Israelǁîn ge ǃKhūba nî ǁnâuǀnam
1 Moseb ge ǃaruǀî Israelǁîn ǃoa ge mî: “Hoaraga mîmādi tsî ǂnûiǂgādi hîa ta ra ǁkhāǁkhā dude ǁnâuǀnam, o du ge ǃKhūb sadu aboxagu di Elob ge mā du ǃhūb ǃnâ sī nî ǁan. 2 Tā nē ta ra mîmā du ǂnûiǂgādi ai xū-e ǀaro tamas ka io ūbē. ǃKhūb sadu Elob di mîmādi hîa ta ge mā dude ǁnâuǀnam. 3 Sadu ǂûdu ge aitsama tare-eb ge ǃKhūba Baal-Peorǃhommi ai a dīsa ge mû. ǃKhūb sadu Elob ge Baal-Peora gere ǀgoreǀî-i hoa-e sadu ǁaeguba xu ge hîkākā; 4 xawe sadu hîa ǃKhūb sadu Elob ǃnâ ge ǂgomǂgomsa idu ge nētsēs tsîna hoatsama ûitsama.
5 “ǃKhūb ti Elob ge mîmā te khami ta ge hoaraga ǂnûiǂgāde ge ǁkhāǁkhā du. ǁÎde ǁnā ǃhūb hîa du nî ǁnāǂam tsî ūbasenni ǃnâ sī ǁnâuǀnam. 6 ǁÎde ǂgomǂgomsase ǃkhōǀgara, nēs nî nau ǃhaode mâtikōse du a gā-ai tsî ǁnâuǃāxa ǃkhaisa ǁgau xuige. Nē ǂnûiǂgādi xan ga ǁnâu, on ge ǁîna nî mî: ‘Tarekōses kha nē kai ǁaesa ǁnâuǃāxa tsî a gā-ai!’
7 “Mâ kai ǃhao-i di elo-e kha ǁnâi ǁîn tawa, ǃKhūb sada Elob sada tawa ǂgaiǀî bi da ka ǃnās hoasa hâ khami ǀgūse hâ? 8 Mâtikōse iga ǃhao-e kai tsî ǁkhā, xawe i ge ǃhao-e ǀkhai, nētsē ta go ǁkhāǁkhā du khami ī ǂhanu-ai ǂnûiǂgāde ūhâ-e. 9 ǂAnbasen î ǂōrisase ǃûisen, î du tā ûi du hâ hîa sadu mûdi ǀkha du gere mû xūna ǀuru, tamas ka io ǁnâuǀnamoǃnâ. Sadu ǀgôan tsî ǁnuriǀgôan tsîna 10 ǃKhūb sadu Elob aiǃâ du ge Sinaiǃhommi tawa mâ i tsēs, ǁîs aib ge tita ǃoa nēti a mîs xa mîba re: ‘Khoena ǂgaiǀhao. Tita ra mî xūnan nî ǁnâu ǃkhaisa ta ge ra ǂgao, în ûin hâs kōse tita ǁnâuǀnamhâhâ tsî ǁîn ǀgôan tsîna tita ǃgôa tsî ǁnâuǀnamsa ǁkhāǁkhā.’
11 “Sadu ǀgôana mâti du ge ǃgû tsî ǀhommi kōse gere ǁhabu ǀaeb tsî ǃkhae ǃâus tsîn xa ǃgū-aihe hâ ǃhommi di ǂai-am mâ i ǃkhaisa mîba. 12 Mâtib ǃKhūba ǁhabu ra ǀaeba xu gere ǃhoas, mâti du gere dommi âba ǁnâu tsî xawe khoe-i xare-e mû tama hâ isa ǁîna mîba. 13 ǁÎb ge mâti du ga dī o du ǁîb ge sadu ǀkha dī ǃgaeǀhaosa nî ǃkhōǀgara ǃkhaisa ge mîba du; Disi Mîmādi, ǀgam ǀuiǂgapakha aib ge xoade du ge nî ǁnâuǀnam. 14 ǃKhūb ti Elob ge mîmā te khami ta ge hoaraga ǂnûiǂgāde ge ǁkhāǁkhā du. ǁÎde ǁnā ǃhūb hîa du nî ǁnāǂam tsî ūbasenni ǃnâ sī ǁnâuǀnam.
