Jesus ta longo okugalikana
(Mat. 6:9-13Mat. 7:7-11)
1 Esiku limwe Jesus okwa li ta galikana pehala lyontumba. Sho a hulitha, gumwe gwomaalongwa ye okwa ti kuye: “Omuwa, tu longa okugalikana, ngaashi Johannes a longo aalongwa ye.”
2 Jesus okwa ti kuyo: “Ngele tamu galikana, tyeni:
‘Tate, edhina lyoye nali yapulwe,
Oshilongo shoye nashi ye.
3 Tu pa wo nena oshithima shetu twe shi pumbwa.
4 Dhima po oondjo dhetu,
ngashika natse wo tatu dhimi po dhaamboka ya yono kutse.
Ino tu fala mehongololo.’ ”
5 Jesus okwa ti kaalongwa ye: “Olye gwomune e na kuume ke te ya kaandjawo mokati kuusiku e te mu lombwele: ‘Kuume kandje, pe ndje iikwiila itatu. 6 Oshoka ondi na kuume kandje, opo a thiki ngashingeyi a zi mondjila, ihe ngame kandi na nando osha shoku mu pa, a lye.’ 7 Natu tye, kuume koye ngoka ote ku yamukula e li meni e ta ti: ‘Ino yonena ndje oomposi. Omweelo ogwa patwa nale, naamwandje oya lala mpaka pungame. Ite vulu okupenduka, ndi yi ku pe.’ 8 Ngame otandi mu lombwele: Ngele ita penduka, e ku pe iikwiila mbyono omoluukuume weni naye, oku na okupenduka e te ku pe shoka we shi pumbwa omoluudhiginini woye woku mu indila.
9 “Onkee tandi mu lombwele: Indileni, e tamu pewa; kongeni, e tamu mono; konkoleni, e tamu egululwa. 10 Oshoka kehe ngoka ti indile, ota pewa; naangoka ta kongo, ota mono; naangoka ta konkola, ote egululwa. 11 Omuvali olye gwomokati keni, omwana ngele te mu indile ohi, te mu pe eyoka? 12 Nenge te mu indile eyi, ye te mu pe ondje? Nenge temu indile eyi, ye te mu pe ondje. 13 Ano ne mboka aawinayi ngele omu shi okupa aana yeni omagano omawanawa, unene tuu Ho yeni yomegulu ota gandja Ombepo Ondjapuki kumboka taye mu indile.”
Jesus naBelsebul
(Mat. 12:22-30Mrk. 3:20-27)
14 Jesus okwa tidha momulumentu ompwidhuli ihayi popi. Opwa ningi ihe, ompwidhuli sho ya tidhwa mo, omulumentu ngoka okwa tameke okupopya. Aantu oya kumwa, 15 nayamwe yomuyo oya ti: “OBelsebul, omukuluntu gwoompwidhuli e mu pe oonkondo dhokutidha mo oompwidhuli.”
16 Yamwe ishewe oye mu makele noye mu pula, e ya talithe oshikumithalonga shokuholola kutya ota longithwa kuKalunga. 17 Ihe Jesus sho a dhimbulula omadhiladhilo gawo, okwa ti kuyo: “Okehe tuu oshilongo tashi itsile ondumbo, otashi yonuka po. Osho wo egumbo ngele tali itsile ondumbo, itali kala po. 18 Satana ngele ti itsile ondumbo, oshilongo she otashi vulu tuu okukala po? One otamu ti kutya oonkondo dhokutidha mo oompwidhuli onde dhi pewa kuBelsebul. 19 Ngele osho tandi dhi tidha mo ngawo, aana yeni otaye dhi tidha mo noonkondo dhalye? Onkee ano oyo taa ningi aapanguli yeni. 20 Ihe ngele ngame otandi tidha mo oompwidhuli noonkondo dhaKalunga, nena Oshilongo shaKalunga oshi li pune.”
21 “Uuna omulumentu omunankondo e na iikondjitho ya gwana, nena ota tonatele nawa egumbo lye, neliko lye olya gamenwa. 22 Ihe ngele ta matukilwa komulumentu mukwawo e mu vule oonkondo e ta sindika, mukwawo ote mu yugu iikondjitho ye ayihe mbyoka a li inekela e ta topola oshihakanwa.”
23 “Kehe ngoka kee li kombinga yandje, oye okwa tsa ondumbo nangame. Naangoka itaa gongele pamwe nangame, oye ota halakanitha po.”
