Kotokeleni uufudhime
(Mat. 10:28-31)1 Aantu omayuvi nomayuvi oya gongala e taa lyatathana. Tango Jesus okwa lombwele aalongwa ye a ti: “Kotokeleni efulika lyaafarisayi nokutya uufudhime wawo. 2 Kaku na shoka sha siikilwa itaashi ka hololwa, naashoka sha holama itaashi ka tseyika. 3 Kehe tuu shoka mwe shi popi momilema, otashi ka uvika puuyelele. Naashoka mwe shi nongonene aantu momakutsi meholamo, otashi ka uvithwa kiihoko yoongulu.”
Olye e na okutilika
(Mat. 10:28-31)4 “Ne ookuume kandje, otandi mu lombwele: Inamu tila mboka taa dhipaga olutu, ihe itaa vulu we okuninga sha shilwe. 5 Otandi mu ulukile ngoka mu na oku mu tila: tileni Kalunga ngoka, sho a dhipaga, e na oonkondo okuundulila moheli. Eeno, otandi mu lombwele, mu tileni!”
6 “Omanza gatano itaga landithwa po nani nando uupeni uyali auke? Ihe kaku na nando olimwe lya dhimbiwa kuKalunga. 7 Oshoka nomafufu geni gokomutse oga yalulwa. Ano inamu tila: one mu vule omanza ogendji.”
Okuhempulula nokwiidhimbika Kristus
(Mat. 10:32-33Mat. 12:32Mat. 10:19-20)8 “Otandi mu lombwele: Kehe tuu ngoka ta hempulula montaneho kutya ogwandje, osho wo Omuna gwOmuntu ote mu hempulula montaneho yaayengeli yaKalunga. 9 Ngoka ti idhimbike ndje paantu, nOmuna gwOmuntu ote mu idhimbike wo montaneho yaayengeli yaKalunga.”
10 “Ngoka ta popi ohapu a tsa ondumbo nOmuna gwOmuntu, ote yi dhiminwa po. Ihe ngoka ta sheke Ombepo Ondjapuki, oye ita dhiminwa po.”
11 “Uuna aantu taye mu fala moosinagoga kiipala yomalenga noyaakwaniilwa, inamu kala mu na oshimpwiyu kutya otamu ki ipopila ngiini nenge otamu ka popya shike. 12 Oshoka Ombepo Ondjapuki ote mu longo pethimbo tuu ndyoka shoka mu na okupopya.”
Eyele lyomuyamba omugoya
13 Gumwe gwongundu okwa ti kuJesus: “Muhongi, lombwela omumwameme omukuluntu, tu topolelathane uuthiga weliko lyatate.”
14 Jesus okwe mu yamukula a ti: “Mulumentu, olye u utha ndje, ndi ninge omutokoli nomutopoli guuthiga weni?” 15 Opo Jesus okwa ti kuyo: “Angaleni ne mu ikotokele kombinga yuuhalu weliko, oshoka okukalamwenyo kwomuntu kombanda yevi itaku lelepekwa kowindji weliko lye.”
16 Nena Jesus okwe ya lombwele eyele a ti: “Epya lyomuyamba gwontumba olya vala nawa. 17 Oye okwa tameke okudhiladhila ngeyi: ‘Kandi na mpoka tandi pungula iilya yandje. Otandi ningi ngiini? 18 Otandi ningi ngeyi,’ osho i ipopile. ‘Otandi hanagula po iigandhi yandje e tandi tungu yilwe iinene, moka tandi ka pungula mo iilya yandje neliko lyandje alihe. 19 Nena otandi ilombwele ihe: Munelago ngoye! Owa pungulilwa ashihe shoka we shi pumbwa methimbo lyoomvula odhindji. Onkee fudha ihe lya, nwa e to inyanyudha!’ 20 Ihe Kalunga okwe mu lombwele: ‘Goya ngoye! Uusiku mbuka wonena omwenyo gwoye oto gu kuthwa; nena iinima ayihe mbika we yi ilikolele, otayi ningi yalye?’
