Jordanǃāb aiǂoasǀkhāb di ǃhaodi
(Deuteronomium 3:12-22)1 Rubenni tsî Gad hâkha ǃhaora ge ǂgui ǀgoana ge ūhâ i. ǁÎkha ge Jaseri tsî Gilead hâkha ǃhūb, goman ǃaroma a ǃgâi ǃkhaisa kha ge mû, 2 o Moseb, Eleasari tsî nau ǂgaeǂgui-aogu ǀhûhâsib digu tawa sī tsî ge mî: 3-4 “ǃKhūb ge Israelǁîna ǁkhâuǁnâhui ǀkharib ge sao ra ǃādi, Atarots, Dibons, Jasers, Nimras, Hesbons, Eleales, Sibmas, Nebos tsî Beons tsîdi, ǀgoan ǃaroma a ǃgâi ǃûǃkhaiba ūhâde ǃkhōǂgā hâ, tsî sida ge ǂgui ǀgoana ūhâ. 5 ǁNā-amaga toxopa sikhoma nē ǃhūba sikhom dise mā re, î sikhoma tā Jordanǃāba ǃgâu kai ǁnāpa khom sī nî ǁanse.”
6 Moseb ge ǁîkha ge ǃeream: “Sakho ǃgâsa Israeǁîn ra torob ǁga ǃgû hîa kho nēpa ra hâ ǂgao? 7 Tare-i ǃaroma kho Israelǁîna Jordanǃāba ǃgâu tsî ǃKhūb ge ǁîna mā ǃhūb tawa sīsa ra ǂhani? 8 ǁNās ge sakho îgu ge dīsa, Kades Barneasa xu ta ge sî guo, î gu ǃhūba sī ǂanǂui. 9 ǁÎgu ge Eskolǃgoaǃnāb kōse sī tsî ǃhūba ge mû, xawe gu ge oaǀkhī, o gu ge Israelǁîna ǃKhūb ge ǁîna mā ǃhūba ǂgâǃnâsa ge ǂhani. 10 ǁNā tsēs aib ge ǃKhūba kaise ǁaixa tsî ge mîmâi: 11 ‘Tita ge ǁîgu ge ti ǃoagu ǂgomǂgomsa tama hâ i amaga ge nū, ǀgamdisi kuriga xu ǀgapise hâ khoegu Egipteba xu ge ǂoaxagu di ǀguib tsîn Abrahammi, Isaki tsî Jakob hâga ta ge mîmâiba ǃhūb ǃnâ ǂgâ tidesa.’ 12 Jefuneb, Keniǁîb ôab Kaleb tsî Nunni ôab Josuab hâkha ǀguikha ge ǃKhūb ǃoa ge ǂgomǂgomsa i. 13 ǃKhūb ge ǁnātikōse Israelǁîna ǁaixa-ū tsî hakadisi kuriga hoaraga ôananôagub nî ǁōtoas kōse ǃgaroǃhūb ǃnâ ge ǀnarema kai. 14 Tsî kho ge sakho nēsi sakho îgu daoba ra sao, ǀasa ǁorexa khoegu surib hîa ǃKhūb di ǁaiba Israelǁîn ai ǁkhawa ra ǁgôaxa kai ǂgaogu ase. 15 Rubenni tsî Gad hâkha di khoen ga nēsi ǁîba saosa ǂkhā, ob ge ǁîba ǁkhawa nē khoen hoana ǃgaroǃhūb ǃnâ nî ǂhara, tsî kho ge sakho ǁîn di hîkākāhes di ǃereamsa nî tani.”
16 ǁÎkha ge Moseb tawa sī tsî ge mî: “Aibe mā-am khom î khom sikhom ǀgoan ǃaroma nēpa ǃharade kuru tsî ǃāde sikhom khoen ǃaroma ǂnubi. 17 ǁNās khaoǃgâ khom ge māsen tsî ǃgâsa Israelǁîn ǀkha torob ǃoa ǃgû tsî hoaraga Israelǁîn nî ǁanǃkhaina ǃhūb ǃnâ ǁîn dise hōbasens kōse ǃkhamsa nî ǃkhōdana. Xawen ge aibe sikhom khoena nē ǃādi ǃnâ nî hâ, nē ǃhūb di khoena xu ǃnorasase. 18 Sikhom ge hoaraga Israelǁîn māhen ge ǃhūba ǀhonkhoe-ai tamas kōse sikhom ǁgâudi ǁga ǁaru tide. 19 Sikhom ge Jordanǃāb nauǀkhāb ai hâ ǃhūba xū ǃâ-i xare-e ūbasen tide, Jordanǃāb di aiǂoasǀkhāb ai khom go ǃhūǃâ-e hō xui-ao.”