Okugaluka kwombepo ya nyata
(Mat. 12:43-45)
24 “Ombepo ya nyata ngele tayi zi momuntu, otayi endagula nomitunda dhaa na omeya, tayi kongo evululuko, yo itayi li mono. Otayi ti: ‘Otandi shuna megumbo lyandje moka nda zile.’ 25 Ngele ya galuka, otayi adha egumbo lya kombwa nolyo opalekwa. 26 Nena otayi yi notayi etelele oombepo oonkwawo heyali dhi yi vule muuwinayi. Odho tadhi ya notadhi kala moka. Nena okukala kwahugunina kwomuntu ngoka otaku ningi okwiinayi ku vule kwopetameko.”
Uunelago
27 Jesus sho a mana okupopya ngeyi, omukiintu gumwe okwa thikama mokati kongundu nokwa popi mokule e ta ti kuye. “Omukiintu a li e ku vala e te ku yamutha, oye omunelago!”
28 Ihe Jesus okwa yamukula a ti: “Eeno, ihe aanelago oomboka taa uvu oohapu dhaKalunga e taye dhi dhiginine.”
Oshikumithalonga shaJona
(Mat. 12:38-42)
29 Aantu manga taye mu ngundumanene, Jesus okwa tsikile ta ti: “Aantu yopethimbo ndika oyo aawinayi. Oya hala oshikumithalonga, ihe itaa pewa oshikumithalonga shilwe, osho tuu shoka shaJona. 30 Oshoka ngaashi omuhunganeki Jona a li endhindhiliko kAaninive, osho wo Omuna gwOmuntu ota ka kala endhindhiliko kaantu yopethimbo ndika. 31 Omukwaniilwa omukiintu gwokuumbugantu ota ka holoka mesiku lyepangulo pamwe nane note ke mu pa uusama, oshoka oye okwa zile kooha dhuuyuni, a pulakene oondunge dhaSalomo; ihe nguka e li mpaka, oku vule Salomo. 32 Aaninive otaa ka holoka mesiku lyepangulo pamwe nane notaye ke mu pa uusama, oshoka oyo oyi itedhululithwa keuvitho lyaJona; ihe nguka e li mpaka oku vule Jona.”
Uuyelele wolutu
(Mat. 5:15Mat. 6:22-23)
33 “Kaku na omuntu ta tema olamba e te yi holeke nenge te yi tula kohi yontungwa. Aawe, okoshihukikwa, opo mboka taye ya megumbo, ya mone uuyelele. Kaku na omuntu ta tema olamba e te yi holeke nenge te yi tula kohi yontungwa. 34 Omeho geni ogo olamba yolutu. Ano omeho goye ngele omandjolowele, nena olutu lwoye aluhe olu na uuyelele. Ihe omeho goye ngele kage li nawa, nena olutu lwoye aluhe olu li momilema. 35 Kotoka ano, uuyelele mbuka u li mungoye waa ninge omilema. 36 Ngele olutu lwoye aluhe olu na uuyelele, kaalu na nando ombinga yimwe yi li momilema, nena olutu aluhe otalu gandja uuyelele, noto kala wa fa wa minikilwa kuuyelele wolamba.”
Jesus ta kumagidha aantu, ya angale uufudhime
(Mat. 23:1-36Mrk. 12:38-40)
37 Jesus sho a mana okupopya, omufarisayi gumwe okwe mu ithana komwiha maandjawo. Jesus okwa yi nokwa kuutumba poshililo. 38 Ihe omufarisayi okwa kumwa, sho a dhimbulula kutya Jesus ini iyoga kiikaha, manga inaa tameka okulya. 39 Opo Omuwa okwe mu lombwele a ti: “Ne aafarisayi, ndishi ohamu yogo oshitenga netemba kombanda, ihe ne yene meni omu udha eyugo nuuwinayi auhe. 40 Magoya ne! Kalunga ngoka a shiti kombanda, haye tuu a shiti nomeni wo? 41 Ano gandjeni koohepele shoka shi li moshitenga, nena ayihe otayi kala ya yogoka.”
42 “Yayee ne, aafarisayi! Oshoka ohamu gandja kuKalunga oshitimulongo shiigwanga yaa na oshilonga: ominti, iizimba noomboga, ihe ohamu dhini uuyuuki nohole yokuhola Kalunga.”
43 “Yayee ne, aafarisayi! Oshoka omu hole okukuutumba kiipundi yokomeho moosinagoga nokukundilwa pokuma hapu gongala aantu. 44 Yayee ne! Oshoka omwa fa oombila dha filala, naantu otaa ende kombanda yadho yo inaa tseya sha.”