21 “Shika osho tashi ningilwa ngoka ti igongelele omaliko, ye kee shi omuyamba koshipala shaKalunga.”
Inekela Kalunga
(Mat. 6:25-34)22 Nena Jesus okwa ti kaalongwa: “Shika otashi ti, onda hala oku mu lombwela: Inamu kala mu na oshimpwiyu kutya otamu li shike, opo mu kale mu na omwenyo nenge oshimpwiyu shomizalo. 23 Oshoka okukala u na omwenyo oku vule iikulya, nolutu olu vule omizalo. 24 Taleni omakola. Ihaga kunu noihaga teya; osho wo kage na oondunda dhokupungula nenge iigandhi, ihe Kalunga ohe ga palutha. Ihe ne omu vule oondhila. 25 Olye ando gwomune ta vulu okugwedha ko noshimpwiyu she kuule womasiku gokukalamwenyo kwe? 26 Ngele nani ne itamu vulu okuninga oshinima oshishona sha tya ngawo, omolwashike mwa sa oshimpwiyu shiinima yilwe? 27 Taleni nokundhindhilika oongala dhokelundu, nkene hadhi koko. Odho ihadhi longo, dho ihadhi iningile oonguwo. Ihe ngame otandi mu lombwele: NaSalomo meopalo lye alihe ina zala a fe yimwe yadho. 28 Ano Kalunga ngele ta zaleke omwiidhi gwokelundu ngoka gwa thikama owala nena, ihe ngula otagu umbilwa meziko, ano ne mboka yeitaalo enkundi ite shi mu ningile ando?”
29 “Inamu ipiyaganeka, mu kale tamu kongo kutya otamu li shike nenge otamu nu shike. 30 Oshoka aapagani yomuuyuni ohaa kongo mbika ayihe. Oshoka Ho oku shi shi kutya omwa pumbwa mbika ayihe. 31 Peha lyaambika kongeni tango Oshilongo shaKalunga, nena mbika ayihe otamu yi gwedhelwa ko.”
Eliko megulu
(Mat. 6:19-21)32 “Inamu tila, ne oshigunda oshishona! Oshoka Ho okwa hala oku mu pa Oshilongo. 33 Landithii po eliko lyeni alihe, iimaliwa e tamu yi pe oohepele. Ilandeleni uumpunda wiimaliwa ihaau kulupa neliko lyomegulu ndyoka ihaali hulu po, moka ihaamu yi aafuthi noothithi itadhi vulu oku li yona po. 34 Oshoka kokuma nkoka ku na eliko lyoye, oko ku na nomwenyo gwoye wo.”
Kaleni mwa tonata
35 “Kaleni mwi ilongekidha, mu na omapaya ga patwa noolamba dha tema, 36 ongaashi aantu ya tegelela omuwa gwawo ta zi koshituthi shohango. Uuna te ya e ta konkola, oyo otaye mu egulula mbala. 37 Aamati aanelago oyo mboka, omuwa gwawo sho ta galuka, te ya adha ya tonata. Ongame tandi mu lombwele: Oye ota pata epaya lye note ya kuutumbike e te ya yakula. 38 Oyo aanelago ngiini, ngele ote ya adha yi ilongekidha, nonando one ye pokati kuusiku nenge koongulasha! 39 One omu shi shi, mwene gwegumbo ngele oku na owino kutya omufuthi ote ya uunake, nena ite mu etha, a teye po egumbo lye. 40 Onkee ano nane wo kaleni mwi ilongekidha, oshoka Omuna gwOmuntu ote ke ya pethimbo tuu ndyoka inaamu mu tegelela.”
Omumati omwiinekelwa
(Mat. 24:45-51)41 Petrus okwa ti: “Omuwa, eyele ndino otse to li lombwele nenge oto lombwele kehe gumwe?”
