isireye ovakweṋu kutja Ndjambi e mu isire. 38 Yandjeye kovakweṋu nu Ndjambi me mu pe wina. Tjiri, mamu pewa otjisaneke otjiwa tji tja pama, tji matji tikatika nu tji matji tuwa momake woye. Otjisaneke tji mamu saneke na tjo ovakweṋu, Ndjambi otjinga ame mu saneke na tjo wina.”
39 Nu Jesus we ve raerere omasanekero nga: “Omupoṱu kamaa yenene okunana omupoṱu omukwao. Tja tjiti nao aveyevari mave wire motjitoto. 40 Omuhongwa ke ri kombanda yomuhonge we; nungwari omuhongwa auhe tja mana omerihongero we, ma sana komuhonge we.
41 “Okutjavi tji mo munu okarupambaro ku ke ri meho romukweṋu, nu indji ondimbo ndji ri meho roye au hi nakuimuna? 42 Mo sora vi okutja komukweṋu: ‘Arikana mukwetu, kurama mbi ise mo okarupambaro meho roye,’ nu indji ondimbo ndji ri meho roye au hi nakuimuna? Munatjavivi ove, rutengatenga isa mo indji ondimbo ndji ri meho roye, otji mo sora okumuna nawa okunana inga okarupambaro ku ke ri meho romukweṋu.
Omuti novihape vyawo
(Mt 7:16-20Mt 12:33-35)
43 “Omuti omuwa kau twako ovihape ovivi, nu omuti omuvi kau twako ovihape oviwa. 44 Omuti ngamwa auhe u tjiukirwa kovihape vyawo. Omakuyu kaye nikorwa komuti womakuiya, nomandjembere kaye porwa komisaona. 45 Omundu womutima omuwa u isa ouwa movihuze oviwa vyomutima we, nomundu womutima omunauvi u isa ouvi moviṋa ovivi vyomutima we. Orondu otjinyo tji hungira imbi mbye ura momutima.
Ovatunge vevari vozondjuwo
(Mt 7:24-27)
46 “Okutjavi tji mu ndji isana kutja ‘Muhona, Muhona,’ ngunda amu ha tjiti imbi mbi mbi mu raera? 47 Auhe ngu meya ku ami, a puratene komambo wandje na kara nonḓuviro ku wo, ami me mu raisire kutja wa sana ku tjike. 48 Eye u ri otja omundu ngwa zika omazikameno wondjuwo ye kombanda yoruuwa. Nomupupo tji wa rauka, nomeva wonḓonḓu aye rivete mondjuwo ndji, oyo kai kurakurire ko, tjinga aya tungwa kombanda yoruuwa. 49 Nungwari ingwi ngu zuva omambo wandje na ha kara nonḓuviro ku wo, u ri otja omundu ngwa tunga ondjuwo ye meheke uriri nokuhinomazikameno; nomupupo wonḓonḓu tji weya naurivete mu yo, oyo mai u tjimanga uriri, nu tjiri, omawiro wondjuwo ndjo ya rira omanene tjinene!”