Israelǁîn ge Amorǁîna ra dan
1 Jerusalems gao-aob Adonisedeki ge Josuab ge Aisa dan tsî hoaragase hîkākā tsî ǁîs di gao-aoba a ǃgam, Jerixos tsî ǁîs di gao-aob ǀkhab ge dīs ǁkhās khami ǃkhaisa ge ǁnâu. ǁKhātib ge Gibeons khoen Israelǁîn ǀkha ǂkhîba dī tsîb ǁîn ǀkha ǁanǀhao hâ ǃkhais tsîna ge ǁnâu. 2 Jerusalems ge nēs xa kaise ge ǃao, Gibeons ge kai ǃā i, nau kai ǃādi gao-aoga ūhâdi ǁkhādi khami xui-ao; ǁîs ge Ais xa ge kai i tsî ǁîs aogu ge ǁkhoaǂgaoxa ǃkhamao ge iga. 3 Ob ge Adonisedeka Hebrons gao-aob Hohammi, Jarmuts gao-aob Pirammi, Lakis gao-aob Jafiab tsî Eglons gao-aob Debiri tsîga ge haisiba: 4 “Hui te hā re, î ge Gibeonsa ǁnāǂam ǁîs di khoen go Josuab tsî Israelǁîn ǀkha ǂkhîba dī xuige.” 5 Nē koro gao-aogu Amorǁîn digu, gao-aogu Jerusalems, Hebrons, Jarmuts, Lakis tsî Eglons tsîdi digu ge ǁîgu toroǂnubide ǀhaoǀhao tsî Gibeonsa ǃnamiǂgā tsî ge ǁnāǂam.
6 O gu ge Gibeons aoga Gilgals tawa hâ hâǃkhaib ǁga Josuaba ge haisiba: “ǃGôahesatse, tā ǁnāxūǃgâ da re. ǃHaese hā hui, î huiǂui da re. Hoaraga Amorǁî gao-aogu ǃnâuxa ǃhūb digu ge toroǂnubidi âga ǀhaoǀhao tsî sida ra ǁnāǂam.”
7 O gu Josuab tsî ǁîb di toroǂnubis hoas, ǁkhoaǂgaoxa toroǃkhamaoga ǃkhōǂgā hâga Gilgalsa xu ge ǃgûǂoa. 8 ǃKhūb ge Josuab ǃoa ge mî: “Tā ǁîgu xa ǃao. Tita ge ǀnai dansa go mā tsi. ǀGuib ǁîgu dib tsîn ge sa ǃoagu mâ ǁkhā tide.” 9 Josuab tsî ǁîb di toroǂnubis tsîn ge hoaraga tsuxuba Gilgalsa xu Gibeons ǁga ǃgû, tsî Amorǁîga ǃâubasen tamase gu hâ hîa ge ǁnāǂam. 10 ǃKhūb ge ge dī Amorǁîgu, Israelǁîn ǂnubisa gu ga mû, o ǃao tsî nî ǃkhoeni ǃkhaisa. Israelǁîgu ge ǂguiga Gibeons tawa ge ǃgam tsî nauga ǂō ǃhommi ǃaos Bet-Horons disa-u ǃgôaǃgonǁgôa, tsî ǁîga ǃkhawagas ǃnâ Asekas tsî Makedas kōse garu gere ǃgam. 11 Amorǁîgu Israelǁîga xu ǃkhoeni tsî ǂō ǃhommi ǃaosa-u ra ǃkharu, hîab ge ǃKhūba ǁnāpa xu tsoatsoa tsî Asekas kōse kai ǃnarede ǁîgu ai ge ǁnā kai. Israelǁîgu ge ǃgam khoegu xa ǃnāsa gu ge nē ǃnaredi xa ge ǃgamhe.
12 ǃKhūb ge Israeli aoga dansa Amorǁîn ǂama mā tsēs aib ge Josuaba ǃKhūb ǀkha ge ǃhoa. ǁÎb ge Israelǁîn ais ai ge mî:
“Sorese, ǂkhîse mâ re Gibeons ǂamai;
ǁkhâtse, ǂkhîse mâ re Ajalonǃgoaǃnāb ǂamai.”
13 Os ge soresa ǂkhîse ge mâ tsî ǁkhâb ge gon tama ge i, Israelǁîn ge khākhoen âna dans kōse. Nēs ge ǂKhanis Jasari dis ǃnâ a xoamâisa. Sores ge ǂkhîse ǀhommi ǁaegub ǃnâ ge mâǀgara tsî hoaraga tsēsa ǂgâ tama ge i. 14 ǁNāti ī tsē-i ge ǁîs aiǃâ tsî ǁîs khaoǃgâs tsîna hâ tama hâ, ǃKhūb ge khoe-e ǁnâuǀnamsa. ǃKhūb ge Israelǁîna ge ǃkhamba.
