Jesub ǃoagu hâ ǀapeǀhaos
(Mateub 26:1-5Markub 14:1-2Johaneb 11:45-53)
1 ǁÂudīb Khūkhū-e* ūhâ tama pere-i dib tamas ka io Pasxaǁâudīb tis tsîna ge ǂansa ib di ǁaeb ge ge ǀgū. 2 Danapristergu tsî Moseb ǂhanub* di ǁkhāǁkhā-aogu ge khoena gere ǃao tsî ǁnā-amaga Jesuba ǀhôagao ǀgaub ǃnâ gere ǃgam ǂgao.
Judab ge Jesuba ǀapexūsa ra ǀhûǀgui
(Mateub 25:14-16Markub 14:10-11)
3 Satanni* ge Judab, Iskariotǁîb tis tsîna gere ǀonǂgaiheb, disiǀgamǀagu di ǀguib ǃnâ ge ǂgâ. 4 Judab ge danapristergu tsî Tempelǃûi-aogu di danab tsîgu ǀkha sī ge ǃhoa, mâtib Jesuba ǁîgu ai a ǀapexū ǁkhā ǃkhaisa. 5 O gu ge ǃgâiaǂgao tsî ge mîǀgui, matare bi gu nîsa. 6 Judab ge ǃkhō-am tsî ǃgâi ǃēs ǀguisa gere ôa, Jesubab ǁaes a ǀū hîa nî ǀapexūse.
Jesub ge Pasxaǂûsa nî ǂûse ra ǂhomisen
(Mateub 26:17-25Markub 14:12-21Johaneb 13:21-30)
7 Khūkhū-e ūhâ tama pere-i di ǁâudīb di tsēs, ǁîs aib Pasxaǁkhaoba ra ǁguibahes ge hā, 8 ob ge Jesuba Petrub tsî Johaneb tsîkha nē mîmās ǀkha ge aisî: “ǃGû, î Pasxaǃuiǂûsa sī aiǂhomiba ge, î ge ǂû.”
9 “Mâpa khom nî sī aiǂhomi ǃkhaisats ra ǂgao?” ti kha ge ge dî bi.
10 Ob ge ǁîkha ge ǃeream: “ǃĀs ǃnâ kho ra ǂgâ hîa kho ge ǁgamxapaba tani hâ khoeb ǀkha nî ǀhao. ǁÎba sao re. Tsî ǁîb ga ǂgâǃnâ om-i 11 di ǀhonkhoeba mîba re: ‘ǁKhāǁkhā-aob ge ra dî: Mâpas kha ǁnā ǃnā-oms, ǁîs ǃnâ ta ti ǁkhāǁkhāsabegu* ǀkha Pasxaba nî ǂûsa hâ?’ 12 Ob ge ǁîba ǀgapiseb di kai ǃnā-oms hîa ǂhomitoahe hâsa nî ǁgau kho. ǁNāpa ǂhomi re.”
13 O kha ge ǃgû tsî hoa xūna Jesub xa kha go mîbahe khami hō tsî Pasxaǃuiǂûsa ge aiǂhomi.
ǃKhūb di ǃAnu ǃUiǂûs
(Mateub 26:26-30Markub 14:22-261 Korinteǁîn 11:23-25)
14 Tsî ǁaexa i ge, ob ge Jesuba tāb tawa apostelgu* âb ǀkha sī ge ǂnû. 15 Tsîb ge ǁîgu ǃoa ge mî: “Tsâ ta nîs aiǃâ ta ge kaise goro ǁkhore, nē Pasxaǃuiǂûsa sago ǀkha ǂûǀhaosa! 16 Mîba go ta ra: ǁKhawa ta ge ǁîsa ǂû tide, Gaosib Elob dib ǃnâs nî dīǀoaǀoahes kōse.”
17 ǁNās khaoǃgâb ge ǀgabisa ū, Eloba gangan tsî ge mî: “Ū, î go sago ǁaegu amǃnâxa kaigu. 18 Mîba go ta ra nēsisa xu ta ǁkhawa ǂauxûi-e ā tidesa, Elob Gaosib nî hās kōse.”
