Ais di danhes tsî hîkākāhes
1 ǃKhūb ge Josuab ǃoa ge mî: “Hoaraga toroǃkhamaoga ūsao, î Aisa ǁnāǂam. Tā ǃao tamas ka io ǂkhabuǂâi. Tita ge Ais di gao-aob ǂama dansa nî mā tsi; ǁîb di khoen, ǃās tsî ǃhūb tsîn hoan ge nî sa. 2 Jerixos tsî ǁîs di gao-aob ǀkhats ge dī khamits ge Ais tsî ǁîs di gao-aob ǀkha nî dī, xawe nē ǃnāsats ge ǁîs di xūn tsî ǂgarib tsîna a ūbasen ǁkhā. ǀNî toroǃkhamaoga ǂganǃgâsase ǃās ǃgâb ai hâ kai, î gu ǃāsa ǃgâbǀkhāba xu ǁnāǂam.”
3 Ob ge Josuaba ge ǂhomisen, ǁîb toroǃkhamaogu hoagu ǀkhab Ais ǃoa nî ǃgûse. ǁÎb ge ǃnonadisiǀoadisi ǁkhoaǂgaoxa aoga ǁhûiǂui tsî ǁîga tsuxuba ge sî, 4 nē mîmās ǀkha: “ǃĀs nauǀkhāb ai sī gau, xawe tā ǃāsa xu ǃnūse hâ; ǃāsa ǁnāǂamsa ǃoa ǂhomisase hâ. 5 Tita tsî ti khoegu tsîge ge ǃās ǁga nî ǀgūǀgūsen. Ais di aogu ga sige ǃoagu a ǂoaxa, o ge ge sige ǂguro ǃnās ǁkhās khami dabasen tsî nî ǁhâ. 6 ǁÎgu ge sige nî ǃgôaǃgon, ǁîga ge ǃāsa xu nî ǂgaeǂguibēs kōse. ǁÎgu ge ǁîga xu ge ǂguro ǃnās ǁkhās khami ra ǁhâ ti nî ǂâi. 7 O go ge sago gau go hâpa xu ǂoaxa tsî ǃāsa nî ǂgâǃnâ. ǃKhūb sago Elob ge ǁîsa nî mā go. 8 ǃĀs ǃnâ go ǂgâ, o go ge ǁîsa nî khauǃkhū, ǃKhūb ge mîmā hâ is ǁkhās khami. Nēdi ge sago ǁguiǂamde.” 9 ǁNātib ge Josuaba ǁîga ge sîǂui tsî gu ge ǁîgu gauǃkhais ǁga ǃgû tsî ǁnāpa sī ge ǃâu, Ais di huriǂoas ǃnâ, Ais tsî Betels tsîra ǁaegu. Josuab ge ǁnā tsuxuba hâǃkhaib ǃnâ ge hâ.
10 Josuab ge ǃnauǁgoaga khâi tsî toroǃkhamaoga ge ǂgaiǀhao, tsî gu ge ǁîb tsî Israeli ǂgaeǂgui-aogu tsîga ǁîga Ais ǁga ge ǂgaeǂgui. 11 ǁÎb ǀkha hâ toroǃkhamaogu ge ǃās di dao-ams kōse sī tsî hâǃkhaiba ǀapasǀkhāb ai ge ǂnaumâi, ǃgoaǃnāb ǁîgu tsî Ais tsîn ǁaegu hâse. 12 Josuab ge ǁaubexa koroǀoadisi nî ī khoega ū tsî ǁîga gaugausen hâse ge hâ kai, ǃās di huriǂoasǀkhāb ai, Ais tsî Betels tsîra ǁaegu. 13 Toroǃkhamaogu ge ǃkhammi ǃoa ge ǀgoraǂgāsa i, dana hâǃkhaiba ǃās di ǀapas ǃnâ tsî nau toroǃkhamaoga huriǂoasǀkhāb ai. Josuab ge ǁnā tsuxuba ǃgoaǃnāb ǃnâ ge hâ. 14 Ais di gao-aob ge Josuab aogab ge mûo kaise ge ǃhae. ǁÎb tsî ǁîb khoegu tsîn ge Jordanǃgoaǃnāb ǁga ge ǂoa, Israelǁîgu ǃoagu gu, ǂguro gu ge ǁîgu ǃoagu ǃkham hâ i ǃkhais ǁkhās ai nî ǃkhamse. ǁÎb ge ǃgâbǀkhāba xu gu nî ǁnāǂamhe ǃkhaisa ge ǀū i. 15 Josuab tsî ǁîb aogu tsîgu ge ǃkhoeni ra khami ǃgaroǃhūbǀkhāb ǁga ge ǁhâ. 16 Hoaraga aogu ǃās ǃnâ hâgu ge ǁîga gu nî ǃgôaǃgonse ge ǂgaiǀhaohe; ǁîgu ge Josuaba ǃgôaǃgons ǀkha o gu ra ǃnūo ǃāsa xu ge ǃnū. 17 Ais di aogu hoagu ge Israelǁîga ge ǃgôaǃgon tsîs ge ǃāsa ǁkhowa-amsase ge mâ, ǁîsa nî ǁkhauba khoe-i xare-i a ǀkhaise.