15 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb di toroǃkhamaogu tsîga Gilgals tawa hâ hâǃkhaib ǁga ge oa.
Josuab ge koro Amorǁî gao-aoga ra ǃkhō
16 Koro gao-aogu Amorǁîn digu ge ûiǂoa tsî Makedas ǁhoab ǃnâ sī ge gau. 17 Khoe-i ge ǁîga ǁnāpa hō tsî mâpa gu gau hâ ǃkhaisa Josuaba ge mîba. 18 Ob ge Josuaba ge mî: “Kai ǀuidi ǀkha ǁhoab di ǂgâ-amsa ǂnûiǂgan, î ǃûi-aoga ǁnāpa ǃkhē kai, 19 xawe tā sago ǁnāpa hâ. Khākhoena ǃgôaǃgon, î ǁîna ǃgâbǀkhāba xu ǁnāǂam; tān ǁîn di ǃādi ǃnâ ǂgâ. ǃKhūb sadu Elob ge ǁîn ǂama dansa go mā du.” 20 Josuab tsî ǁîb aogu tsîgu ge ǁîga ge ǃgam, ǀnîgu ge ûiǂoa tsî omǂnamisa ǃādi ǃnâ ǂgâ tsî ǃgamhe tama i xawe. 21 Hoaraga aogu Josuab digu ge ǃnorasase ǁîb ǃoa Makedas hâǃkhaib tawa ge oasī.
ǀGui khoe-i tsîn ge Israelǁîn ǃoagu xū-e ge mîtsâ tama hâ i.
22 ǁNās khaoǃgâb ge Josuaba ge mî: “ǁHoab di ǂgâ-amsa ǁkhowa-am, î ǁnā koro gao-aoga ǂoaxa-ūba te.” 23 Ob ge ǁhoaba ge ǁkhowa-amhe, tsî gu ge Jerusalems, Hebrons, Jarmuts, Lakis tsî Eglons tsîdi di gao-aoga ǂoaxa-ūhe, 24 tsî Josuab tawa ge sī-ūhe. Josuab ge hoaraga aogu Israeli diga ǂgaiǀkhī tsî ǁîb ǀkha ge ǃgû hâ i ǂamkhoega ge mîmā, î gu nē gao-aoga ǃaodi ai hā dā-ai, o gu ge ǁnāti ge dī. 25 ǁNās khaoǃgâb ge Josuaba ǂamkhoegu âb ǃoa ge mî: “Tā ǃao tamas ka io ǂkhabuǂâi. ǀGai, î ǁkhoaǂgaoxa, ǃKhūb nēsa sadu khākhoen hoan ǀkha nî dī xuige.” 26 ǁNās khaoǃgâb ge Josuaba gao-aoga ǃgam tsî koro haidi ai ge ǂgāmâi tsî di ge ǁîgu sorode ǃuis kōse ǂgāmâisase ge mâ. 27 Soresǂgâb ǀkha di ge ǁîgu sorode Josuab mîmās ai ūǁnâhe tsî ǁnā ǁhoab gauǃnâ gu ge hâ ib ǁkhāb ǃnâ ge aoǂgāhe. Kai ǀuidi ǀkhas ge ǁhoab di ǂgâ-amsa ge ǂnûiǂganhe tsî di ge ǁîde nētsēs kōse noxopa ǁnāpa ǂnôa.
Josuab ge noxopa ǀnî ǁanǀkharib Amorǁîn diba ra ū
28 Josuab ge ǁnā tsēs ǁkhās ai Makedasa ǁnāǂam tsî ǁîs gao-aob tsîna ge ǃkhō. ǁÎb ge ǃās ǃnâ hâ khoen hoana ge ǃgam, ǀgui-i tsîn ge ûiǂoa tama ge i. ǁÎb ge Makedas gao-aob ǀkha Jerixos gao-aob ǀkhab ge dī hâ i khami ge dī.
29 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb toroǃkhamaogu tsîga Makedasa xu Libnas ǁga ǃgû tsî ǁîsa sī ge ǁnāǂam. 30 ǃKhūb ge Israelǁîna ǁkhāti nē ǃās tsî ǁîs di gao-aob ǂama dansa ge mā. Josuab ge ǁkhāti ǃās ǃnâ hâ khoen hoana ge ǃgam ǀgui-i tsîn ge ûiǂoa tama ge i. ǁÎgu ge gao-aob ǀkha Jerixos gao-aob ǀkha gu ge dī hâ i khami ge dī.