45 Gumwe gwomaanongompango okwa ti kuJesus: “Muhongi, sho wa popi ngawo, owe tu shekitha.”
46 Jesus okwa ti: “Yayee ne, aanongompango! Oshoka ohamu tsike omitenge omidhigu komapepe gaantu, ihe ne yene ihamu gumu ko nando onomunwe gumwe. 47 Yayee ne! Oshoka ohamu tungu oombila dhaahunganeki mboka ya dhipagwa koohokulu yonale. 48 Ano osho ngeyi otamu iholola kutya omwa tseya notamu zimine shoka oohokulu ya ningi; oyo oya dhipaga aahunganeki, ihe ne otamu ya tungile oompampa. 49 Onkee ano uunongo waKalunga otau ti: ‘Otandi ya tumine aahunganeki naatumwa. Yamwe yomuyo otaye ya dhipaga nayamwe otaye ya tidhagana.’ 50 Onkee ano aantu yopethimbo ndika otaa ka geelwa omolwedhipago lyaahunganeki ayehe mboka ye ya dhipaga okuza keshito lyuuyuni, 51 okuza kokudhipagwa kwaAbel sigo okokudhipagwa kwaSakaria, ngoka a dhipagelwa pokati koshiyambelo nEha eyapuki. Eeno, otandi mu lombwele, aantu yopethimbo ndika itaa kala inaa geelwa.”
52 “Yayee ne, aanongompango! One omwa kutha po oshipatululo shokweegulula omweelo gwegumbo lyuunongo. Ne yene sho itaamu yi mo, otamu keelele mboka ya hala okuya mo.”
53 Jesus sho a zi mo megumbo, aalongimpango naafarisayi oya tameke oku mu gongalela noku mu pa uusama miinima oyindji; 54 oya kambadhala oku mu langela, opo ye mu kwate moohapu.
Jesus ma hongo okupanḓera pongumbiro
(Mt 6:9-13Mt 7:7-11)
1 Eyuva rimwe Jesus aa kumbire poṋa porive, nu tja mana okukumba umwe wovahongewa ve wa tja ku ye: “Muhona, tu honga okukumba tjimuna Johanes tja honga ovahongewa ve.”
2 Jesus wa tjere ku wo: “Tji mamu kumbu itjeye nai:
‘Tate, ena roye nga ri yapurwe;
ouhona woye ngau ye.
3 Omboroto yetu yeyuva arihe tu pao ndino.
4 Nu tu isira ourunde wetu,
otja eṱe tji tu isira auhe ngu nondjo na eṱe.
Nu o tu hitisa momarorero.’ ”
5 Nu Jesus wa tja kovahongewa ve: “Owaṋi mokati keṋu ngu ma i kondjuwo yepanga re mokati kouṱuku na katja nai ku ye: ‘Mukwetu, ndji yazema ozomboroto ndatu ozombomba. 6 Omukwetu ngu ri mouyenda weya koyandje nambano nai, nu ami hi novikurya okumupa!’ 7 Nu ingwi omukweṋu ngu ri moukoto wondjuwo a ziri a tja: ‘O ndji kurungisa! Omuvero wa patwa rukuru, nami novanatje vandje tu ri momara. Ami hi nokuyenena okupenduka nokuyekukupa imbi mbi movanga.’ 8 Tjiri, ami me mu raere, nangarire kutja eye ke na okupenduka okumupa inḓa ozomboroto mena roupanga uriri, tjiri, eye ma sekamisiwa i ongurungisiro okumupa avihe mbi ma hepa, omukwao tjinga ama ningire ingwi okuningira.
9 “Ami opu me tjere nai ku eṋe: Ningireye nu mamu pewa; paheye nu mamu munu; kongoreye nu mamu patururirwa. 10 Orondu auhe ngu ma ningire ma pewa, nu ngu ma paha ma munu, nu ngu ma kongora ma patururirwa. 11 Nu ku eṋe mbu mu ri ovarumendu ovakwate, ouṋe mokati keṋu omuzandu we tje mu ningire ohi ngu me mu pe onyoka? 12 Poo tje mu ningire ei ngu me mu pe ondje? 13 Neṋe mbu mu ri ovanauvi tji mu tjiwa okuyandja oviṋa oviwa kovanatje veṋu, Tate ngu ri meyuru, tjiri, kena ku yandja vi oviwa tjinene okukapita? Ku imba mbu mave ningire eye meve pe Ombepo Ondjapuke!”
