ǁGuibadi ǂama hâ ǂhanugu
1 ǃKhūb ge Moseba 2 sao ra ǁgaragu Israelǁaes nî māhen nîse ī ǃhūb ǃnâ sī ǁnâuǀnamga ge mā. 3 ǁGō-i, bai-i, gū-i tamas ka io piri-i ge khauǁguibas tamas ka io dīǀoaǀoas ǁguibas, nūs tamas ka io ǃnorasa ǁguibas, tamas ka io hoaǃnā-aixa elosi ǁâudīb ǁguibas ase ǃKhūb di ǃgôasib ǃaroma nî māhe. Nē ǂûǁguibas ge ǃgâi ǁamaba ūhâs, ǃKhūba ǃgâibas ase ī. 4-5 Gū-i tamas ka io piri-e ga khauǁguibas ase ǃKhūb di ǃgôasib ǃaroma ǁguiba khoe-i hoa-i ge, mâ i ra ǁguiba ǀgoa-i hoa-i ǀkha ǀhao hâse ǀgui kiloxram mel-i, ǀgui literi ǀkhera-oli-i ǀkha habasa-i tsî ǀgui literi ǂauxûi-i tsîna ǃhoroǁguibas ase nî mā. 6 Bai-i ga ǁguibaheo, o i ge ǀgam kiloxramkha mel-i, ǀgui tsî ǃkhare literi ǀkhera-oli-i ǀkha habahe hâ-e ǃhoroǁguibas ase nî ǁguiba; 7 tsî ǀgui literi ǂauxûi-i tsîna. Nē ǂûǁguibas ge ǃgâi ǁamaba ūhâs ǃKhūba ǃgâibas ase ī. 8 ǁGō-ets ga ǃKhūb di ǃgôasib ǃaroma khauǁguibas tamas ka io nūs dīǀoaǀoas ǁguibas tamas ka io ǂkhîbagus ǁguibas ase ǁguiba, 9 ots ge ǃnona kiloxramgu mel-i, ǀgam literkha ǀkhera-oli-i ǀkha habahe hâ-e ǃhoroǁguibas ase nî ǁguiba, 10 ǀgam literkha ǂauxûi-i tsîn ǀkha ǀhao hâse. Nē ǂûǁguibas ge ǃgâi ǁamaba ūhâs ǃKhūba ǃgâibas ase ī.
11 ǁNā xūn ǀkha ǀhao hâses ge ǁgō-i, bai-i, gū-i tamas ka io piri-i nî ǁguibahesa. 12 ǀGuis xa ǃnāsa ǀgoa-i tamas ka io goma-i ga ǁguibahe, o i ge ǁî-i ǀkha ra ǁguibaǀhaohe xūn tsîna ǃgôab ǃoa nî ǀarosen. 13 Hoaraga Israelǁîn ge nēsa nî ǁnâuǀnam, ǂûǁguibasan ga ǃgâi ǁamaba ūhâs ase ǃKhūb di ǃgôasib ǃaroma ǁguiba ǁaeb hoab ai. 14 ǃHaokhoe-i sadu ǁaegub ǃnâ ǁan hâ i tamas ka io tari-i ǀgui-i sadu ǁaegub ǃnâ nî ǁan-i hoa-i ga ǂûǁguibas ǃgâi ǁamaba ūhâs ǃKhūba ǃgâibas ase ǁguiba ǂgao, o i ge ǁkhā ǁgaragu ǀguiga nî sao. 15 ǃGoaxaǁaeb ǃnâs tsîna gu ge ǁkhā ǁgaraga sadu tsî ǃhaokhoen sadu ǁaegu ǁan hân tsîn hoan xa nî ǁnâuǀnamhe. Sadu tsî ǁîn tsîdu hoadu ge ǃKhūb di ais aiǃâ a ǀgui; 16 ǁnā-amaga du ge sadu tsî sadu ǁaegu ǁan hâ ǃhaokhoen tsîdu hoado ǁkhā ǂhanugu tsî ǁgaragu ǃnaka nî ûi.