20 Moseb ge ǁîkha ge ǃeream: “Mî kho rase kho ga dī tsî ǁnāpa torob ǃaroma ǃKhūb di mûǁae a ǂhomisen, 21 o gu ge hoaraga ǃkhamaoga Jordanǃāba ǃgâu tsî ǃKhūb di mîmās ǃnaka sage khākhoen hoana nî ǁnāǂam, ǃKhūb nî hoaragana dan 22 tsî ǃhūba ǁkhâuǁnâs kōse. ǁNās khaoǃgâ kho ge ǁaru ǁkhā, sakho ǁguiǂamsa kho go ǃKhūb tsî ǃgâsa Israelǁîn ǃaroma dīǀoaǀoa xui-ao. Ob ge ǃKhūba Jordanǃāb aiǂoasǀkhāb ai ǁgoe ǃhūb a sakho di ǃkhaisa nî ǃkhōǃgâ. 23 Xawe kho ga sakho di mîmâisa dī tama i, o ta ge ǃKhūb ǃoagu kho nî ǁore ǃkhaisa nî ǃkhâikhom kho. ǂAn kho nîs ge, sakho ǁoreb nî ǃgôaǃgon kho ǃkhaisa. 24 ǁNā-amaga sakho ǀgoan ǃaroma ǃharade kuru î sakho khoen ǃaroma ǃāde ǂnubi, xawe sakho mîmâisa dīǀoaǀoa!”
25 Gadi tsî Ruben hâkha khoegu ge ge mî: “ǀHonkhoetse, sats go mîmā khom khami khom ge nî dī. 26 Sikhom taradi tsî ǀgôan tsî sikhom goman tsî ǀgoan tsîn ge Gileadi ǃādi tawa nî hâ. 27 Xawe hoage ge ǃKhūb mîmās ǃnaka torob ǃaroma ǂhomisen hâ. Sige ge sats ge mî khami Jordanǃāba ǃgâu tsî sī nî ǃkham.”
28 ǁNātib ge Moseba Eleasari, Josuab tsî nau ǂgaeǂgui-aogu Israelǁîn diga ge mîmā: 29 “Gadi tsî Ruben hâkha di khoegu ga Jordanǃāba ǃgâu tsî ǃKhūb di mîmās ai ǃkhams ǃaroma ǂhomisase hâ, tsî ǁîkha di huib ǀkha ǃhūba a ǁkhâuǁnâbaseno, o ǁîkha Gileadǃhūba ǁîkha dise mā re. 30 Xawe kha ga Jordanǃāba ǃgâu tama i tsî sadu ǀkha torob ǃoa ǃgû tama i, o kha ge ǁîkha ǃhūǃâsa nau Israelǁîn khami Kanaanǃhūb ǃnâ nî māhe.”
31 Gadi tsî Ruben hâkha khoegu ge ge ǃeream: “ǀHonkhoetse, sikhom ge ǃKhūb go mîmā khami nî dī. 32 ǁÎb di mîmās ǃnaka ge ge Jordanǃāba ǃgâu tsî Kanaanǃhūb ǃnâ sī tsî nî ǃkham, sige ǃhūb Jordanǃāb di aiǂoasǀkhāb ai ǁgoeba ge ǂoaǃnâ tidese.”
33 ǁNā-amagab ge Moseba Gadi tsî Ruben hâkha ǃhaora tsî Manaseb di ǃkhareǃâb ǃhaos dib tsîna hoaraga ǀkharib Amorǁîn gao-aob Sihonni tsî Basanni gao-aob Ogi tsîkha dib, tsî ǃādi tsî ǁîkha ǂnamipe hâ ǃhūb hoaba ǃkhōǂgā hâse ge mā. 34 Gadi ǃhaos ge hîkākāhe ge hâ i ǃādi Dibons, Atarots, Aroers, 35 Atrot Sofans, Jasers, Jogbehas, 36 Bet-Nimras tsî Bet-Harans hâde ge omkhâi. 37 Rubenni ǃhaos ge Hesbons, Eleales, Kirjataims, 38 Nebos, Baal-Meons (nē ǀons ge ge ǀkharaǀkharahe) tsî Sibmas tsîde ge omkhâi. ǁÎn ge omkhâin ge ǃādi hoade ǀasa ǀonde ge mā.