18 Ob ge ǃKhūba Josuab ǃoa ge mî: “ǁHâigôab âtsa Ais ǃoa ǁgau, tita ge ǁîsa satsa ra mā xuige.” Ob ge Josuaba mîbaheb ge khami ge dī. 19 Tsî Josuab ǃommi âba ra ūkhâi, hîa gu ge gaugausen ge hâ i aoga ǃhaese khâimâ tsî ǃās ǃnâ ǃkhoeǂgâ tsî ǁîsa ge ū. ǁÎgu ge ǁîsa ǁnātimîsi ge ǃkhāǂhubi. 20 Ais aogu ge ǂnan gu geo, ǀanni ǃāsa xu ra khâi ǃkhaisa ge mû. ǁÎgu ge ûiǂoa gu nî ǃkhai-i xare-e ge ūhâ tama hâ i, ǃgaroǃhūb ǃoa ge ǁhâ Israelǁîgu ge dabasen tsî ǁîga ǁnāǂam xui-ao. 21 Josuab tsî ǁîb aogu tsîgu ge nau aogu go ǃāsa ū ǃkhaisa mû, tsî ǃās ra ǂhubisa, o gu ge dabasen tsî Ais aoga ge ǃgamtsoatsoa. 22 Tsî gu ge ǃās ǃnâ hâ Israelǁîgu tsîna ǃkhammi ǃoa ge ǂoaxa. ǁNāti gu ge Ais aoga hoa ǀkhāga xu Israelǁîgu xa xāǂgāhe tsî hoatsama ge ǃgamhe. ǀGuib tsîn ge ûiǂoa tamas ka io ûiǃgau tama ge i, 23 Ais di gao-aob ǀguib, xaweb ge ǁîba ǃkhōhe tsî Josuab tawa ge sī-ūhe.
24 Israelǁîgu ge ǁîga ge sauruǃgon khākhoegu hoaga ǃgaroǃhūb ǃnâ ge ǃgam, tsî gu ge ǁnāpa xu Ais ǁga oa tsî ǁnāpa hoaraga khoena sī ge ǃgam. 25-26 Josuab ge ǁhâigôab âba Ais ai ǁgaumâiǀgara tsî ǁîba ǁgui tama ge i, hoaraga khoen ge ǃgamhes kōse. Hoaraga khoen Ais din ge ǁnātsē ge ǃgamhe, disiǀgamǀaǀoadisi aorekhoegu tsî tarekhoedi tsîna. 27 Israelǁîgu ge ûitsama xūn tsî nau xūn ǃās din tsîna ge ūbasen, ǃKhūb ge Josuaba mîba khami. 28 Josuab ge Aisa khauǃkhū tsî ǁîsa hîkākāsa ǃās ase ge ǁnāxū tsîs ge nētsēs kōse ǁnāti ī. 29 ǁÎb ge Ais gao-aoba hais ai ǂgāmâi tsî ǁîb sorosa ǁnāpa ǃuis kōse ge ǁnāxūmâi. Soresǂgâb ǀkhab ge Josuaba ge mîmā, îs sorosa ūǁnâhe tsîs ge ǁîsa ǃās di dao-ams tawa aoxūhe, tsî kai ǀuiǁkhoposa ǁîs ai ge ǀhaoǀhaohe, nētsēs kōse ǁnāpa ǂnôasa.