ǁGôa-elogu ǃoagu hâ ǃkhâikhoms
15 “ǂAnbasen î ǂōrisase ǃûisen! ǃKhūb ge sadu ǀkha Sinaiǃhommi ai ǁhabu ra ǀaeba xu gere ǃhoa, o du ge mû bi tama ge hâ i. 16 Tā ǁgôa-elo-e mâǃnôa ī-i ǀgui-i ǃnâs ka xawe kuru tsî ǁî-aitsama ǀhapiǀhapisen, nēsi i ga tarare tamas ka io aore, 17 ǃhūbaib di ǀguruǃnôa-i tamas ka io ǀhommi di aniǃnôa-i kas, 18 tsî ǃhūb ai ra ǂhana ǀgurun tsî xoxon tamas ka io ǁgammi di ǁauǃnôan ka xawes tsîna. 19 Tā dītsâ tsî ǀhommiǀî du ga kōkhâi tsî mû xūn: Sores, ǁkhâb, ǀgamirodi tsî ǀnî ǀhommi ǂnubis ka xawe ǀgoreǀî. ǃKhūb sadu Elob ge ǁîna nau hoaraga khoen ǃhūbaib din xan nî ǀgoreǀîhese ge mā. 20 Xawe sadob ge ǃKhūba Egipteb, ǂhubi ra ǀuri-ǁganoms khami ge ī iba xu ge ore. ǁÎb ge nētsē i ī khami, ǁîb di ūhâxū kai du nîga Egipteba xu ge ǂgaeǂguiǂui du. 21 Sadu ǃaromas ge ǃKhūb ge tita ǀkha ǁaixa tsî nūs ǀkha Jordanǃāba ta ǃgâu tide tsî ǂûtanixa ǃhūb, ǃKhūb sadu Elob nî sado ǀumis ase māb ǃnâ ta ǂgâ tide ǃkhaisa a mîǀguisa. 22 Tita ge nē ǃhūb ǃnâ nî ǁō tsî tātsēs tsîna Jordanǃāba ǃgâu tide, xawe sadu ge ǃāba ǃgâu tsî ǂûtanixa ǃhūba nî ūbasense i. 23 ǂAnbasen î ǂōrisase ǃûisen, î du tā ǃKhūb sadu Elob ge sadu ǀkha dī ǃgaeǀhaosa ǀuru. ǁÎb mîmāsa ǁnâuǀnam, î du tā ǁgôa-elo-i xare-e kurubasen, 24 ǃKhūb sadu Elob ǂhubiǂui ra ǀaeb khami ī tsî ǁîb ǃoagu khâikhâisen-i xare-e mā-am tide xuige.
25 “Gaxu ǁaeba du ga ǃhūb ǃnâ ǁan tsî ǀgôan tsî ǁnuriǀgôan tsîna ūhâ, o tā ǁî-aitsama ǁgôa-elo-i xare-e, mâ ī-i ǀgui-i ka xawe kurubasen; o du ge ǃKhūb sadu Elob mûǁae ǁore tsî ǁîba nî ǁaiǁai. 26 Nētsē ta ge ǀhommi tsî ǃhūbaib tsîkha ǀhûǀguitimî-aokha ase sadu ǃoagu ra ǂgai, tita du ga ǁnâuǀnam tama io, o du ge kaise ǃhaese ǃhūbaiba xu nî kā. Jordanǃāba ǃgâutoa, tsî du ge gaxuses tsîna ūbasen du ge ǃhūb ǃnâ ǁan tamase, kaise ǃhaese ǀgui-i tsîn ǃgau tamase nî hîkākāhe. 27 ǃKhūb ge nau ǃhaodi ǃnâ nî ǀgaruǀgaru du, tsîn ge kaise ǀoro khoen ǀguina nî ǃgau. 28 ǁNāpa du ge ǁgôa-elogu, khoen xa kuruhe hâgu: Hain tsî ǀuina xu kurusa elogu, mû, ǁnâu, ǂû tsî ǃkhapa ǁoaga nî ǀgoreǀî. 29 Xawe ǁnāpa hâse du ga ǃKhūb sadu Eloba ǂgaiǀî tsî ǁîba ǂgaob tsî ǀoms tsîn hoan ǀkha a ôa, ob ge ǁîba nî ǁnâu-am du. 30 ǁNāpa du ga ǃgomsib ǃnâ ǂgâ tsî nē xūn hoana hāǂam du, o du ge ǀams ai ǃKhūb sadu Elob ǁga oahā tsî ǁîba nî ǁnâuǀnam. 31 ǁÎb ge ǀkhomxaǃnâ Eloba. ǁÎb ge sado ǁnāǃgâ, tamas ka io hîkākā tide tsîb ge ǁîb ǂûb ge sadu aboxagu ǀkha nū ǃgaeǀhaosa ǀuru tide.