39 Manaseb ôab Makiri di ǃhaoǃnās ge Gileadi ǃhūba ǁnāǂam tsî ge ūbasen. ǁÎn ge Amorǁîn ǁnāpa ge hâ in hoana ge doeǁgaǂui. 40 ǁNā-amagab ge Moseba Gileadi ǃhūba Makiri ǃhaoǃnāsa ge mā tsîn ge ǁîna ǁnāpa ge ǁan. 41 Jairi, Manaseb ǃhaosa xu ge hâ ib ge ǀnî ǃgaroǃāde ǁnāǂam tsî ūbasen tsî ǁîde “Jairi ǃGaroǃādi” ti ge ǀonǂgai. 42 Nobab ge Kenats tsî ǁîs di ǃgaroǃādi tsîde ūbasen tsî ǁîb di ǀons ǃoa, Noba ti ge ǀonǂgai.
Etukulo loifyuululwa yomapata puJordan
1 Ndelenee ovana vaRuben novana vaGad ova li ve noimuna ihapu, omaufita manene. Ndele vo eshi va lava edu laJaeser nedu laGilead, ova mona olo onhele iwa yoimuna. 2 Opo nee ovana vaGad novana vaRuben ve uya kuMoses nokomupristeli Eliaser nokovakulunhu veongalo va popya navo, ndee tava ti: 3 “Atarot naDibon naJaeser naNimra naHesbon naEleale naSebam naNebo naBehon, 4 oshikandjo Omwene e shi nunina eongalo laIsrael oshiwa noimuna, novapiya voye ve noimuna. 5 Va tya vali: Fye ngeenge twa filwa onghenda momesho oye, natu pewe edu olo oshitukulwafyuululwa shetu. Ino tu twala langhele kwinya kombada yaJordan.” 6 Ndelenee Moses okwa nyamukula ovana vaGad novana vaRuben ndee ta ti: “Ovakweni tava ka homona mo moita ndele nye mwa hala okufyaala apa. 7 Omolwashike mwa hala okudima po ehalo lovana vaIsrael lokuya medu olo Omwene e li va pa? 8 Osho ooxo va ninga, vo eshi va tumwa kwaame muKades-Barnea, va ka lave oshilongo. 9 Vo eshi va fika fiyo okefilu laEskol ndele va mona oshilongo osho, ova dima po ehalo lovana vaIsrael lokuya kedu olo Omwene e li va pa. 10 Onghee hano mefiku tuu olo ehandu lOmwene la xwama, Ye okwa ana, ndee ta ti: 11 ‘Oshili, nande umwe womovalumenhu venya va dja muEgipiti va wanifa omido omilongo mbali ile ve di koya, ta ka mona edu linya nde li udanekela nokwaana Abraham, Isak naJakob. Osheshi vo inava dulika kwaame nomutima aushe, 12 kakele kaKaleb yaJefunne, Omukenisi, naJosua yaNun. Osheshi ovo va dulika kOmwene nomutima aushe.’ 13 Nehandu lOmwene ola xwamena Israel ndele Ye e va efela okweelaela mombuwa omido omilongo ine, fiyo epupi alishe linya la longa owii momesho Omwene, la xula po. 14 Ndee taleni, nye mwa fikama ponhele yooxo, oludalo nye lovalunde opo mu wede ko vali oupyuhandu wOmwene okuhandukila Israel. 15 Nye ngeenge tamu mu liteeka paife, oshiwana ote ke shi efela natango mombuwa, ndele nye otamu ka manifa po oshiwana ashishe.”