ǂHanub di khomaihes, Ebalǃhommi ai
30 Josuab ge ǃKhūb, Israeli di Eloba Ebalǃhommi ai altarsa ge ǂnubiba. 31 ǁÎsab ge Moseb, ǃKhūb di ǃgāb ge Israelǁîna mā hâ i xoaǁguigu ǃoa ge dī, Moseb ǂHanub ǃnâb ge mîsa: “Altars, ǀurin ǀkha ǁhāǂuihe tama ǀuidi ǀkha a ǂnubisas.” ǁÎs ain ge ǃKhūba khauǁguibade ǁguiba tsî ǂkhîbagusǁguibadi tsîna ge hā-ū. 32 ǁNāpab ge Josuaba Israelǁîn hoan mûǁae Moseb ge xoa hâ i ǂHanub di ǁgâiǁnâba ǀuidi ai ge dī. 33 Israelǁîn tsî ǁîn di ǂgaeǂgui-aogu, ǂamkhoegu, ǂhanuǂhanu-aogu tsî ǁîn ǁaegu hâ ǃhaokhoen tsîn ge hoan ge ǃGaeǀhaos ǂGaes ǃKhūb dis di hoa ǀkhākha ai, Leviǁî pristergu ǁîsa ra tanigu ǃoa-ai ge mâ i. ǃKhare ǃâb nē khoen dib ge Gerisimǃhommi ais ai ge mâ i tsî nau ǃkhare ǃâba Ebalǃhommi ais ai. ǃKhūb di ǃgāb, Moseb ge ǁîna ǁnātin nî dīsa ge mîmā, ǀkhaeban nî ǃkhōǃoa ǁaeb ge hāo. 34 Ob ge Josuaba hoaraga ǂhanuba ǃgarise ge khomai, ǀkhaeb tsî ǀâxareb tsîkha ǃkhōǂgā hâse, ǂhanub ǂkhanis ǃnâ i a xoamâisa khami ǀgui. 35 Mâ mîmās Moseb dis hoasab ge Josuaba hoaraga ǂnubisa ge khomaiba. ǁÎn ǃnân ge tarekhoedi, ǀgôan tsî ǃhaokhoen, Israelǁîn ǁaegu ge hâ in tsîna ge hâ i.
Ai tashi hanaunwa po
1 Opo nee Omwene okwa lombwela Josua ndele ta ti: “Ino tila, ino mbadapala! Kufa omatanga aeshe ovakwaita pamwe naave, fikama inda kuAi. Tala, ohandi yandje momake oye ohamba yaAi novanhu vayo noshilando shayo noshilongo shayo. 2 Ndele ove u nokuninga Ai nohamba yasho ngaashi wa ningile Jeriko nohamba yasho. Ashike oixuulwa yasho noimuna yasho otamu i litinhile. Tula ehonyeno konima yoshilando.” 3 Opo nee Josua okwa fikama pamwe nomatanga aeshe ovakwaita a ka homone Ai. Ndele Josua okwa hoolola ovalumenhu ovakwanyati omayovi omilongo nhatu nokwe va tuma ko oufiku. 4 Ndele ye okwe va lombwela ndele ta ti: “Taleni, nye mu nokutula ehonyeno konima yoshilando. Inamu ya kokule moshilando ndele kaleni nye amushe mwe lilongekida. 5 Ndele ame nomatanga aeshe ovakwaita ava ve li pwaame, fye ohatu ke uya koshilando. Vo eshi tava di mo oku tu lwifa ngaashi shito, fye ohatu ke va ya onhapo. 6 Ndele vo otave tu shikula fiyo fye twe va ehenifa kokule noshilando, osheshi vo otava ka diladila: Venya tave tu i onhapo ngaashi shito. Ndele fye ohatu ke va ya onhapo. 7 Opo nee nye mu nokudja mo mehonyeno nokutotela oshilando, osheshi Omwene Kalunga keni ote ke shi mu pa. 8 Ndele nye ngeenge mwa totela oshilando mu noku shi tomeka, pandjovo yOmwene mu noku shi ninga. Taleni, ame ohandi shi mu lombwele.” 9 Osho ngaha hano Josua okwe va tuma ko, ndele vo ova ya kehonyeno ndele va kala pokati kaBetel naAi, kombinga yokouninginino waAi. Ndelenee Josua okwa li oufiku winya pamwe novanhu.
10 Josua okwa meneka nokwa ongela omatanga ovakwaita nokwa ya pamwe novakulunhu vaIsrael komesho yomatanga kuAi. 11 Ndele omatanga aeshe ovakwaita aa a li puye a fikama ndele a ehena ndele a fika komesho yoshilando. Ndele vo ova onga onhanda kombinga yokoumbangalanhu woshilando shaAi. Efilu ola li pokati kavo naAi. 12 Osho ngaha hano ye okwa kufa ngeno ovakwaita omayovi atano nokwe va tula mehonyeno pokati kaBetel naAi kombinga yokouninginino woshilando. 13 Ndele vo ova tula ovakwaita, onhanda aishe mekondekelo kombinga yokoumbangalanhu woshilando neengudu dao dokonima kombinga yokouninginino woshilando, ndelenee Josua okwa ya oufiku winya pokati kefilu. 14 Nohamba yaAi eshi ye shi mona, ovalumenhu vomoshilando ova endelela ongula inene, ndele yo oya dja mo ya ka shakeneka Israel molwoodi, yo nomatanga ayo aeshe ovakwaita monhele ya pangelwa poluhaela. Ndelenee yo inai shiiva nokutya, opa li ehonyeno konima yoshilando shayo. 15 Ndele Josua nOvaisraeli aveshe ve lifefa va dengwa ndele ova faduka po Ovaai ndele tava yuka langhele kombuwa. 16 Opo nee ovanhu aveshe vomoshilando va shiiva oku va shikula. Ndelenee fimbo tava shikula Josua oshilando sha fyaala kokule navo. 17 MuAi nomuBetel inamu kala nande umwe, ou ina dja mo a ka taatae Ovaisraeli. Ndele va efa oshilando sha yeululwa ndele va shikula Israel.