42 Omuwa okwa yamukula: “Olye ano omumati omwiinekelwa nomunandunge? Oye ngoka omuwa gwe e mu pe oshilonga shokutonatela egumbo lye, opo a pe aamati ooyakwawo iikulya pethimbo lyayo. 43 Omumati omunelago oye ngoka, omuwa gwe ngele te ya, te mu adha ta ningi ngaaka. 44 Oshili tandi mu lombwele: Omuwa gwe ote mu pe etonatelo lyiinima ye ayihe. 45 Ihe omumati ngoka ngele oti ilombwele ye mwene ta ti: ‘Omuwa gwandje ite ya mbala.’ Oye ta tameke ihe okudhenga aayakuli ooyakwawo, aalumentu naakiintu, ta li nota nu e ta kolwa. 46 Nena omuwa ote ya esiku ndyoka inee mu tegelela nethimbo ndyoka inee li tseya; omuwa note mu hendagula e te mu pe oshipewa she pamwe noonakwaavulika.”
47 “Omumati ngoka a tseya shoka omuwa gwe a hala, shi longwe, ihe ini ilongekidha ye ina gwanitha shoka omuwa gwe e shi hala, oye ota dhengwa unene. 48 Ihe omumati ngoka inaa tseya shoka omuwa gwe e shi hala, e ta ningi epuko, oye ota dhengwa kashona. Oshoka kehe ngoka a pewa oshindji, ota ka pulwa oshindji; naangoka a pewa oshindjishindji, ota ka pulwa natango oshindjishindji.”
Jesus te eta etopoko
(Mat. 10:34-36)49 “Ngame onde ya okutema omulilo kombanda yevi nonda hala nokuhalelela gwa hwama. 50 Onda tega, ndi shashwe eshasho ndyoka, ihe otandi kala ndi li muudhigu sigo sha gwanithwa. 51 Omu shi, onde ya okweeta ombili kombanda yevi? Otandi mu lombwele: inandi ya okweeta ombili, ihe etopoko. 52 Okuza mpaka aantu yatano yomegumbo limwe otaa ka topoka ngeyi; yatatu ya tsilathana ondumbo nayaali, osho wo yaali otaa tsilathana ondumbo nayatatu. 53 Aanona aamati otaa ka tsa ondumbo noohe, noohe noyana aamati. Aanona aakadhona otaa ka tsa ondumbo nooyina, nooyina onoyana aakadhona. Oshitenya shomukiintu otashi ka tsa ondumbo nayinamweno, nosho wo yinamweno ota ka tsa ondumbo noshitenya she.”
Okunongela ethimbo
(Mat. 16:2-3)54 Jesus okwa lombwele ishewe aantu ta ti: “Ngele tamu mono omugamba gwa mena kuuninginino, ohamu ti: ‘Otaku ka lokwa,’ nosho tashi ningwa. 55 Ihe ombepo ngele otayi pepe tayi zi kuuninginino, otamu ti: ‘Otaku zi oluteni,’ nosho tashi ningwa. 56 Aafudhime ne! Omu shi okundhindhilika shoka shi li pevi nokegulu, ihe kamu shi okundhindhilika ethimbo ndika.”
Omutamaneki gwoye
(Mat. 5:25-26)57 “Omolwashike ihaamu tokola ne yene shoka shi li mondjila? 58 Ngele ope na ngoka te ku tamaneke e ku fale kompangu, kambadhala, mu opaleke oshinima naye, manga inaamu thika, opo kee ku gandje nethiminiko komupanguli, omupanguli e te ku gandja komumbala, omumbala e te ku edhilile mondholongo. 59 Otandi ku lombwele: Ku na mpoka to zi mo, manga inoo mana okufuta nokapeni kahugunina.”
Okuritjaera kotjavivi
(Mt 10:26-27)1 Omayovi wovandu ngunda amaye worongana nga tji maye yatasana, Jesus wa tjere nai rutenga kovahongewa ve: “Ṱakamiseye otjiworise tjOvafarisei, me hee ihi otjavivi. 2 Kape notjiṋa tji tja vandekwa, tji tji hi nokuvandururwa, na tji tja undikwa, tji tji hi nokutjiukisiwa. 3 Avihe, mbi mwa hungire monḓorera, otji mavi kazuvaka mondjerera, nu mbi mwa hokorere omundu mokutwi metuwo nda patwa mavi zuvarisirwa komitutu vyozondjuwo.