31 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb toroǃkhamaogu tsîga Libnasa xu Lakis ǁga ǃgû, ǁîsa sī ǃnamiǂgā tsî ge ǁnāǂam. 32 ǃKhūb ge Israelǁîga ǀgamǁî tsēs ǃkhammi dis ai dansa Lakis ǂama ge mā. ǁÎgu ge Libnas tawa gu ge dīs ǁkhās khami, ǀgui khoe-i tsîna ûiǂoa kai tama ge i, tsî ǃās ǃnâ ge hâ i khoen hoana ge ǃgam. 33 Gesers gao-aob Horammi ge Lakisa ge huiǃgûǀkhī, xaweb ge Josuaba ǁîb tsî toroǂnubis âb tsîna dan tsî ǀguib tsîna ûiǂoa kai tama ge i.
34 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb toroǃkhamaogu tsîga Lakisa xu Eglons ǁga ǃgû, ǁîsa sī ǃnamiǂgā tsî ge ǁnāǂam. 35 ǁÎgu ge ǁîsa ǁnā tsēs ǁkhās ai dan tsî hoaraga khoena ge ǃgam, Lakis tawa gu ge dī khami.
36 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb toroǃkhamaogu tsîga Eglonsa xu Hebrons ǁga ǃgû, ǁîsa ǁnāǂam 37 tsî ǁîsa ge dan. ǁÎgu ge gao-aob tsî ǃās ǃnâ ge hâ i khoen tsî ǀgūse ǁgoe ǃādi din tsîn hoana ge ǃgam. Josuab ge Eglons ǀkhab ge dīs ǁkhās khami Hebronsa hoaragase ge hîkākā, ǀgui khoe-i tsîn ge ûiǂoa tama ge i.
38 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb toroǃkhamaogu tsîga Debirs ǃoa oa tsî ǁîsa sī ge ǁnāǂam. 39 Tsîb ge ǁîsa dan tsî gao-aob tsî ǁîs ǃnâ hâ khoen tsî ǀgūse ǁgoe ǃādi din hoaragana ge ǃgam. Josuab ge Hebrons tsî Libnas tsî ǁîs di gao-aob ǀkhab ge dī khami Debirs tsî ǁîs gao-aob ǀkha ge dī.
40 Josuab ge hoaraga ǃhūba ge dan. ǁÎb ge ǃnâuxa ǀkharib, aiǂoas di ǀkharib, ǂamse ǁgoeb, huriǂoas di ǃhama ǀkharib tsî ǃkhawagas ǃgaroǃhūb tsîgu di gao-aogu hoaga ge dan. ǁÎb ge ǀgui-i tsîna ûiǂoa kai tamase hoaraga khoena ge ǃgam, ǃKhūb, Israeli di Elob ge mîmā hâ i khami. 41 Josuab ge ǁîb di toroǃgûǂoadi ǃnâ Kades-Barneas ǃkhawagas ǃnâ ǂnôasa xu, Gasas hurib ǀgūse ǁgoes kōse ge sī, hoaraga Gosenǀkhariba ǃkhōǂgā hâse ǀapas ǃnâ ǂnôa ǃās Gibeons kōse. 42 Josuab ge ǀgui ǃnās di ǃgûǂoas ǃnâ nē gao-aogu hoagu tsî ǁîgu di ǀkharigu tsîga ge dan, ǃKhūb, Israeli di Elob Israelǁîna gere ǃkhamba xui-ao. 43 ǁNās khaoǃgâ gu ge Josuab tsî ǁîb di toroǃkhamaogu tsîga ǁîgu di hâǃkhaib Gilgals tawa hâb ǁga ge ǁaru.