Jesus na Beelsebul
(Mt 12:22-30Mk 3:20-27)
14 Eyuva rimwe Jesus wa pitisire ombepo ohakohoke momundu ngwa patere eraka. Nombepo ndji tji ya za nokupita mu ye, omundu ngwi arire tja utu okuhungira. Otjimbumba tjovandu tja himwa, 15 nungwari ovandu tjiva va tja: “OBeelsebul, omunane wozombepo ozohakohoke, ongu me mu pe omasa okupitisa ozombepo nḓa.”
16 Ovakwao varwe va vangere okurora omasa wa Jesus, notji ve mu ningira kutja eye a tjite otjiraisiro tji matji raisa kutja eye owa Ndjambi. 17 Nungwari Jesus aa tjiwa imbi mbyaa ve ripura, nopa tjera nai ku wo: “Ouhona mbwe rihaṋa ouini owo ouhona mbu mau yanda; nonganda ndje rihaṋa oini oyo onganda ndji mai haṋika mokati. 18 Nu nambano Satan tje hi noruwano mu ye omuini, ouhona we mau karerere vi? Eṋe mamu tja me pitisa ozombepo ozohakohoke mena rokutja Beelsebul u ndji pa omasa okutjita nao. 19 Ami hapo tji me pitisa ozombepo ozohakohoke momasa wa Beelsebul, imba ovemukongorere owo ve ze pitisa nombatero yauṋe? Owo mave raisa kutja mu ri posyo. 20 Ka tji pe ri! Ami mbi pitisa ozombepo ozohakohoke nomasa wa Ndjambi, nu ihi otjiraisiro tjokutja ouhona wa Ndjambi weya ku eṋe.
21 “Omunamasa ngwe ripangiṋa nawa novirwise tji ma tjevere ondjuwo ye, okutja ouini we mau kara mohange. 22 Nungwari warwe omunamasa pu ye tje mu rwisa, nu e mu havere, eye me mu yeka ovirwise vye avihe ke riyameka, nu a haṋa imbi mbya pundu.
23 “Auhe ngu he ri puna ami mendjipirukire; nu auhe ngu hi nakuwonga pamwe na ami, tjiri, ma rimbi.
Ombepo ohakohoke mai kotoka
(Mt 12:43-45)
24 “Ombepo ohakohoke tji ya piti momundu i ryanga mokuti onguza amai paha orusuwo. Nu tji i he ru mwine, i rihungirira nai: ‘Ami me yaruka kondjuwo yandje.’ 25 Otji i kotoka ai vaza ondjuwo aya kohoka nu aya harekwa. 26 Noyo otji mai piti ai kapaha ozombepo ozohakohoke ozongwao hambombari ozombi tjinene pu yo, nozo maze ya aze tura mo. Korusenina omundu ngwi otje kara momuhingo omuvi tjinene komeho waindu rutenga.”
Ouṋingandu watjiri
27 Jesus tja za nokuhungira omambo nga, omukazendu umwe motjimbumba arire tja ravaere nai ku ye: “Eṋingandu ezumo nde ku tjindire, nomaṋingandu omavere nge ku nyamisisa!”
28 Nungwari Jesus wa zirire a tja: “Ii, posi yokutja ovaṋingandu imba mbe zuva embo ra Ndjambi nave ṱakamisa ro!”
Omaningiriro wotjihimise
(Mt 12:38-42)
29 Ovandu ngunda ava woronganene pu Jesus, eye wa hungirire a tja: “Omuhoko wa nambano, tjiri, omuhoko omunauvi! Owo mau ningire otjihimise, nungwari kamaau pewa ko nangarire tjimwe posi yotjiraisiro tja Jona. 30 Otja Jona punga a ri otjizemburukiro kovature va Ninive, Omuna wOmundu wina opunga ama rire otjizemburukiro komuhoko wa nambano. 31 Meyuva rombanguriro ombara oserekaze ya Seba mai sekama nai yandja ondjo komuhoko wa nambano, orondu oyo ya kawondjere ondjira aihe okuza kehi rayo okuyekupuratena komahongero wounongo wa Salomo; nu me mu raere imba pena umwe ngu ri omunene pu Salomo! 32 Meyuva rombanguriro ovature va Ninive mave sekama nave yandja ondjo komuhoko wa nambano, orondu owo ve ritanaura kourunde wawo indu tji va zuvire Jona ama zuvarisa; nu imba pa kurama umwe omunanḓengu tjinene pu Jona!