Israelǁîn ǀō-aisa aiǂhanub
32 “Moseb ge ǃaruǀî Israelǁîn ǃoa ge mî: ‘ǃKharu ge ǁaeb xa ǂâiǂâisen, ǁnā ǁaeb, sadu ǃnaes aiǃâ ge hâ ib, Elob ge khoeba ǃhūbaib ai kuru tsēs ǁga ǂâi-oa. Hoaraga ǃhūbaiba ôaǂkhū re. Nēti ī buruxa ǃnaeǃkhai-e ǀnai ī-i ge hâ i? Tamas ka io khoe-e xare ǀnai nēti ī xū-e ǁnâu-i ge hâ i? 33 Nau khoena mâtin ǁîn di elo-e ǁhabu ra ǀaeb di ǁaeguba xu ra ǃhoa ǃkhaisa xare ǁnâu tsî ûin ge, sadu ge ǁnâu tsî ûi khami? 34 ǀNî elo-e hâ-e khâimâ tsî ǀnî ǃhaode xu khoena sī ǁî-i dise ge ūbasen-e, ǃKhūb sadu Elob ge Egipteb ǃnâ sado dība khami? Sadu mûǁaeb ge ǁîba kai ǀgaib tsî ǁkhāsiba gere sîsenū; ǁîb ge tsûtsû-aidi tsî torob tsîna gere hā kai, saodi tsî buruxa dīna gere dī, tsî ǃhuriǃhurisa xūna gere ī kai. 35 ǃKhūb ge nē xūna sadu mûǁae gere ī kai, î du ǂanǁapo ǁîb ǀguib ǀguri a Elo, tsî i ǀkhara elo-e a ǀkhai ǃkhaisa. 36 ǀHomma xub ge ǁîba dommi âba ge ǁnâu kai du, sadob nî ǁgauǃnâse; tsî ǃhūbaib ge sado ǁîb di ǁhabu ra ǃanu kai ǀaeba ge mû kai, tsîb ge ǁnāpa xu sadu ǀkha ge ǃhoa. 37 Sadu aboxagab ge ǀnam i xui-aob ge sadu suriba ge ǁhûiǂui, tsî ǁîb di kai ǀgaiba xus ge sadob ge Egipteba xu a ǂgaeǂguiǂuisa. 38 ǁÎb ge sadu xa kai tsî ǀgaisa ǁaede sadu daoba xu gere sauruǂui, sado ǂgâ-ū tsîb nî ǁîn ǃhūba mā duse, nētsēs kōse sadu di ǃhūb ase ǂansaba. 39 ǁNā-amaga nētsēsa ǃkhōmâi, î tātsē tā ǀuru: ǃKhūb ge ǀhommi tsî ǃhūbaib tsîkha hoakha ǃnâ a Elo. ǀKhara elo-i ge a ǀkhai. 40 ǁÎb di ǂnûiǂgādi tsî mîmādi nētsē ta sadu ǃgâib ǃaroma ra mîmā dude ǃkhōǀgaipe, o i ge sadu tsî sadu surib tsîn ǀkha ǃgâise nî ǃgû. Sadu ge gaxuse ǃKhūb sadu Elob ǀamosib kōse sado ǀumis ase nî mā du ǃhūb ǃnâ nî ǁan.’ ”
ǁHaiǁhâǀîǃādi
41 ǁNās khaoǃgâb ge Moseba ǃnona ǃādi Jordanǃāb aiǂoasǀkhāb ai ǁgoede ge ǁhûi, 42 î-i khoe-i hîa ga ǁî-i khākhoe tama ǀgūkhoe-e ǀūǂamse ǃgam-e ǁnāǀî ǁhaiǁhâ ǃnorasasib ǃaroma tsî tā ǃgamhe. ǁÎ-i ge nē ǃnona ǃādi di ǀguis ǁga ǁhaiǁhâ ǁkhā. 43 Rubenni di surib ǃaroma, Besers ǃgaroǃhūb di ǀgapi ǁgoeǃkhaib ai ǁgoes; Gadi di surib ǃaroma, Ramots Gileadǀkharib ǃnâ ǁgoes; tsî Manaseb surib ǃaroma, Golans Basanǀkharib ǃnâ ǁgoesa.
