Draibeǃhanab sîsenaogu
1 “Tsî Gaosib ǀHommi dib ge sao ra ǂkhōs* khami ī. ǁNāpab ge draibeǃhanab ǀhonkhoeba ge hâ i, ǃnauǁgoaga ǃgûǂoa tsî sîsenaoga ǁîb draibeǃhanab ǃaroma ge ǃgaeba. 2 Denarsab* nî matare gu ǃkhaisab ge ge mîǀgui-ū gu tsîb ge ǁîga sîsen gu sī nîse draibeǃhanab ǃnâ ge sîǂgā. 3 Tsî khoese iri ge ǂharuguǃkhaiba-u ǃkharu, ob ge ǀnî sîseno khoega ge mûmâ. 4 Ob ge ǁîgu ǃoa ge mî: ‘Sago tsîna ti draibeǃhanab ǃoa ǃgû, ǂhanu mataresa ta tsēs ǀams ai nî mā go xuige.’ 5 Tsî gu ge ge sîsenǃgû. ǁNās ǁkhās xaseb ge ǃgûǂoa tsî disiǀgamǀa irs tsî karab ǃnona irs tsîn ai ge dī. 6 ǁKhawab ge ǀhonkhoeba ǃuikarab ai, koro ir, ǂharuguǃkhaib tawa sī, ob ge ǂâusa sîseno khoega ge mûmâ. Ob ge ge dî gu: ‘Tare xū-i ǃaroma go kha sîsenosib ǀkha tsēsa nēti ra ǁauǁau?’ 7 ‘Khoe-i xa ge ǃgaehe tama’ ti gu ge ge ǃeream. Tsîb ge draibeǃhanab ǀhonkhoeba ge mî: ‘O, ǃnoeǃnoesen î ti draibeǃhanab ǃnâ sī sîsen.’
8 “Tsî ǃui i ge, ob ge draibeǃhanab ǀhonkhoeba mûǂamaoba ge mîmā: ‘Hoaraga sîsenaoga ǂgaiǀhao, î ǁîga ǁîgu marisa matare; ǀuni go ǃgaehe gu ǀkha tsoatsoa, î ǂguro go ǃgaehe gu ǀkha sī ǀuni.’ 9 Tsî koro ir ge ǃgaehe gu ge mâb hoaba denarsa ge ǃkhōǃoa. 10 Tsî ǃnauǁgoaga ge ǃgaehe sîsenaogu ge marisa ôaǀkhī, o gu ge ǃnāsase gu nî matarehe ti ge ǂâi. Xawe gu ge ǁîgu tsîna ǀoasa tsēs di denars* ǀguisa ge ǃkhōǃoa. 11 ǃKhōǃoatoa gu ge marisa, o gu ge kaise ǂkhîoǃnâ tsî ǁîb ǃoagu ge hununutsoatsoa: 12 ‘ǁNā khoegu kom ǀgui iri ǀguiba go sîseno, xawets ge ǁîga sige hîa hoaraga tsēsa ǀgamsa sores ǃnâ go sîsen ge ǀkha ǀguitikōse go matare!’ 13 Ob ge draibeǃhanab ǀhonkhoeba ǁîgu ǀguib ǃoa ge mî: ‘O ǃgâise ǃgâ re ti horetse, mâ ǀgaub ai ta kha go ǀhôagaoǃnâ tsi? Sago kom ǂano ǀgui ǀoasa tsēs denars ai ge go ǁnâugu ǃkhaisa. 14 ǁNā-amaga sago marisa ū, î ǃgû. Tita kom ǀuni ta go ǃgae sîsenaogu tsîna sago ǀkha ǀguitikōse goro mā ǂgao-o. 15 ǂHanu tama-i kha hâ ti mari-e ta nî ǂgao ta ra xū-e dī-ūsa? Tamas ka io go ti māǂgaoxasiba ra suri?’ ”
16 ǁNās khaoǃgâb ge Jesuba ge mî: “ǁNā-amagan ge nētsē ǂguro hâna nî ǀuni tsî ǁnān hîa ǀuniga hâna nî ǂguro.”
Jesub ge ǃnonaǁî ǃnāsa ǁîb ǁōb xa ra ǃhoa
(Markub 10:32-34Lukab 18:31-34)17 Tsî Jerusalems ǁgab ǃgûǃapagaru hîab ge Jesuba disiǀgamǀa ǁkhāǁkhāsabega* ǀgui ǀkhābǀî ū tsî ǁîga tare-i nî ǁîb ǀkha ī ǃkhaisa ge mîba: 18 “Mû, Jerusalems ǃoa ge ge ra ǃgû tsîb ge Khoen Ôaba danapristergu tsî Moseb ǂhanub* di ǁkhāǁkhā-aoga nî māǁnâhe. ǁÎgu ge ǁōǁkharaba ǁgui-ai bi 19 tsî Jodeǁî taman ǃomǁae māǁnâ tsî nî ǃhō bi, samib ǀkha ǂnau bi tsî nî ǃgâu bi. Xawe ǃnonaǁî tsēs aib ge ǁōba xu nî khâi.”