16 Opo nee vo ve uya kuye ndee tava ti: “Fye ohatu ka dikila apa oyuunda yoimuna yetu noilando yovana vetu, 17 ndelenee fye vene ohatu ka dililwa nokukwatela komesho ovana vaIsrael, fiyo twe va twala keenhele davo. Ndele ovana vetu tava ka kala moilando ya pamekwa neehotekuma dokukelela po ovanhu vomoshilongo eshi. 18 Fye itatu ka shuna komaumbo etu fimbo ovana vaIsrael, keshe umwe ina nangala oshitukulwafyuululwa shaye. 19 Osheshi fye itatu ka fyuulula pamwe navo kombada yaJordan ile langhele kwinya kokule, osheshi oshitukulwafyuululwa shetu twe shi mona langhele oku, moushilo waJordan.” 20 Opo nee Moses ta ti kuvo: “Ngeenge tamu ningi ngaha nongeenge tamu longekidilwa oita koshipala shOmwene, 21 nomulumenhu keshe womunye a dililwa koshipala shOmwene ndee ta tauluka Jordan fiyo ye a taataa ovatondadi vaye koshipala shaye, 22 ndee tamu aluka, oshilongo ngeenge sha ninga oshipangelwa shOmwene, opo nee muhe noushima koshipala shOmwene nomoipafi yaIsrael, nedu eli tali ka ninga kunye oshitukulwafyuululwa sheni koshipala shOmwene. 23 Ndelenee ngeenge itamu shi ningi, taleni, opo nee tamu nyono kOmwene, ndele kaleni mu shi shii, omanyonauno eni tae ke mu hanga. 24 Tungileni ovana veni oilando, dikileni oimuna yeni oyuunda ningeni ngaashi mwa popya nomakanya eni.”
25 Opo nee ovana vaGad novana vaRuben ova lombwela Moses ndee tava ti: “Ovapiya voye tava ka ninga ngaashi omwene wetu e tu lombwela. 26 Ovana vetu novalikadi vetu noimuna yetu neendongi detu otadi ka fyaala moilando yomuGilead. 27 Ndelenee ovapiya voye, aveshe ava va longekidilwa oita, otava ka homona koshipala shOmwene, omwene wetu ngaashi a popya.”
28 Opo nee Moses okwe va lombwelele omupristeli Eliaser naJosua yaNun, novakulunhu vomapata omapata ovana vaIsrael. 29 Ndele Moses okwe va lombwela: “Ovana vaGad novana vaRuben ngeenge tava tauluka Jordan pamwe nanye nokutya, aveshe ava va longekidilwa oita koshipala shOmwene nedu olo tali ningi oshipangelwa sheni, va peni hano edu laGilead oshitukulwafyuululwa shavo. 30 Ndelenee vo ngeenge itava tauluka va longekidilwa oita pamwe nanye, nye mu noku va monena oshitukulwafyuululwa shavo mokati keni medu laKaanan.” 31 Ndele ovana vaGad novana vaRuben ova nyamukula tava ti: “Osho Omwene e shi lombwela ovapiya vaye fye twa hala oku shi ninga. 32 Fye ohatu ka tauluka twa dililwa koshipala shOmwene nokuya medu laKaanan, ndele oshitukulwafyuululwa shetu tashi ka kala koushilo waJordan.”
33 Osho ngaha hano Moses a pa ovana vaGad novana vaRuben netata lepata laManasse yaJosef, oshilongo shaSihon, ohamba yOvaamori, noshilongo shaOg, ohamba yaBasan, oshilongo noilando yomusho nomikunda dasho, oilando yoshilongo keembinga adishe dasho. 34 Novana vaGad va tungulula Dibon naAtarot naAroer 35 naAterot-Sofan naJaeser naJogbeha 36 naBet-Nimra naBet-Haran, oilando ya pamekwa neehotekuma, noyuunda yeedi. 37 Novana vaRuben va tungulula Hesbon naEleale naKiriataim 38 naNebo naBaal-Meon (va lundulula omadina) naSibma. Noilando ve i tunga voovene, ve i luka omadina. 39 Novana ovamati vaMakir yaManasse va ya kuGilead, ndele ve li nangala nokutaataa Ovaamori va kala mo. 40 Ndele Gilead, Moses okwe shi pa Makir yaManasse. Ndele ye okwa ka tula mo. 41 Ndele Jair yaManasse okwa ya nokwa nangala omikunda davo nokwe di luka Jair. 42 Ndele Nobah okwa ya ndele okwa nangala Kenat noipangelwa yasho, nokwe shi luka padina laye Nobah.