Owaṋi ngwa pwa pokutirirwa?
(Mt 10:28-31)4 “Ami otji me mu raere, vakwetu, kutja amu tira imba mbe zepa orutu, nu tjandje korusenina kave na tjarwe tji mave sora okutjita rukwao. 5 Ami me mu raere ingwi ngu mamu sokutira: Tireye Ndjambi ngu nomasa okuzepa nokuyumba motjovasengwa. Ii ouatjiri, me mu raere, eye onguri ngwi ngu mamu sokutira!
6 “Ozondjandja ndano kaze randwa kousenta uvari are? Nungwari ka pena nangarire imwe yazo ndji zembwa i Ndjambi. 7 Nu nangarire ozondjise zeṋu porwazo moviuru za varwa. Otji mu hi nokusokutira; oweṋe ovananḓengu tjinene pozondjandja ozengi!
Okuhongonona nOkupataṋa Kristus
(Mt 10:32-33Mt 12:32Mt 10:19-20)8 “Tjiri, me mu raere, auhe ngu ma hongonona kutja owandje komurungu wovandu, Omuna wOmundu wina me mu hongonona komurungu wovaengeri va Ndjambi. 9 Nungwari ngu me ndji pataṋa komurungu wovandu, Omuna wOmundu wina otjinga ame mu pataṋa nao komurungu wovaengeri va Ndjambi.
10 “Auhe ngu ma hungire embo, ndi mari rwisa Omuna wOmundu ma isirwa; nungwari ingwi ngu ma yamburura Ombepo Ondjapuke kamaa isirwa ko.
11 “Ovandu tji mave mu eta kozosinagoge okumupangura na kozongooneya na kovanauvara, amu rikende kutja mamu riyeura vi poo kutja mamu tja tjike. 12 Orondu Ombepo Ondjapuke me mu hongo moiri tjingeyo ndjo inga omambo ngu mamu sokuhungira.”
Omasanekero womutumbe eyova
13 Omundu umwe motjimbumba wa tjere ku Jesus: “Muhonge, raera erumbi randje a itavere kutja tu haṋasane eṱa ra tate.”
14 Jesus we mu zira a tja: “Mundu, owaṋi ngwe ndji pa ousemba wokupangura poo wokuhaṋa omaṱa pokati keṋu?” 15 Neye a tja nai ku wo avehe: “Ṱakamiseye nu tjevereye nawa omitima vyeṋu kokunanukirwa i ngamwa tjiṋa atjihe, orondu omuinyo womundu kau zu mowingi woviṋa mbye na vyo.”
16 Tjazumba Jesus arire tje ve serekarerere omasanekero nga: “Pa ri omurumendu umwe omutumbe ngwa ri nehi romakunino ndaari eta ovikurya nawa. 17 Eye we rihungirira momutima we omuini a tja: ‘Me tjiti vi? Hi nopoṋa pu me pwikire ovihape vyandje avihe.’ 18 Notje ripura nai: ‘Me haṋa omatuwo wandje womapwikiro nu e tungu warwe omanene pu inga, mu me pwikire mo ovikokotwa vyandje noviṋa vyandje ovikwao avihe. 19 Nu otji me tja ku ami omuini: Mundu omuṋingandu, u noviṋa ovingi mbya pwikirwa ozombura ozengi. Nambano suva, u rye, u nwe, nu u nyande!’ 20 Nungwari Ndjambi wa tjere ku ye: ‘Yova ove! Ouṱuku mbunombwi ove mo koka; nu tjazumba imbi mbi wa pwika mavi rire ovyauṋe?’ ”
21 Nu Jesus wa mana okuhungira ama tja: “Otjinga ape ri nao nomundu ngwe ripahera outumbe omuini, nungwari tjandje ku Ndjambi eye omusyona.”