19 Tsî pereba ū tsîb ge gangan, khôa bi tsî ǁîga ge mā mî raǃâ: “Nēs ge ti soros [ sago ǃaroma ra māhesa. Dī nēsa ti ǂâiǂâisensa ǃoa.” 20 ǁNās ǁkhās xaseb ge ǃuis ǂûs khaoǃgâ ǀgabisa ū tsî ge mî: “Nē ǀgabis ge ǀasa ǃgaeǀhaosa ti ǀaob sago ǃaroma ra ǂnâxūheb ǃnâ.]
21 “Xawe kō re! ǁNā khoeb tita ra ǀapexūb ge tita ǀkha nē tāb tawa ǂnôa. 22 Khoen Ôab ge Elob ǂâis ǃoa nî ǁō, xawe i ge nî ǃhuriǃhurisaba ǁnā khoeb, ǁîba ra ǀapexūba!”
23 O gu ge ge dîǃnâgutsoatsoa tarib ǁîgu dib nî isa, nēti ī xū-e nî dība.
Kaisis xa hâ ǂnoagus
24 ǂNoagu-i ge ǁkhāǁkhāsabegu ǁaegu ge hā tarib ǁîgu xa a kai ǃkhais di-e. 25 Ob ge Jesuba ǁîgu ǃoa ge mî: “ǀŪbe ǁaedi di gao-aogu ge ǀgaiba ǁîgu khoen ǂama ūhâ, tsî ǁîn ǂama ǁkhāsiba ūhâgu ge ǃgôasiba ra ǁgariǁnâ tsî ǃgâidī-aogu ti ra ǂgaihe. 26 Xawe a i sago tawa tā ǁnāti ī. Sago ǃnâ a kaib ge hoago xa ǂkharise nî ī tsî ǂgaeǂgui-aoba ǃoaba-aob ase. 27 Tariba a kai? Tāb tawa ǂnôaba tamas ka io ǃoaba raba? ǁNāb tāb tawa ǂnôab ge. Xawe tita ge sago ǁaegu ǃoaba-aob ase ī.
28 “Sago ge tita ǀkha ge hâ i ti tsâgu ǃnâ, 29 tsî ti Îb ge ǂgaeǂgui nîse ǂhanuba a mā te khami ta ge sago tsîna ǁkhā ǂhanuba ra mā. 30 Ti Gaosib ǃnâ go ge ti tāb tawa tita ǀkha ǂû tsî nî ā, tsî go ge disiǀgamǀa ǃhaodi Israeli dide nî ǀgoraǃgâse trondi ai nî ǂnû.”
Jesub ge Petrub xa ǀūxūhesa ra aimûǀgaru
(Mateub 26:31-35Markub 14:27-31Johaneb 13:36-38)
31 “Simontse, Simontse! ǃGâ re! Satanni* ge mā-amsa go hō sago hoagob nî ǃâitsâse, ǃgâi-e tsū-e xu nî ǀgorase, ǃhorob ra ǀhōba xu ǀgorahe khami. 32 Xawe ta ge satsa go ǀgoreba, îts ta ǂgomǀû. Tsî tita ǃoats ga oahā, ots ge sa ǃgâsaga nî ǀgaiǀgaiǃnâ.”