ǃKhūb ǂhanub mâi-aiǃâhes
44 Moseb ge Elob di ǂhanuba Israelǁîna ge mā. 45-46 Nēs ge ǁîna Egipteba xun ge doeǂoas khaoǃgâ, aiǂoasǀkhāb Jordanǃāb di ǃgoaǃnāb Bet-Peors ǃoagu ǁgoeb ǃnâ nē ǀhûǀguitimîdi tsî ǂhanuga Moseb xa ge māhe. Nēs ge Amorǁîn di gao-aob Sihonni, Hesbons ǃnâ ge ǂgaeǂgui-ao ib di ǀkharib ǃnâ ge isa. Moseb tsî Israelǁîn tsîn ge Egipteba xun ge ǂoaxa, o Sihonna ge ǃkhamdan. 47 ǁÎn ge Sihonni di ǃhūb tsî gao-aob Ogi Basans dib, ǁîb tsîn ge Amorǁîn gao-ao ib di ǃhūb, Jordanǃāb di aiǂoasǀkhāb ai ǁgoeb tsîkha ge ūbasen. 48 Nē ǃhūb ge Aroers Arnonǃāb di ǃgoaǃnāb ǀgūse ǁgoe ǀkharib di ǀapasǀkhāba xu Sirionǃhommi, ǁnāb ge Hermonǃhomma, kōse ra sī. 49 Hoaraga ǀkharib aiǂoasǀkhāb Jordanǃāb dib ai ǁgoeb, ǃkhawagasǀkhāb ǂŌxahurib dib kōse tsî aiǂoasǀkhāb Pisgaǃhommi ǂai-ammi kōse ra sīb tsîna ǃkhōǂgā hâ.
Ekumaido lokudiinina oipango yaKalunga
1 “Israel, pwilikina hano paife eenghedimhango nomalombwelo aa ame handi mu longo mu a wanife, opo mu kale nomwenyo nokuya medu olo Omwene Kalunga kooxo te ke mu pa, mu li nangale. 2 Kondjovo ei ame handi mu lombwele, inamu weda ko sha, nye inamu kufa ko sha. Opo mu shiive okudiinina oipango yOmwene Kalunga keni, ei ame handi mu lombwele.