17 ǃKhūb ge Moseba 18 sao ra ǁgaragu, Israelǁaes māhen nîse ī ǃhūb ǃnâ sī nî ǁnâuǀnamga ge mā. 19 ǁNāpa ra ǃhanahe ǂû-i hoa-i ga ǂûhe, o i ge ǀnî ǃâ-i ǁî-i di-e ǀō-aisa mās ase ǃKhūb ǃaroma nî ǃkhōǂuihe. 20 Pere-e du ga am, ob ge ǂguro ǃhoro-e xu ra amhe ǂguro pereba ǀō-aisa mās ase ǃKhūb di ǃgôasib ǃaroma nî ǁguibahe. ǃHorob hîa du gere xon tsî ǀō-aisa mās ase ǃKhūb di ǃgôasib ǃaroma māb khami ǀgui du ge nē pereba nî ǁguiba. 21 ǂGuro ǃhoro-e xu ra amhe ǂguro pereba ǀō-aisa mās ase ǃKhūb di ǃgôasib ǃaroma ǁguibas ge ǃgoaxa surigu hoagu xa nî dīhe.
22 Xawe i ga khoe-e ǀūǂamse nē ǁgaragu hoagu ǃKhūb ge Moseba māga dīsa ǁnâuǀnam tama i, 23 tsîb ga ǀhûhâsiba ǁkhāti ǃgoaxaǁaeb ǃnâ ǃKhūb ge Moseb ǃnâ-u mā ǁgaragu hoaga ǁnâuǀnamoǃnâ, 24 tsîs ga nēsa ǀhûhâsib di ǀūǂams ǃnaka a dīhe, ob ge ǀhûhâsib hoaba ǁgōba khauǁguibas ase nî ǁguiba, ǃgâi ǁamaba ūhâs ǃKhūba ǃgâibas ase; ǁnaetisa ǃhoroǁguibas tsî ǂauxûiǁguibas tsîra ǀkha ǀhao hâse. ǁNās xōǀkhān ge ǁîna piriba ǁoreǁguibas ǃaroma nî ǁguiba. 25 Pristeri ge ǂkhîbagusa hoaraga ǀhûhâsib ǃaroma nî dī, tsîn ge ǀūǂamsen ge ǁore amaga nî ǀûbahe tsîn ge ǁnās khaoǃgâ ǁîn di dīsās ǃaroma ǂûǁguibasa ǃKhūb di ǃgôasib ǃaroma nî hā-ū. 26 Hoaraga ǀhûhâsib Israeli dib tsî ǁîn ǁaegu ǁan hâ ǃhaokhoen hoan ge nî ǀûbahe, hoaragan ge dīsā xui-ao.
27 Khoe-i ga ǀūǂamse ǁore, o i ge ǁî-i ǁoren ǃaroma ǀgui kurixa pirirosa nî ǁguiba. 28 Pristeri ge altars ai nē khoe-i ǃaroma ǂkhîbagusa nî dī, tsî-i ge ǁî-e nî ǀûbahe. 29 ǁKhā ǁgaragu ǃnakan ge hoaraga khoen hîa ǀūǂamse ra ǁorena nî ûi, nēsits ga Israelǁaesa xu hâs tamas ka io ǃhaokhoe xawes tsîna.
30 Xawe khoe-i ga ǂanapega ǁore, nēsits ga Israelǁaesa xu hâs tamas ka io ǃhaokhoe xawes tsînats ge ǃKhūb ǃoagu go ǁore tsî ǁnāti ī khoe-i ge nî ǃgamhe. 31 ǁÎ-i ǃKhūb mîsa ǂhara tsî ǁîb di mîmāde ǁnâuǀnam tama xui-ao. ǁÎ-i ge ǁî-i ǁōba aitsama go ǃaroma.
Sabbattsēsa ge khôa aob
32 Israelǁaes ganupe ǃgaroǃhūb ǃnâ hâ, hîab ge aoba, Sabbattsēs ai ǀaena gere ǀaere. 33 ǁÎb ge Moseb, Aronni tsî hoaraga ǀhûhâsib aiǃâ ge sī-ūhe. 34 ǁÎb ge ǃûis ǃnâ ge ūhâhe, tare-i nî ǁîb ǀkha dīhes ge ǃgāsa tama hâ i xui-ao. 35 Xaweb ge ǃKhūba Moseba ge mîba: “ǁNā aob ge nî ǃgamhe; hoaraga ǀhûhâsib ge ǁîba hâǃkhaib ǃauga nî ǀuiǁhomǃan.” 36 ǃKhūb ge mîmā khamib ge hoaraga ǀhûhâsiba ǁîba hâǃkhaib ǃauga ǂoa-ū tsî ge ǀuiǁhomǃan.