33 Ob ge Petruba ge ǃeream: “ǃKhūtse, tita ge a māsenxa, sats ǀkha ǃkhōsis ǃnâ tsî ǁōb ǃnâ ǂgâsa.”
34 Ob ge Jesuba ge mî: “Mîba tsi ta ge ra Petrutse: Nē tsuxub ǃnâb nî aniba ās aiǃâts ge ǃnona ǃnāde nî ǀūxū te.”
Mariǁgarus, daob di ǁgarub tsî gôab
35 ǃAruǀîb ge Jesuba ǁîb ǁkhāǁkhāsabega ge dî: “ǁNā ǁaeb ǃnâ ta ge mariǁgaru-i tsî saran ǁgaru-i tsî ǁharon ose sîǂui go, o xū-e tôasi go ge?” 36 Ob ge Jesuba ǁîgu ǃoa ge mî: “Xawe nēsi ab mariǁgarus tamas ka io saran ǁgarusa ga ūhâba ūsao; tsî gôaba ga ūhâ tama ibab saran âba ǁamaxū tsî ǀguiba ǁamabasen. 37 Mîba go ta ra Xoas hîa ‘ǂKhabadī-ao-i khamib ge ǂkhabadī-aon ǀkha ge ǃgôahe’ ti ra mîs ge tita ai nî dīǀoaǀoahe; tita ǀkha nî īn hoan nēsi nî dīǀoaǀoahe amaga.”
38 O gu ǁkhāǁkhāsabega ge mî: “ǃKhūtse, kō re, nē kha ge ǀgam gôakha hâ!”
“ǂÂu go!” tib ge ge ǃeream.
Jesub ge ǀKheraǃhommi ai ra ǀgore
(Mateub 26:36-46Markub 14:32-42)
39 Jesub ge ǂoa tsî ǁnaetib ǃoa ǀKheraǃhommi ǁga ǃgû, o gu ge ǁkhāǁkhāsabegu âba ge sao bi. 40 Tsî ǁnāpa gu ge sī, ob ge ǁîgu ǃoa ge mî: “ǀGore, î go tā ǃâitsâb ǃnâ ǁnā.”
41 Khoe-i ra ǀui-e ǂnoa ǃnūsib aib ge ǁîga xu bē tsî ǃhonǁgoa tsî ge ǀgore: 42 “Ti Îtse, sa ǂâis kao, o nē ǀgabisa tita xu ūbē. Xawe as tā ti ǂâisa ī, îs sa ǂâisa ī re.” [43 ǀHomǃgāb ge ǀhomma xu ǂhai bi tsî ge ǀgaiǀgaiǃnâ bi. 44 Kai ǃaob ǃnâb ge ǁkhōǁkhōsase gere ǀgore tsîb ge aosenni âba ǀaoǁgamrodi ase ǃhūb ai gere ǂnâ.]
45 ǀGores khaoǃgâb ge khâimâ tsî ǁkhāǁkhāsabegu tawa sī tsî ǃoab xa ǂkhabu tsî gu ǁom hâse ǁîga ge hō. 46 Ob ge ǁîgu ǃoa ge mî: “Tare-i ǃaroma go ǁom hâ? Khâimâ î ǀgore, î go tā ǃâitsâb ǃnâ ǂgâ.”
Jesub di ǃkhōhes
(Mateub 26:47-56Markub 14:43-50Johaneb 18:3-11)
47 Jesub ganupe mâ ra ǃhoa hîa gu ge Judab, disiǀgamǀagu di ǀgui ge ib xa aimâbahe hâse ǂgui khoega ge hā. ǁÎb ge Jesubab nî ǁoase ǀgūse ge sī. 48 Xaweb ge Jesuba ǁîb ǃoa ge mî: “Judatse, Khoen Ôabats kha ǁoas ǀkha ra ǀapexū?”
49 Tsî ǁkhāǁkhāsabegu ǁîb ǀkha ge hâ i gu ge tare-i ra ī ǃkhaisa gu ge mû, o ge dî: “ǃKhūtse, sige gôaga ge nî sîsenū?” 50 Tsî ǀguib ǁîgu dib ge ǀgapipristeri* ǃgāba ǂnau tsî amǀkhāb ǂgaes âba ge ǁhāǁnâ.