Okuriyameka ku Ndjambi
(Mt 6:25-34)22 Jesus wa tjere kovahongewa ve: “Amu rikende kutja mamu ri tjike, nokutja mamu zara tjike. 23 Omuinyo owo omunanḓengu povikurya, norutu orwo orunanḓengu pozombanda. 24 Tareye omakwara: Owo kaye kunu nu kaye kondo; kaye nomatuwo womapwikiro, nungwari Ndjambi eye ngo u ye kora. Neṋe hapo kaweṋe ovananḓengu pozonḓera are? 25 Owaṋi mokati keṋu mokurikendera omuinyo ngu ma sora okuuhupisa orure kaṱiṱi? 26 Nu moviṋa oviṱiṱi nao tji mu hi nokusora, mamu rikendere tjike noviṋa vyarwe? 27 Tareye ozongara zozonyanga omuhingo mbu ze hapa: Ozo kaze ungura nu kaze tungu ozombanda, nungwari, me mu raere, nangarire ombara Salomo noutumbe we auhe ke na indu wa zarere otja imwe yazo. 28 Nu Ndjambi ngu zareka momuhingo mbwa sana ngo inga omahozu nge ri mokuti ndino, nu muhuka aye yumbwa momuriro, ma urwa i tjike okuzarisa eṋe tjinene komeho, vanangamburiro okaṱiṱi?
29 “Eṋe otji mu hi nokusokuripura kutja aruhe mamu ri tjike nu mamu nu tjike, nu amu rikende wina. 30 Orondu ovandu avehe mbe ha tjiwa Ndjambi, okutja ovahaitena, ombe rikendera oviṋa mbi avihe, nungwari eṋe mu na Iho ngu tjiwa ouhepe weṋu auhe. 31 Rutenga paheye ouhona wa Ndjambi, nu eye otji me mu wezire ko oviṋa mbi avihe.
Outumbe meyuru
(Mt 6:19-21)32 “Amu tira ko, karupanda okaṱiṱi, orondu Iho u nonyuṋe okumupa mbwi ouhona. 33 Randiseye ouini weṋu auhe, nu imbi ovimariva mu yandje kovasyona. Riya tatereye oveni ozondjaṱu nḓe ha kurupa, nu mu kare noutumbe weṋu mbu ha manuka meyuru, erunga ku ri ha vaza, nomatoto ku ye ha sora okunyona. 34 Orondu imba pu pe noutumbe weṋu, aruhe opu mape kara omitima vyeṋu wina.
Ovakarere mbe ri katumba
35 “Rirongerereye ngamwa avihe mbi mavi ya mu vazewe amwe rizara, nu amu nomamunine ngu maye yaka, 36 tjimuna ovakarere mbu mave undju omuhona wawo ngu ma zu komukandi worukupo. Eye tje ya nu a kongora, owo tjandje mave mu patururire omuvero tjimanga. 37 Ovaṋingandu ovakarere imba mbu mave vazewa katumba nave rirongere, omuhona wawo tji ma kotoka. Tjiri, me mu raere, eye me rikutu oruhira pehuri, e ve haamisa pehi, neye omuini a rire ngwe ve karere. 38 Ovaṋingandu ovakarere mba eye mbu ma vaza averi katumba, nandarire kutja eye weya ngurova poo mokati kouṱuku! 39 Tjiweye otjiṋa hi kutja omuini wondjuwo andakuzu u tjiwa oiri erunga ndji mari ya, andakuzu u kara katumba, a ha isa ondjuwo ye okuteyewa. 40 Neṋe wina otji mamu sokukara amwe rirongere, orondu Omuna wOmundu meya moiri eṋe ndji mu hinakumuundja.”
Omukarere omuṱakame nomuhaṱakama
(Mt 24:45-51)41 Petrus wa pura a tja: “Muhona, omasanekero nga mo ye hungirire eṱe uriri poo ovandu avehe?”