ǀHaregu xa hâ ǁgaragu
37 ǃKhūb ge Moseba ge mîmā, 38 îb Israelǁaesa mîba: “ǀHarega sadu saragu di ǁhôadi ai ǂommâi, tsî mâ ǀhareb hoab ai ǂhoa tsuriba ǂommâi. Nēsa du ge hoaǁae nî dī. 39 Nē ǀharegu ge ǂâiǂâiǃnâs ase nî ī, tsî ǁîga du ga mûs kōse du ge ti mîmāde ǂâihō tsî nî ǁnâuǀnam; o du ge tita ǁnāxū tsî sadu ǁkhoregu tsî turagu tsîga sao tide. 40 Nē ǀharegu ge ti mîmāde du nî ǁnâuǀnam ǃkhaisa nî ǂâihō kai du, tsî du ge ǃanuǃanuhe hâse tita sadu Elota ǃnâ nî māǁnâsen. 41 Tita ge ǃKhūta sadu Elota; tita ge sadu Elo kai ta nîga sado Egipteba xu ge ǂgaeǂguiǂui. Tita ge ǃKhūta sadu Elota.”
Eemhango deendjayambo nodoikunwayambo
1 Omwene okwa popya naMoses ndee ta ti: 2 Lombwela ovana vaIsrael u tye kuvo: Nye ngeenge tamu ke uya moshilongo, Ame handi shi mu pe mu kale mo, 3 ndele mwa hala okuyambela Omwene omundiloyambo, exwikiloyambo netomenoyambo mu wanife eudaneko ile ngaashi oshali yehalo liwa ile moivilo yeni mu yambele Omwene edimba liwa leengobe, leedi ile loikombo, 4 hano ou ta etele Omwene eyambo e nokweeta eendjayambo oufila wa nakwa wokilograma imwe, mwa pilulilwa omaadi olita. 5 Oikunwayambo u noku i yamba olita yomaviinyu akeshe odjona pamwe nexwikiloyambo ile netomenoyambo.
6 “Odi yomhedi ngeenge tai yambwa ngaashi eendjayambo u nokuyamba eekilograma mbali doufila wa nakwa pamwe nomaadi olita netata ya pilulilwa moufila. 7 Ndelenee ngaashi oikunwayambo, eta omaviinyu olita netata ngaashi edimba liwa kOmwene.
8 “Ndele ngeenge to yambe ongobe onyasha yomhedi exwikiloyambo ile etomenoyambo u wanife eudaneko we li udanekele ile epanduloyambo lOmwene, 9 napa etwe pamwe nongobe onyasha yomhedi eendjayambo oufila wa nakwa u fike peekilograma nhatu wa pilulilwa omaadi eelita mbali. 10 Ndele oikunwayambo eta omaviinyu eelita mbali, omundiloyambo wedimba liwa kOmwene. 11 Osho ngaha hano nashi ningwe pokuyambwa kwakeshe ongobe ile kwakeshe odi yomhedi ile kwakeshe odjona ile okakombwena. 12 Hano osho mu nokuninga nokuyeleka omuvalu woimuna tai ka yambwa, pamuvalo wayo. 13 Omudalelwamo keshe e nokulonga oinima ei panghedi tuu oyo imwe aike, a yambele Omwene omundiloyambo edimba liwa.
14 “Ndele omunailongo ngeenge ta kala punye ile keshe ou ta kala mokati komapata eni a hala okweetela Omwene omundiloyambo wedimba liwa, ye e nokuninga ngaashi nye hamu ningi. 15 Onghedimhango imwe aike yeongalo noyeni noyovanailongo ava hava kala mokati keni. Oyo onghedimhango yaalushe momaludalo eni: ngaashi nye osho yo omunailongo e nokukala koshipala shOmwene. 16 Omhango imwe nonghedi yeyukifilo limwe kunye nokomunailongo ha kala punye.”