3 “Omesho eni a tala eshi Omwene a ningile molwaBaal-Peor. Osheshi ovalumenhu aveshe ava va shikula Baal-Peor, ova hanaunwa po kOmwene Kalunga keni mokati keni. 4 Ndelenee ava mwa li mwa kanyatela kOmwene Kalunga keni, nye amushe omu nomwenyo natango fiyo onena. 5 Taleni, ame nde mu longa eenghedimhango nomalombwelo ngaashi Omwene Kalunga kange a lombwela nge, opo mu di shikule medu olo tamu ka nangala. 6 Di diinineni hano noku di wanifa, osheshi do ounongo weni neendunge deni momesho oiwana, oyo tai ka uda eenghedimhango edi ndele tai ti: ‘Oshili, oshiwana eshi shinene oshovanhu ve nounongo neendunge.’ 7 Osheshi oshiwana shilipipo shinene shi noikalunga ei i li popepi nasho ngaashi Omwene wetu, keshe efimbo hatu mu ifana? 8 Noshiwana shilipipo shinene shi li po ngeno shi neenghedimhango da yuka nomalombwelo ngaashi omhango aishe ei ame handi mu pe nena? 9 Kala wa lungama u lipashukile, uha dimbwe eshi we shi mona nomesho oye mwene, ndele shiha dje mo momutima woye mokukala kwoye akushe, ndelenee u shi shiivifile ovana voye novatekulu voye, 10 mefiku linya wa li wa kala ofika koshipala shOmwene Kalunga koye puHoreb, Omwene eshi a lombwela nge ta ti: ‘Ongelele nge ovanhu ndele Ame ohandi ke va udifila eendjovo dange, vo opo va shiive okutila nge momafiku aeshe aa hava kala kombada yedu, ndele va shiive okulonga ovana vavo adishe odo.’ 11 Opo nee mwa ehena po, ndele mwa kala pefina lomhunda. Komhunda kwa kaluka omundilo fiyo opokati keulu, nomilaulu noilemo noshiwiwili shoilemo. 12 NOmwene okwa popya nanye momundilo. Nye omwa uda eendjovo, ndelenee inamu mona emoniko lasha, ondaka aike mwa uda. 13 Opo nee Ye e mu shiivifila ehangano laye, olo Ye e mu lombwela mu li ninge—oipango omulongo, ndele e i shangela mo moipelende ivali yomamanya. 14 Mefimbo linya Omwene okwa lombwela nge yo ndi mu longe eenghedimhango nomalombwelo, opo mu shiive oku di wanifa medu olo tamu i mulo mu ke li nangale.
15 “Lipashukileni hano, osheshi mefiku linya Omwene e mu popifa momundilo puHoreb, nye inamu mona emoniko lasha, 16 Opo muha longe oixuna nye ngeenge tamu lihongele oshihongwafano, efano la fa efano loshikalunga, efano lolupe lomulumenhu ile lomukainhu, 17 efano loshinamwenyo shokombada yedu ile efano lodila i nomavava tai tuka mevalelwa, 18 ile efano laayo tai alangata pedu, ile efano loshikwameva shi li momeva koshi yedu. 19 Ove uha yelule omesho oye keulu, ove ngeenge to mono etango nohani neenyofi, eengudu adishe dokeulu, uha pukifwe u linyongamene kudo noku di longela, oinima Omwene Kalunga koye okwe i tukulila oiwana aishe koshi yeulu alishe. 20 Ndelenee Omwene okwe mu kufa nokwe mu pitifa mo meleva loivela muEgipiti, mu kale oshiwana shaye shefyuululo ngaashi mu li nena. 21 Omwene okwa handukila nge yo omolweni, ndele Ye okwa ana, ame itandi ka tauluka Jordan, ndele itandi ka ya medu liwa, Omwene Kalunga koye, te ke ku pa efyuululo. 22 Osheshi ohandi ka fila medu eli, ame itandi ka tauluka Jordan. Ndelenee nye otamu ka tauluka nokunangala edu olo liwa. 23 Lungameni, muha dimbwe ehangano lOmwene Kalunga keni, Ye e li ninga nanye ndele muhe lihongele oihongwafano ile efano limwe laashi Omwene Kalunga koye e ku shilika. 24 Osheshi Omwene Kalunga koye Oye omundilo hau lungwinifa, Kalunga omuladi.
25 “Ovana veni novatekulu veni ava tamu ka dala, nye eshi mwa kulupila moshilongo ndele tamu longo oixuna, nye eshi tamu liningile oshihongwafano, efano lasha, ndele tamu ningi eshi inashi yuka momesho Omwene Kalunga keni, ndele tamu mu handukifa, 26 Opo nee edu neulu nali ninge ondobwedi yange nena eli oku mu pa oushima nokutya, otamu ka tewa mo divadiva moshilongo, omo tamu i mokutauluka Jordan, mu shi nangale. Ndele itamu ka kala omafiku mahapu, ndelenee tamu ka halakanifwa shili. 27 NOmwene ote ke mu halakanifila mokati koiwana, nokangudu kanini keni taka ka xupa po mokati koiwana, muyo Omwene te ke mu twala. 28 Ndele oko otamu ka longela oikalunga, oilonga yomake ovanhu, oshiti nemanya, ihava mono ko, ihava udu ko, ihava li noihava fimbula. 29 Opo nee nye otamu ka konga Omwene Kalunga keni noku mu mona ngeenge tamu mu kongo nomutima aushe, nomwenyo aushe. 30 Nye ngeenge mu li momafininiko noinima aishe ei tai mu hange pexulilo lomafiku, nye otamu ka alukila Omwene Kalunga keni nokupwilikina ondaka yaye. 31 Osheshi Omwene Kalunga koye Ye oKalunga omunefilonghenda. Ye ite mu efele ndele ite mu undwile mehanauno. Ndele Ye ita dimbwa ehangano Ye e li anenene ooxo.