51 Xaweb ge Jesuba ge mî: “ǀÛ, tā dī!” Tsîb ge khoeb ǂgaesa tsâǀkhā tsî ge ǂgauǂgau bi.
52 Ob ge Jesuba danapristergu tsî danakhoegu Tempeli ǃûi-aogu digu tsî ǂnomdomgu* hîa ǁîba nî ǃkhōse ge hāgu ǃoa ge mî: “ǃGamaob ǃoagus khami go gôagu tsî ǃhôagu tsîn ǀkha tita ǃoa ra hā? 53 Tita ge sago ǀkha tsēkorobe Tempeli ǃnâ ge hâ i, xawe go ge ge ǃkhō te tama hâ i. Xawe nēsib ge sago ǁaeb, ǃkhaenab ǀgaib diba go hā.”
Petrub ge Jesuba ra ǀūxū
(Mateub 26:57-58, Mateub 69-75Markub 14:53-54, Markub 66-72Johaneb 18:12-18, Johaneb 25-27)
54 ǁÎgu ge Jesuba ǃkhō tsî ǀgapipristeri oms ǁga ge ǃgû-ū tsî ǁnāpa sī ge ǂgâ-ū. Petrub ge ǃnūrose ra saose ge hā. 55 ǁNāpas ge ǀaesa ǁaegub ǁnâuǃgâǃkhaib omǂnamib dib ai ge khauhe hâ i, tsîn ge khoena Petrub ǀkha ǀhûpe ǀaes ǂnamipe ge ǂnôa i. 56 ǃGās hîa ge ǀaes di ǃnâb ǃnâ ǁîba mûǂnôas ge ǃgâise kō bi tsî ge mî: “Nē khoeb tsîn ge Jesub ǀkha go hâ i!”
57 Xaweb ge Petruba ǂnoaǃoa tsî ge mî: “Khoese, tita ge ǁîba amase a ǀū!”
58 ǁAero-i khaoǃgâb ge ǁkhawa ǀnî khoeba Petruba mû tsî ge mî: “Sats tsîn kom ǁîgu di ǀguio.”
Xaweb ge Petruba ge ǃeream: “Khoetse, ǁîgu di ǀgui tama ta.”
59 Tsî ǁaubexa ǀgui iri di ǁaeb khaoǃgâb ge ǀnî khoeba ǀgaisase ge ǂgaoǀkhā bi: “ǀGuis khami ī îganǀgē-i tsîn ge ǀkhai, nēb tsîn go amase Jesub ǀkha hâ i ǃkhais di-e, ǁîb tsîn kom a Galileaǁîo!”
60 Xaweb ge Petruba ge ǃeream: “Khoetse, tita ge tare-i xats ra ǃhoa ǃkhaisa a ǀū!”
ǁNātimîsi, ganupeb ra ǃhoa hîab ge aniba ge ā. 61 ǃKhūb ge ǂnan tsî Petruba ge kō, tsîb ge Petruba ǃKhūb ge mî hâ i mîsa ge ǂâihō, nētib ge mîsa: “Nē tsuxub ǃnâb nî aniba ās aiǃâts ge ǃnona ǃnāde nî ǀūxū te.” 62 Ob ge Petruba ǂoa tsî tsûtsûsase sī ge ā.
Jesub ge ǃhōhe tsî ra ǂnauhe
(Mateub 26:67-68Markub 14:65)
63 Jesuba ge ǃûi hâ i khoegu ge ǃhō bi tsî gere ǂnau bi. 64 ǁÎgu ge ǃgaeǂganmû bi tsî gere dî bi: “Tariba go ǂnau tsi? Kēbo re!” 65 Tsî gu ge ǀnî ǃkhāǃkhā-ain tsîna gere mî bi.
Jesub ra ǀApemāǃnans aiǃâ ǂhai
(Mateub 26:59-66Markub 14:55-64Johaneb 18:19-24)
66 Tsî ǁgoa-i ge o gu ge ǂnomdomgu, danapristergu, Moseb ǂhanub di ǁkhāǁkhā-aogu* tsîga ǀhao tsî Jesuba ǀApemāǃnans aiǃâ ge hā-ū kai. 67 ǁÎgu ge ge mî: “Xristuts* kao, mîba ge re.”