42 Muhona wa zira a tja: “Omukarere omuṱakame nomunazondunge hapo ouṋe? Eye ngwi omuhona we ngwe mu zika monganda ye aihe kutja a yandje ovikurya kovakarere ovakwao moruveze ndwa tuwa po. 43 Omuṋingandu omukarere ngo, ingwi omuhona we tje ya ngu me mu vaza ama tjiti nao. 44 Tjiri, me mu raere, omuhona ma ziki omukarere ngo kutja a rire omuṱakamise wouini we auhe. 45 Nungwari omukarere ngo tje rihungirire momutima we omuini kutja omuhona we wa wombo okukotoka, neye a utu okutona ovakarere ovakwao, ovarumendu novakazendu, nu a ri, a nu, nu e ripurikisa nomeva wamururu, 46 nungwari omuhona womukarere ngwi ma kotoka meyuva eye nde hi nokumuundja, na moiri eye ndje hi nokutjiwa. Eye me mu pe omberero nu e mu twa poruveze rumwe na imba ovahaṱakama.
47 “Nomukarere ngu tjiwa kutja omuhona we ma vanga kutja a ungure tjike, nu ngu he rirongerere okutjita otjiṋa ho, ma tonwa ozongora ozengi tjinene. 48 Nungwari omukarere ngu hi nokutjiwa kutja omuhona we ma vanga kutja a ungure tjike, neye a tjiti otjiṋa puma sokutonenwa ozongora, eye ma tonwa ozongora ouṱiṱi uriri. Auhe ngwa pewa ovingi ma ningirwa ovingi; nu ngwa zikwa kombanda yovingi ma ṋiṋikiziwa okuyandja ovingi tjinene komeho.
Jesus ma eta omahaṋikiro wovandu
(Mt 10:34-36)49 “Ami mbe era okuyakisa omuriro kombanda yehi, nu tji mbi vanga uriri okongwi okutja owo u yake! 50 Nungwari mbi nombapitisimo ndji mbi sokupapitisiwa na yo, nu otji me kara nokuhinarusuvo nga tji ya yenenisiwa! 51 Mamu tjangovasi ami mbe era okueta ohange kombanda yehi are? Kako! Hi etere ohange, nungwari mba yendera ohaṋikiro. 52 Okuzamba ovandu vetano veṱunḓu rimwe mave kara nokuhinakuzuvasana, vetatu ave hi nakuzuvasana na imba ovevari, nu imba ovevari ave hi nakuzuvasana na imba ovetatu. 53 Ihe ma haṋika nomuna we, nomuna a haṋika na ihe; ina ma haṋika nomusuko we, nomusuko a haṋika na ina; omukazendu wa ihe yomusuko ma haṋika nomusuko, nomusuko a haṋika nomukazendu wa ihe.”
Okutjiwa oruveze
(Mt 16:2-3)54 Jesus wina wa tja nai kotjimbumba tjovandu: “Tji mwa munu otjikamba tji matji zire kongurova, tjimanga mu tja ombura mai ya, noyo arire tji ye ya okuroka, tjiri. 55 Tji mwa zuu ombepo yokomukuma wokeyuva kokumuho amai hingi, mu tja omutenya mau tu, nowo au tu, tjiri. 56 Vanatjavivi eṋe! Mu tjiwa ombunikiro yevaverwa noyombepo, nu okutjavi tji mu ha tjiwa ovitjitwa vyoruveze mu mu ri?
Zuvasaneye nomukweṋu
(Mt 5:25-26)57 “Okutjavi eṋe oveni tji mu he ritoororere kutja otjiṋa otjisemba okutjita ootjiṋe? 58 Tji u notjiposa kuna omukweṋu, rutenga kondja kutja mu zuvasane na ye ngunda amu ri mondjira okuyenda komupangure, tjapo ingwi omupangure ngee ku yandja komukarere wouhonapare, nomukarere wouhonapare e ku twa motjovakamburwa. 59 Tjiri, me ku raere, komoo piti mu yo nga tji wa sutu okamariva okasenina.”