Efindano laJosua nenangalo laKaanan
1 Ndele Adoni-Sedek, ohamba yaJerusalem, eshi ya uda nokutya, Josua okwa teya Ai nokwe shi yapulila ehanauno ngaashi a ningile yo Jeriko nohamba yasho, osho a ninga yo Ai nohamba yasho, ndele oonakukalamo muGibeon va panga ombili nOvaisraeli ndele va li mokati kavo, 2 vo ova tila unene, osheshi Gibeon sha li oshilando shinene, ngaashi shimwe shomoilando yeehamba, ndele eshi sha li shinene shi dule Ai, ndele ovalumenhu vasho aveshe va li ovaladi. 3 Adoni-Sedek, ohamba yaJerusalem, okwa tuma kuHoham, ohamba yaHebron nokuPiream, ohamba yaJarmut, nokuJafia, ohamba yaLakis nokuDebir, ohamba yaEglon, tai ti: 4 “Ileni kwaame, mu kwafe nge, tu shiive okuteya po Gibeon, sho eshi sha panga ombili naJosua novana vaIsrael.” 5 Osho ngaha hano eehamba nhano dOvaamori oda ongala ndele da fikama: ohamba yaJerusalem, ohamba yaHebron, ohamba yaJarmut, ohamba yaLakis, ohamba yaEglon, odo pamwe nomatanga ado ovakwaita aveshe. Do oda fitikinina Gibeon ndele de shi lwifa. 6 Ndelenee ovalumenhu vomuGibeon va tuma kuJosua konhanda yomuGilgal va tya: “Ino kufa po omake oye povapiya voye. Ila diva kufye u tu xupife ndele u tu kwafe, osheshi eehamba adishe dOvaamori odo di li meemhunda, ova ongala ve tu lwife.” 7 Opo nee Josua okwa fikama a dja muGilgal, ye nomatanga aeshe ovakwaita novaladi aveshe pamwe naye. 8 Ndele Omwene okwa lombwela Josua ta ti: “Ino va tila, osheshi Ame ohandi ke va yandja meke loye. Ndele pehe na nande umwe womuvo ta ka dula okulipopila moipafi yoye.” 9 Opo nee Josua e va dudulukila ye eshi a enda oufiku aushe okudja muGilgal. 10 NOmwene okwe va dongakanifa moipafi yaIsrael ndele vo ve va lwifa olwoodi linene muGibeon, ndele ve va shikula nondjila oyo tai twala keemhunda daBet-Horon, ndele e va ta fiyo okuAseka nofiyo okuMakkeda. 11 Ndele vo eshi va ya onhapo Ovaisraeli fimbo va li pefina lomhunda yaBet-Horon, Omwene okwa ufila kombada yavo omamanya eemhawe a dja keulu ondjila aishe fiyo okuAseka, opo vo va fya. Ava va dipawa keemhawe ova li vahapu ve dule ava va dipawa keongamukonda lOvaisraeli.
12 Mefiku olo Omwene eshi a yandja Ovaamori momake ovana vaIsrael, Josua okwa popya nOmwene ndele a tile moipafi yOvaisraeli:
“Etango, kanghama muGibeon!
Nohani mefilu laAijalon!”
13 Opo nee etango la kanghama nohani ya kala inai linyenga fiyo ovanhu va mana okukwatela ovatondadi vavo onghone. Inali shangwa hamba mEmbo laJashar? Netango ola kanghama pokati keulu efiku alishe ndele inali endelela okuningina. 14 Ndele inapa kala nande efiku limwe la fefiku olo, komesho ile konima yalo, Omwene ngeno a uda ondaka yomunhu. Osheshi Omwene okwa kondjela Ovaisraeli. 15 Opo nee Josua nOvaisraeli aveshe pamwe naye va shuna konhanda yomuGilgal.
16 Ndelenee eehamba dinya nhano oda faduka po ndele da hondama mekololo lomuMakkeda. 17 Opo nee Josua eshi a shiivifilwa kwa tiwa: Eehamba dinya nhano oda monika, oda hondama mekololo lomuMakkeda, 18 Josua ota ti: “Alangatifileni kombululu yekololo omamanya manene ndele tuleni ko ovalumenhu ve va nangele. 19 Ndelenee nye inamu kanghama. Ovatondadi veni va taataeni noku va shikula, ndele omatanga avo okonima a tetei ko. Inamu va efa va ye moilando yavo, osheshi Omwene Kalunga keni ote va yandje momake eni.” 20 Ndele Josua novana vaIsrael eshi ve va dipaa po sheke molwoodi linene fiyo va manwa po, ndele vamwe aveke vomuvo va faduka po ndele va ya koilando i neehotekuma, 21 omatanga aeshe ovakwaita a aluka kuJosua muMakkeda, inapa kana nande umwe konhanda. Ndele kapa li nande umwe a dula okutonga sha mokupopya ovana vaIsrael. 22 Opo nee Josua ta ti: “Yeululeni ombululu yekololo ndele eteni eehamba odo nhano domekololo oku kwaame.” 23 Osho va ninga ndele va eta kuye eehamba odo nhano domekololo nokutya, ohamba yaJerusalem, ohamba yaHebron, ohamba yaJarmut, ohamba yaLakis, ohamba yaEglon. 24 Ndele eshi va eta kuJosua eehamba odo, Josua okwa ifana ovalumenhu aveshe vaIsrael ndele ta lombwele ovakulunhu novaladi ava va ile koita pamwe naye, ndele ta ti: Eheneni oku popepi, eemhadi deni di paekeni keefingo deehamba edi. Ndele vo ova ehena ko, ndele va paeka eemhadi davo keefingo dado. 25 Ndele Josua ta ti kuvo: “Inamu tila, inamu fya oumbada. Kaleni mwa pama mwa nyatipala, osheshi osho ngaha Omwene ota ka ningila ovatondadi veni aveshe ava nye tamu ka lwifa.” 26 Opo nee Josua okwe di dipaa ndele okwe di endjelelifa keengudi nhano. Ndele do oda li da endjelela keengudi fiyo onguloshi. 27 Ndele etango eshi tali ningine mo Josua okwe va lombwela, di kufwe ko keengudi ndele di ekelwe mo mekololo mulo va li va hondama. Ndele va tula omamanya manene kombululu yekololo, aa e li ko fiyo okonena eli.