32 “Osheshi ngeenge to pula komafimbo onale, aa e tu tetekelela, okudja kefiku linya Kalunga a shita ovanhu kombada yedu, oto pula komunghulo weulu fiyo okumukwao: oinima inene i fike opo oya ningwa tuu ile shimwe shi fike opo osha udika tuu? 33 Oku na tuu oshiwana sha uda ondaka yaKalunga tai popi momundilo, ngaashi ove wa udile, ndele wa kala nomwenyo? 34 Ile Kalunga umwe okwa hetekela tuu okulikufila oshiwana shomoshiwana shikwao nomayelekoponga, nomadidiliko noikumwifa noita neke li neenghono nokwooko kwa yeluka noilonga tai tilifa ngaashi Kalunga keni a ninga muEgipiti momesho eni? 35 Ove mwene we shi ulikilwa, opo u shiive nokutya, Omwene Oye Kalunga. Ponho yaye kape na umwe. 36 Meulu Ye e ku udifila ondaka yaye, opo e ku longe Ndele kombada yedu Ye e ku talififa omundilo waye munene, ndele ove wa uda eendjovo daye momundilo. 37 Ndele Ye eshi kwa li e hole ooxo nokwa hoolola oludalo lavo komesho yavo, ndele Ye mwene e mu pitifa mo muEgipiti neenghono daye dinene, 38 opo a taatae komesho yoye oiwana inene noi neenghono, i ku dule, ndele e ku twale mo u pewe oilongo yavo efyuululo, ngaashi shi li nena eli. 39 Onghee hano kala u shi shii nena eli u li tambule momutima woye nokutya, Omwene Oye Kalunga meulu noposhi kombada yedu. Kape na umwe. 40 Ndele ove u nokudiinina eenghedimhango daye noipango yaye, ei handi ku lombwele nena, opo ove mwene noludalo loye komesho yoye li kale nawa, nomafiku oye opo a ninge mahapu medu olo Omwene Kalunga koye te li ku pe fiyo alushe.”
Oihondamenolando yokoushilo waJordan
41 Opo nee Moses okwa tongola oilando itatu koushilo waJordan langhele kepito letango, 42 opo ou a dipaa, a shiive okuya onhapo kuyo, ou a dipaa mukwao ine shi teelela, fimbo ye ine mu yala onghela nongheleinya, opo a shiive okuya onhapo moshilando shimwe shomoilando ei nokukala nomwenyo. 43 Beser shomombuwa monhele yedu la lalakana, kOvarubeni. Ndele Ramot muGilead kOvagad. NaGolan muBasan kOvamanasse.
44 Nomhango ei Moses e i lombwela ovana vaIsrael. 45 Odo eendobwedi neenghedimhango nomalombwelo, Moses e a lombwela ovana vaIsrael mokudja kwavo muEgipiti, 46 koushilo waJordan, mefilu la shaama naBet-Peor, moshilongo shaSihon, ohamba yOvaamori, ei ya kala muHesbon, oyo ya tewa kuMoses novana vaIsrael mokudja kwavo muEgipiti. 47 Ndele vo ova nangala oshilongo shaye noshilongo shaOg, ohamba yaBasan; eehamba odo mbali dOvaamori koushilo waJordan, langhele kepito letango, 48 okudja kuAroer, shi li pomunghulo womulonga waArnon, fiyo okomhunda yaSirjon nokutya, Hermon. 49 Noshikandjo ashishe sha lalakana koushilo waJordan, langhele kepito letango fiyo okefuta ledu la lalakana, pefina lomhunda yaPisga.