Xaweb ge ǁîga ge ǃeream: “Mîba go ta ka, xawe go ge ǂgom tide, 68 tsî dî go ta ka, xawes tsîna go ge ǃeream te tide. 69 Xawe nēsisa xub ge Khoen Ôaba Hoaǀgaixa Elob di amǀkhāb ǁôab tawa nî sī ǂnû.”
70 O gu ge hoatsama ge dî bi: “Ots kha ǁnâi a Elob Ôa?”
Ob ge ge ǁîga ǃeream: “Sago ra mî, ǁî ta a ti!”
71 O gu ge ge mî: “ǀNî ǃkhō-am-i ge ǂhâbasa tama hâ, sage kom aitsama tare-eb ra mîsa go ǁnâuo!”
Ekengelelo laJudas
1 Ndele oshivilo shomingome dinyenye, eshi sha ifanwa Opaasa, osha fika. 2 Ovapristeli ovakulunhu novanongo vomishangwa ova li va diladila nhumbi ve mu dipae, shaashi va tila ovanhu. 3 Ndele Satana okwa ya muJudas, a ifanwa Iskariot, umwe waavenya omulongo navavali. 4 Opo ye okwa ya ko ndele okwa kundafana novapristeli ovakulunhu, novakulunhu vovanangeli vomotembeli, nhumbi e mu yandje momake avo. 5 Ndele vo ova hafa ndele ova udafana oku mu pa oimaliwa. 6 Ndele ye okwa itavela, ndele okwa li ha kongo omhito ya wapala oku mu kengelela fimbo pehe neuyaano lovanhu.
Ouvalelo woshivilo tau longekidwa
7 Ndele efiku olo lomingome dinyenye ola fika, fiku odi yaPaasa i nokudipawa. 8 Opo Jesus okwa tuma ko Petrus naJohannes ta ti: “Indeni mu ke tu longekidile odi yaPaasa tu i lye.” 9 Ndele vo ove mu lombwela: “Owa hala tu i longekidile peni?” 10 Ndele Ye okwe va nyamukula: “Tala, ngeenge tamu i moshilando, omulumenhu te mu shakeneke, ta humbata oshitoo shomeva, mu shikuleni mongulu omo ta i, 11 ndele nye mu tye kumwene weumbo: ‘Omuhongi te ku pula: Olupale oli li peni, ndi lile mo odi yaPaasa pamwe novalongwa vange?’ 12 Ndele ye ote mu ulikile olupale linene la wapalekelwa ovaenda, omo tuu tamu i longekidile.” 13 Ndele vo ova ya ndele ova hanga ngaashi e va lombwela, ndele va longekida odi yaPaasa.
Ediko lOuvalelo Uyapuki
14 Ndelenee efimbo eshi la fika, Ye okwa kala omutumba poshililo novayapostoli pamwe naye. 15 Ndele Ye okwe va lombwela: “Onda djuulukwa nokudjuulukwa okulya pamwe nanye odi ei yaPaasa, fimbo inandi hepekwa, 16 osheshi ohandi mu lombwele, itandi i li vali fiyo tai ka wanifwa mouhamba waKalunga.” 17 Ndele Ye okwa kufa eholo, a pandula, ndele ta ti: “Li tambuleni, lifiileni mo, 18 osheshi oshili handi mu lombwele: okonena itandi nu vali koiimati ei yomuviinyu fimbo ouhamba waKalunga inau uya.” 19 Opo nee Ye okwa kufa omungome a pandula, ndele te u pambula, ndele okwe u va pa ndele ta ti: “Eshi olutu lange tali yandjwa molweni, shi ningeni nokudimbulukwa nge.” 20 Nosho tuu eholo, eshi a mana okulya, ndele ta ti: “Eholo eli olo ehangano lipe lomohonde yange tai tilwashi molweni.