28 Mefiku tuu olo Josua okwa ta yo Makkeda ndele okwa dipaa neongamukonda oonakukalamo. Nohamba yasho noshilando shoovene neemwenyo adishe da li mo okwe di yapulila ehanauno, inava efa nande umwe a xupa po ile a ya onhapo. Nohamba yaMakkeda ye okwe i ningila ngaashi a ningile ohamba yaJeriko. 29 Opo nee Josua nOvaisraeli aveshe pamwe naye ova fikama, va dja muMakkeda va ya kuLibna, ndele va homona Libna. 30 NOmwene okwe shi yandja yo pamwe nohamba yasho momake aIsrael. Ndele ve shi lwifa neongamukonda nosho yo va dipaa eemwenyo adishe da li mo. Ye ina efa nande umwe a faduke po, ndele okwa ningila ohamba yasho ngaashi a ningile ohamba yaJeriko. 31 Opo nee Josua nOvaisraeli aveshe pamwe naye ova dja po puLibna, ndele va ya kuLakis ve ke shi fitikinine noku shi homona. 32 NOmwene okwa yandja Lakis momake Ovaisraeli. Ye okwe shi ta mefiku etivali, ndele okwa dipaa neongamukonda eemwenyo adishe odo da li mo ngaashi a ningila Libna.
33 Opo nee Horam, ohamba yaGeser, okwa ya a ka kwafe Lakis, ndelenee Josua okwe mu ta novanhu vaye fiyo inapa kala nande umwe womuvo a ya onhapo. 34 Opo nee Josua pamwe nOvaisraeli aveshe va dja muLakis ndele va ya kuEglon ve shi fitikinine noku shi homona. 35 Ndele ve shi ta mefiku tuu olo ndele va dipaa neongamukonda oonakukalamo musho. Neemwenyo adishe da li mo ve di yapulila ehanauno mefiku tuu olo ngaashi va ningila Lakis. 36 Opo nee Josua nOvaisraeli aveshe pamwe naye va dja muEglon ndele va ya kuHebron ve shi homone. 37 Ndele ve shi ta ndele va dipaa neongamukonda ohamba yasho noonakukalamo moilando yasho aishe, neemwenyo adishe da li mo. Inapa xupa nande umwe a ya onhapo, naanaa ngaashi a ningila Eglon. Ndele va hanauna oshilando novanhu aveshe vasho. 38 Opo nee Josua pamwe nOvaisraeli aveshe naye va dja po va ya kuDebir, ve ke shi homone. 39 Nokwe shi ta pamwe nohamba yasho noilando aishe yasho. Ndele vo ove va dipaa neongamukonda, neemwenyo adishe da li mo ve di yapulila ehanauno. Inapa xupa nande umwe a ya onhapo. Ngaashi a ningila Hebron, osho a ningila yo Debir nohamba yasho ngaashi a ningila Libna nohamba yasho.
40 Osho ngaha hano Josua okwa nangala oshilongo ashishe, edu leemhunda noshilongo shoumbangalanhu, epumbu neenhele dopopepi neemhunda, neehamba adishe dado. Kapa li nande umwe a xupa a ya onhapo. Ndele keshe eshi shi nomufudo ye okwe shi yapulila ehanauno, Omwene Kalunga kaIsrael ngaashi e va lombwela. 41 Ndele Josua okwa nangala onhele yavo okudja kuKades-Barnea fiyo okuGasa, nedu alishe laGosen fiyo okuGibeon; 42 neehamba adishe odo noilongo yado Josua okwe i kufa molwoodi limwe alike, osheshi Omwene Kalunga kaIsrael okwa kondjela Israel. 43 Opo nee Josua nOvaisraeli pamwe naye ova shuna konhanda kuGilgal.