Eyambo loshipe
17 NOmwene okwa popya naMoses ndee ta ti: 18 “Lombwela ovana vaIsrael u tye kuvo: Nye eshi tamu uya koshilongo oko Ame handi mu twala, 19 nye, eshi tamu li oilya yoshilongo shinya, mu nokweetela Omwene oshaliyambo. 20 Ngee tamu longekida eendja dipe, oshifima shotete otamu shi ningi komukalo ou hamu ningi nge tamu longekida oshipe poshipale. 21 Nye mu nokupa Omwene eyambo loufila woshipe momaludalo eni.”
Oonakupuka noonakunyona owina
22 “Ndelenee nye ngeenge tamu puka ndele itamu wanifa oipango aishe ei, Omwene e i shiivifila Moses, 23 aishe ei Omwene e mu lombwela moku i tula mokanya kaMoses, okudja kefiku tuu linya Omwene a yandja omalombwelo aye nofiyo okomaludalo eni, 24 opo nee, okunyona ngeenge kwa ningwa mepuko moungone, neongalo inali ku shiiva hano eongalo alishe nali yambe ongobe onyasha yomhedi exwikiloyambo, edimba liwa kOmwene, pamwe neendjayambo noikunwayambo pamapukululonghedi omayambo. Noshikombo oshindume etimbayambo. 25 Nomupristeli e nokukwatakanifa eongalo alishe lovana vaIsrael, nokunyona kwavo taku dimwa po. Osheshi va nyona, ndele va yambela Omwene, eyambo lavo omundiloyambo netimbayambo molwepuko lavo ve li eta koshipala shOmwene. 26 Okwo taku diminwa po eongalo alishe lovana vaIsrael nosho yo omunailongo, ou ha kala mokati kavo. Osheshi epuko otali talwa oloshiwana ashishe.
27 “Ndele omunhu umwe ta nyono mepuko, ye e nokweeta oshikombo shomudo umwe etimbayambo. 28 Nomupristeli e nokukwatakanifa ou a nyona omolwokunyona kwaye mepuko koshipala shOmwene opo e mu kwatakanife. Ndele okwo taku mu diminwa po. 29 Omhango tuu ei imwe oyeni ava mwa dalelwa mo mokati kOvaisraeli noyomunailongo ha kala punye, ngeenge a nyona mepuko. 30 Ndelenee omunhu ou ta nyono owina, ye ngeenge omudalelwa mo ile omunailongo, ota sheke Omwene, ye e nokudimwa mo moshiwana shavo. 31 Osheshi ye a dina ondjovo yOmwene nokwa teya oshipango shaye; omwenyo ou u nokudimwa mo shili. Oulunde waye u li kombada yaye.”
Omunyoni wEshabata
32 Ndele fimbo ovana vaIsrael va kala mombuwa, ova hanga omulumenhu umwe ta tyava oikuni mefiku lEshabata. 33 Opo nee ava ve mu hanga eshi ta tyava oikuni, ve mu twala moipafi yaMoses noyaAron noyeongalo alishe. 34 Ndele ove mu idilila modolongo, osheshi inaku popiwa kutya ota ka ningwa ngahelipi. 35 Opo nee Omwene okwa lombwela Moses: “Omulumenhu ou e nokudipawa shili. Eongalo alishe li noku mu dipaa nomamanya pondje yonhanda.” 36 Opo nee eongalo alishe le mu twala pondje kombada yonhanda ndele le mu dipaa nomamanya ngaashi Omwene a lombwela Moses.
Oulenga wokudimbulukifa omunhu oipango yaKalunga
37 NOmwene okwa popya naMoses ndee ta ti: 38 “Lombwela ovana vaIsrael u tye kuvo, momaludalo fiyo okomaludalo ve nokulitungila eenyemba tadi endjelela keembinga doikutu yavo nokumanga meenyemba domeembinga ongodi yomavala. 39 Hano eenyemba odo ngeenge tamu di mono, mu dimbulukwe oipango aishe yOmwene ndele mu i wanife, muha shikule ouhalu womitima deni nowomesho eni, oo tae mu hongaula mu ye moluhaelo. 40 Heeno, opo mu dimbulukwe oipango yange aishe noku i wanifa ndele mu kale nye ovayapuki vOmwene.
41 “Aame Omwene Kalunga keni, ou nde mu pitifa mo medu laEgipiti opo ndi kale Kalunga keni. Aame Omwene Kalunga keni.”