Jakobub tsî Johaneb hâkha îs di ǂgans
(Markub 10:35-45)20 Tsîs ge Jakobub tsî Johaneb tsîkha îs, Sebedeub di tarasa ôasakha ǀkha Jesub ǃoa hā tsî kai ǃgôasib ǀkha ǁîb aiǃâ ǃhon tsî xū-e ge ǂgan bi. 21 Ob ge Jesuba ge dî si: “Tare xū-es ra ǂgan ǂgao?”
Os ge ge ǃeream: “Sa Gaosib ǃnâ toxopa a kha ti ôakha ǃgôasib di ǃharodi, ǀgaib tsî ǁkhāsib tsîn dide hō re, ǀguiba sa amǀkhāb ai tsî nauba sa ǁareǀkhāb ai.”
22 Ob ge Jesuba ǁîna ge ǃeream: “Tare-e du ra ǂgansa du ge ǀū! Tita nî tsâ khami tsâ ǁkhā du kha a?”
On ge ge ǃeream: “Ā, tsâ ǁkhā da a.”
23 Ob ge Jesuba ǁîn ǃoa ge mî: “Amase du ge tita ra ā ǀgabisa xu ā tsî ǁkhāti a tsâ ǁkhā. Xawe ta ge ǂhanuba ūhâ tama hâ sado tari-i trons ai a ǂnû ǁkhā ǃkhaisa mîbasa. Ti Îb ǁhûi hân ǀguin ge nē ǃkhaide ǂhomibahe hâ.”
24 Tsî nau disigu ge nēsa a ǁnâu, o gu ge kaise Jakobub tsî Johaneb hâkha ai ge ǀara. 25 Tsîb ge Jesuba ǁîga ǂgaiǀhao tsî ge mî: “Sago a ǂanse gu ge ǀūben di danaǂgaeǂgui-aoga ǀgaiba khoen ǂama ra sîsenǂui. Tsî ǁkhāti gu ge ǂgaeǂgui-aoga hoaraga ǁkhāsib âga ǃnaka hâ khoen ǂama ūhâ. 26 Nēs ge sago nî ī ǀgau tamasa. Sago xu ga ǂgaeǂgui-ao ǂgaob hoab ge nî hoan di ǃoaba-ao kai, 27 tsî ǂguro ǂgaots ka ots ge nî hoan di khobo kai. 28 ǁNā-amagab ge Khoen Ôaba ǃoabaheb nîga hā tama, xaweb nî nauna ǃoaba tsî ûib âba ǁguibas ǀkha ǂguina orese.”
Jesub ge ǂgī khoekha ra mû kai
(Markub 10:46-52Lukab 18:35-43)29 Tsî Jesub tsî ǁîb ǁkhāǁkhāsabegu tsîn ge Jerixosa xu a ǂoa, on ge kaise kai ǂnubis khoena ǁîga ge sao. 30 Tsî kha ge ǀgam ǂgī khoekha daob xōǀkhā ge ǂnôa i. ǁÎkha ge Jesub ra ǃgûǀgū ǃkhaisa kha ge ǁnâu, o ǃgari dommi ǀkha ge ǂgai: “ǃKhūtse, Davidi Ôatse, ǀkhomxa khom re!”
31 On ge ǂnubis khoena ge ǃkhâiǂganam kha, xawe kha ge domga ǃaruǀîǀgui ǃgariǃgari tsî ge ǂgaiǂui: “ǃKhūtse, Davidi Ôatse, ǀkhomxa khom re!”
32 Ob ge Jesuba daob ǃnâ mâ tsî ǁîkha ǂgai tsî ge mî: “Tare-e ta nî dība kho ǃkhaisa kho ra ǂgao?”
33 O kha ge “ǃKhūtse, mû ǁkhā khom nîsa!” ti ge mî.
34 Tsîb ge Jesuba ǁîkha kaise ge ǀkhom tsî mûdi âkha ge tsâǀkhā. Tsî ǁnātimîsi kha ge ge mû ǁkhā tsî ǁîba ge sao.
Ovalongi vepya lomiviinyu
1 “Osheshi ouhamba wokeulu wa fa omushamane, a meneka a ka shivile epya laye lomiviinyu ovalongi. 2 Ndele eshi va udafana novalongi odenari imwe efiku limwe, okwe va tuma kepya laye lomiviinyu. 3 Ndele ye okwa pita mo pokafimbo okatitatu, nokwa hanga ko vamwe ve li ofika ashike pomalandelo; 4 nokwa tya kuvo: ‘Nanye yo indeni kepya lange lomiviinyu, ndele handi mu pe osho, she mu yeleka.’ 5 Ndele vo ova ya ko. Oye okwa pita mo vali potundi onhihamano nopotundi onhimugoi ndele ta ningi ngaashi a ningile. 6 Ndele eshi a pita mo potundi onhimulongo naimwe, okwa hanga po vali vamwe ve li ofika, ndele ta ti kuvo: ‘Oshike tamu kala ofika apa omutenya aushe?’ 7 Ovo tava ti kuye: ‘Osheshi kaku na ou e tu shiva.’ Oye ta ti kuvo: ‘Nanye yo indeni kepya lange lomiviinyu, ndele tamu mono eshi sha yuka.’