21 “Ndele tala, eke lomukengeleli wange oli li pamwe naame poshililo. 22 Osheshi Omona wOmunhu ota i ngaashi kwa tiwa, ndelenee woo omunhu ou te mu kengelele.” 23 Opo vo ova hovela okupulafana, olyelye mbela ou womokati kavo te shi ningi.
Ou munene olyelye?
24 Ndele muvo omwa tukuka eemhata olyelye womokati kavo e nokutalwa munene e dule vakwao. 25 Ndele Ye ta ti kuvo: “Eehamba doiwana ohadi i pangele, nomalenga ayo haa ifanwa ooxekulu. 26 Ndele nye hangaha, ndelenee omukulunhu womokati keni na kale a fa onghelo, naau wokomesho ngaashi ou ta yakula. 27 Osheshi olyelye e dule mukwao, oyou ta kala omutumba poshililo ile oyou ta yakula? Hayou ta kala omutumba poshililo? Ndele Ame ondi li mokati keni ngaashi ou ta yakula.
28 “Ndele nye, onye tuu ava mwa kala pwaame momayeleko ange, 29 osheshi Ame ohandi mu tokolele, ongaashi Tate a tokolela nge, ouhamba, 30 mu shiive okulya nokunwa poshililo shange, nokukala omutumba komalukalwa nokutokola omapata omulongo naavali aIsrael.
Simon ta kumaidwa
31 “Simon, Simon, tala, Satana a indila a pewe oku mu fifa ngaashi oilya, 32 ndele Ame onde ku ilikanena eitavelo loye liha dime mo mwoove. Ndele ove ngeenge wa aluka, pameka oovakweni.” 33 Oye okwa tya kuye: “Omwene, ame onde lilongekida okuya pamwe naave nomodolongo nomokufya.” 34 Ndele Ye okwa tya: “Petrus, ohandi ku lombwele: Onena eli ekondobolo fimbo inali kwena, oto lidimbike nge lutatu.”
35 Ye okwe va lombwela: “Eshi nde mu tumine muhe nokakutu keembongo nekutu neenghaku, omwa hepa sha?” Vo ova tya: “Ahowe,” nande osha. 36 Ye okwa tya kuvo: “Ndele paife eshi ou e nokakutu keembongo ne ka kufe a kale nako nekutu osho yo, naau ehe na, ye na landife po elwakani laye, ndele ne lilandele eongamukonda. 37 Osheshi handi mu lombwele: Omushangwa ou ou nokuwanifilwa mwaame: ‘Ye okwa valulilwa movakolokoshi,’ osheshi aishe inya ya shangelwa nge otai wanifwa.” 38 Vo ova tya: “Omwene, tala, ope nomaongamukonda avali.” Ye okwa tya kuvo: “Osha wana hano.”
Jesus muGetsemane
39 Opo nee Ye okwa ya pondje ndele okwa ya ngaashi a ikilila kOmhunda yEemono, novalongwa vaye ove mu shikula. 40 Ndele eshi a fika ko oko, okwe va lombwela: “Ilikaneni muha pundukile momayeleko.” 41 Ndele Ye okwe likufa muvo oshinano shoule wekupulo lemanya, ndele ta tu eengolo ndele okwa ilikana 42 ta ti: “Tate, ngeenge wa hala kufe nge eholo eli, ndele hahalo lange, ndelenee oloye.” 43 Nomweengeli womeulu e mu holokela ndele te mu dike eenghono. 44 Ndele eshi a ya mo mekondjo loudjuu womwenyo, okwe liweda okwiindila unene. Noshinhwi shaye sha ndodela poshi nosha li sha fomata ohonde.
45 Hano eshi a dimbuka okwiilikana, okwe uya kovalongwa vaye ndele okwe va hanga va kofa, osheshi vo ova kofifwa koluhodi. 46 Ndele Ye okwa tya kuvo: “Oshike mwa kofa? Pendukeni nye mu ilikane, muha hangike komashindo.”