18 Ndele Omwene okwa lombwela Josua ndele ta ti: “Eonga li li meke loye li nanena Ai, osheshi Ame nda hala oku shi yandja meke loye.” Opo nee Josua okwa nanena oshilando eonga la li meke laye. 19 Nomatanga ovakwaita aa, a li mehonyeno okwa fikama diva monhele yao ndele a tota, eshi a mona ye a nana eke laye, ndele enya a ya mo moshilando ndele e shi kwata ndele a tomeka diva oshilando. 20 Opo nee ovalumenhu vaAi, eshi va tala konima yavo, ova mona omwifi womoshilando nhumbi tau litumbu keulu. Ndelenee va li vehe na nande omhito yokufaduka po, ngee oko ile kwinya, osheshi omatanga ovakwaita ava va ya onhapo kombuwa, ova piluka ndele va lwifa ovataatai vavo. 21 Josua nOvaisraeli aveshe eshi va mona nokutya ovakwaita vomehonyeno va kwata oshilando ndele omwifi womoshilando tau litumbu pombada, ova aluka ndele ve lidengifa ovalumenhu vaAi. 22 Opo nee venya ova dja moshilando nokushakena navo, opo Ovaai ova kondekelwa pokati kOvaisraeli, vamwe kombinga ei vakwao kombinga inya. Ndelenee vo ove va ta fiyo inapa kala nande umwe a xupifwa ile a ya onhapo. 23 Ndelenee vo ova kwata ohamba yaAi, ndele ve i twala i nomwenyo kuJosua. 24 Ovaisraeli eshi va dipaa neongamukonda ovanhu vaAi aveshe ava va li moluhaela nomombuwa oko ve va taataela, ndele venya aveshe va fya fiyo okomulumenhu waxuuninwa, opo nee Ovaisraeli aveshe va aluka ndele va ya kuAi ndele venya va hanga mo ove va dipaa neongamukonda. 25 Naaveshe ava va fya mefiku olo, ovalumenhu novakainhu, ova li ve fike pomayovi omulongo nomayovi avali, oonakukalamo aveshe muAi. 26 Ndele Josua ina shunifa poshi eke laye li neonga, fimbo oonakukalamo muAi aveshe inava pwa po okudipawa. 27 Ovaisraeli ove litinhila oimuna aike noixuulwa ei ya monika moshilando palombwelo lOmwene, ngaashi Ye a lombwela Josua. 28 Opo nee Josua okwa xwika po Ai nokwe shi ninga onduba yomakuma fiyo alushe, ofuka fiyo onena eli. 29 Ndele ohamba yaAi ye okwe i endjelelifa momuti fiyo okonguloshi. Ndelenee etango eshi tali ningine mo, Josua okwe va lombwela ndele va kufa ko komuti oshimhu shayo ndele ve shi ekela poshivelo shoshilando ndele ve shi ndubila onduba inene yomamanya, ei i li ko nonena eli.
Eleshelo lOmhango keemhunda daGerisim naEbal
30 Opo nee Josua okwa tungila Omwene Kalunga kaIsrael oaltari komhunda yaEbal, 31 ngaashi Moses, omupiya wOmwene, a lombwelele ovana vaIsrael, nongaashi sha shangelwa membo lomhango yaMoses nokutya: “Oaltari ya tungwa nomamanya inaa hongwa,” aa inaa kumwa koshilongifo shoshivela. Ndele kusho va yambela Omwene omaxwikiloyambo ndele va toma omapanduloyambo. 32 Ndele oko ye okwa shangela momamanya omushangululwa womhango yaMoses, ei ye okwe i shangela ovana vaIsrael, 33 fimbo Ovaisraeli aveshe pamwe novakulunhu vavo novapashukili vavo novatokoli vavo va kala ofika kombinga nombinga yoshikefa, va shaama novapristeli Ovalevi, ovahumbati voshikefa shehangano lOmwene, heeno, omunailongo ngaashi omudalelwamo moshilongo, etata limwe lavo la taalela komhunda yaGerisim, netata likwao la taalela komhunda yaEbal, ngaashi Moses, omupiya wOmwene, a lombwelele shito oshiwana shaIsrael shi nangekwe noupuna. 34 Opo nee ye okwa lesha eendjovo adishe domhango, enangeko noupuna netulomutima, naanaa ngaashi da shangelwa membo lomhango. 35 Meendjovo odo da tongwa kuMoses inamu kala nande imwe Josua ine i leshela oshiongalele ashishe shaIsrael, pamwe novalikadi nounona novanailongo ava va enda pamwe navo.