8 “Ndele onguloshi eshi ye uya, mwene wepya lomiviinyu okwa lombwela elenga laye: ‘Ifana ovalongi ove u va fute ondjabi yavo, hovela kwaava vaxuuninwa fiyo okwaava votete.’ 9 Ndele ava kwa li ve uya potundi onhimulongo naimwe eshi ve uya, ova pewa keshe tuu umwe odenari imwe. 10 Hano venya votete eshi ve uya, ova li ve shii tava pewa shihapu ve dule venya; ndele keshe tuu womuvo a pewa odenari imwe. 11 Ndele eshi ve i pewa, ova ngongotela omushamane 12 ndele tava ti: ‘Ava vaxuuninwa ova longa otundi imwe aike, ndele ove we va yeleka nafye ava twa humbata oudjuu womutenya noupyu.’ 13 Ndelenee ye okwa nyamukula umwe waava ndele ta ti: ‘Kaume, inandi ku kotokela; fye naave, hamba, inatu udafana odenari imwe? 14 Kufa po ei yoye, ove u ye. Ndele ame onda hala okupa ou omuxuuninwa i fike pwaai yoye. 15 Hamba nda kelelwa okulongifa oinima yange ngaashi ame mwene nda hala. Ile ou na efupa shaashi ame ndi na onghenda?’ 16 Hano osho, ovaxuuninwa otava ningi votete, novotete ovaxuuninwa, osheshi ovaifanwa ovahapu, ndele ovahoololwa ovanini.”
Jesus ta hololulula okuhepekwa kwaye
(Mark. 10:23-34Luk. 18:31-34)17 Ndele Jesus eshi a ka londa a ya kuJerusalem, okwa kufa ovalongwa omulongo navavali va kale ve likalela, nomondjila okwa tya kuvo: 18 “Tala, fye ohatu yeni kuJerusalem, nOmona wOmunhu ota yandjwa momake ovapristeli ovakulunhu novanongo vomishangwa, ndele vo otave mu pe etimba lokufya 19 ndele tave mu yandje kovapaani okushekwa nokudengwa nokuvalelwa, ndelenee mefiku etitatu ota nyumuka.”
Jesus ta pukulula ovalongwa vaye
(Mark. 10:35-45)20 Opo nee ina yovana vaSebedeus okwe uya kuye novana, ndele te mu twile eengolo a hala oku mu indila sha. 21 Ndele ye okwa tya komwalikadi: “Owa hala shike?” Ou ta ti kuye: “Itavela ovana vange ava vavali va ka kale omutumba, umwe kolulyo loye nomukwao okolumosho loye, mOuhamba woye.” 22 Ndelenee Jesus okwe mu nyamukula ndele ta ti: “Onye kamu shi shii eshi mwa hala. Otamu dulu tuu okunwa eholo olo handi ke li nwa?” Ovo va tya kuye: “Ohatu shi dulu.” 23 Ndele Ye okwa tya kuvo: “Eholo lange otamu ke li nwa, ndele okukala omutumba kolulyo lange nokolumosho lange haame handi ku pangele, ndele otaku pewa ovo, ve ku longelwa kuTate.”
24 Ndele venya omulongo eshi ve di uda, ova umanena ovamwaina ava vavali. 25 Ndelenee Jesus okwe va ifana kuye ndele ta ti: “Onye omu shi shii, ovapangeli voiwana ohave i pangele, novanaenghono ohava longifa eenghono davo kuyo. 26 Ndelenee hasho nashi kale mokati keni, ndelenee ou womunye a hala a ninge munene mokati keni, ye na kale omuyakuli weni, 27 naau womokati keni a hala a kale wokomesho, ye na kale omupiya waaveshe; 28 ongaashi nOmona wOmunhu ine uya okuyakulwa, ndele okuyakula nokuyandja omwenyo waye u ninge oikulila yavahapu.”
Ovapofi vavali
(Mark. 10:46-52Luk. 18:35-43)29 Ndele eshi va dja mo muJeriko ongudu inene ye mu shikula. 30 Ndele tala, ovapofi vavali va kala omutumba momunghulo wondjila; naashi va uda Jesus ta ende po, ova popya mokule ndele tava ti: “Omwene, Omona waDavid, tu fila onghenda!” 31 Ndele ovanhu ove va hanyena va mwene, ndele vo ova diinina okwiingida mokule, tava ti: “Omwene, omona waDavid, tu fila onghenda!” 32 Opo Jesus okwa kanghama, e va ifana kuye, ndele ta ti: “Omwa hala ndi mu ningile shike?” 33 Ovo va tya kuye: “Omwene, omesho etu a pashulwe.” 34 Ndele Jesus okwe va udila olukeno, okwa kuma omesho avo, nopo tuu opo va pashuka ndele tave mu shikula.