Okukwatwa kwaJesus
47 Ndele fimbo ta popi, ongudu yovanhu ye uya po, naumwe womomulongo navavali, edina laye Judas, e va kwatela komesho, ndele okwa ehena kuJesus e mu fipe komilungu. 48 Ndele Jesus okwa tya kuye: “Judas, Omona wOmunhu oto mu kengelelifa efipo lokomilungu?” 49 Ndele ava va li puye, eshi va mona osho sha hala okuningwa ova tya: “Omwene, natu denge neongamukonda?” 50 Ndele umwe womuvo okwa shasha omupiya womupristeli omukulunhu, ndele okwe mu teta okutwi kwokolulyo. 51 Ndele Jesus okwa nyamukula ta ti: “Efeni, naasho shi ningwe.” Ndele okwa kuma okutwi kwaye ndele okwe mu velula. 52 Opo Jesus okwa lombwela ovapristeli ovakulunhu novakulunhu vovanangeli novakulunhu vovanhu votembeli, ovo ve uya oku mu kwata: “Mwe uya ngaashi okukwata omukolokoshi mu nomaongamukonda noikulumbwati. 53 Ame nda kala omafiku aeshe punye motembeli, nye inamu kuma nge nande eke. Ndele eli olo efimbo leni neenghono domilaulu.”
Elidimbiko laPetrus
54 Ndelenee eshi ve mu kwata, ove mu kufa po, ndele ove mu twala mongulu yomupristeli omukulunhu. Petrus okwe va shikula kokule. 55 Ndele vo ova shakala omundilo mokati kolupale ndele ova kala omutumba mumwe, naPetrus okwa kala omutumba mokati kavo. 56 Ndele okakadona komeumbo oke mu mona ta kala omutumba pomundilo, oke mu tala ndee taka ti: “Naau yo okwa li pamwe naye.” 57 Ndele ye okwe lidimbika ta ti: “Omukainhu ove, ame nghi mu shii.” 58 Nopo tuu opo mukwao e mu mona ta ti: “Naave yo umwe womuvo.” Petrus okwa tya: “Menhu ove, ame haame.” 59 Ndele eshi pa pita otundi imwe ngeno, umwe vali okwa tya: “Oshili, naau okwa li pamwe naye, osheshi naye yo Omugalilea.” 60 Ndele Petrus okwa tya: “Menhu ove, nghi shii eshi to popi.” Nopo tuu opo, fimbo a popya, ekondobolo ola kwena. 61 Omwene okwa punguluka, ndele okwa tala Petrus, Petrus okwa dimbulukwa eendjovo dOmwene, ngaashi e mu lombwela: “Ekondobolo fimbo inali kwena nena, ove oto lidimbike nge lutatu.” 62 Ye okwa pita pondje, ndele okwa lila nokulililila.
Okushekwa nokuhepekwa kwaKristus
63 Ndele ovalumenhu ovo ve mu diinina, ove mu sheka noku mu denga. 64 Ndele ove mu tuvikila koshipala shaye ndele ove mu pula: “Xunganeka, olyelye ou e ku denga?” 65 Nomasheko makwao mahapu ove mu sheka.
Koshiongalele shovakulunhu
66 Ndele eshi kwa sha, ovakulunhu voshilongo novapristeli ovakulunhu novanongo vomishangwa ova ongala, ndele ove mu twala koshiongalele shavo, 67 ndele tava ti: “Oove ngeenge Kristus, tu lombwela hano.” Ye okwa tya kuvo: “Nande ondi mu lombwele, itamu itavele, 68 ndele nande ondi mu pule, itamu nyamukula sha. 69 Ndele okonena eli otamu ka mona Omona wOmunhu ta kala omutumba kolulyo leenghono daKalunga.” 70 Ndele vo aveshe ova tya: “Oove hano Omona waKalunga?” Ye okwa tya kuvo: “Heeno, Aame ou, ngaashi tamu ti.” 71 Vo ova tya: “Ondobwedi ilipipo hatu pumbwa vali? Ofye vene twe di uda mokanya kaye mwene.”