Ondjerera yorutu
(Mt 5:15Mt 6:22-23)
33 “Kape nomundu ngu yakisa emunine tjazumba e ri horeke poo e ri twa kehi yehoro; moruveze rwanao eye me ri twa kotjikurameno tjomamunine kutja imba mbu mave hiti, ve mune ondjerera. 34 Eho roye oro emunine rorutu rwoye, nu oro tji ri ri nawa, okutja orutu rwoye aruhe wina maru kara nondjerera. Nungwari eho roye tji ri he ri nawa, okutja orutu rwoye aruhe wina maru kara monḓorera. 35 Otji mo sokuṱakamisa nawa kutja ondjerera ndji ri move ai ha rire onḓorera. 36 Orutu rwoye aruhe tji ru nondjerera, naru ha kara nopoṋa pu ru ri monḓorera, orwo aruhe maru kara nondjerera tjimuna emunine tji mari ku yerisa nondjerera yaro.”
Jesus ma yandja ondjo kOvafarisei nozonongo zomambo
(Mt 23:1-36Mk 12:38-40)
37 Tjimanga Jesus tja za nokuhungira, Omufarisei worive arire tje mu ṋanga kutja a karye puna ye, nu eye wa hiti na kakara pehi potjiriro. 38 Omufarisei ngwi wa himwa tja muna kutja Jesus ke rikohere omake komurungu wokurya. 39 Muhona wa tjere ku ye: “Eṋe Ovafarisei mu koha otjinwino notjiyaha kombanda uriri, nungwari tjandje eṋe oveni moukoto mwe ura noutwe nouvi. 40 Mayova oweṋe! Ndjambi ngwa ungura ovyopendje, kangu ri ye ngwi ngwa ungura ovyomoukoto wina are? 41 Nungwari yandjeye imbi mbi ri movinwino noviyaha vyeṋu kovasyona, nu oviṋa avihe mavi rire ovikohoke ku eṋe.
42 “Nu owee ku eṋe, Vafarisei! Eṋe mu yandja ku Ndjambi ihi otjitjamurongo tjominte noharavava, notjovihape ngamwa avihe vyarwe, nungwari ka munakonatja nokutjita ousemba kovandu varwe nokusuvera Ndjambi. Oviṋa mbi mamu sokuyenenisa nokuhinokuisa imbi ovyarwe pehi.
43 “Owee ku eṋe, Vafarisei! Eṋe mwa suvera okuhaama kovihavero vyovatengwandu mozosinagoge nokuminikwa nondengero potuveze twomarandisiro. 44 Owee ku eṋe! Eṋe mu ri otja omaendo nge hi na otjiraisiro nu nge ha munika ovandu ku ve yata mokuhinokutjiwa.”
45 Onongo imwe yOmatwako ya tja ku ye: “Muhonge, tji mo hungire omambo nga mo tu yamburura wina.”
46 Jesus wa zira a tja: “Owee ku eṋe wina, zonongo zomambo! Eṋe mu twako omitwaro omizeu komatambo wovandu, mbi ve ha sora okutoora, nungwari eṋe oveni kamu ṱunu ko nangarire nomunwe uriri okuvevatera. 47 Owee ku eṋe! Eṋe mu tungira ovaprofete omaendo, imba ovaprofete tjingewo ooiho mukururume mbu va zepa. 48 Otjiṋa ho otjiraisiro tjokutja eṋe mu nonyuṋe movitjitwa vyooiho mukururume; owo va zepa ovaprofete, neṋe mu ve tungira omaendo. 49 Ounongo wa Ndjambi opu wa za okutja nai: ‘Ami meve hindire ovaprofete novaapostele; owo mave zepa tjiva, nu tjiva ave tatumisa.’ 50 Omuhoko wa nambano otji mau vererwa omazepero wovaprofete, mba ṱa rukuru okuza kombutiro youye, 51 okuza komazepero wa Abel nga komazepero wa Sakaria ngwa ṱira pokati kotjipunguhiro nOtjouyapuke. Ii, me mu raere, omuhoko wa nambano mau vererwa omazepero aehe ngo!
52 “Owee ku eṋe, zonongo zomambo! Eṋe mwa ṱiza otjipaturure tjomuvero wondjuwo yondjiviro; eṋe oveni kamu nakuhita mu yo, nu mamu tjaere imba mbu mave vanga okuhita!”
53 Nu Jesus tja pita mondjuwo okuyenda, ozonongo zomambo nOvafarisei otji za uta okumuṋiṋikiza, nokumukondjisa kutja a hungire oviṋa ovingi, 54 amaze kondjo okumutjungira momambo kutja ma hungire ruṋe otjiṋa otjivi ku mave mu pere ondjo.