Jerusalems di ǁnās
(2 Gao-aogu 24:18—25:7)1 Sedekiab ge ǀgamdisiǀguiǀa kurixab a hîa ge gao-ao kai, disiǀguiǀa kuriga Jerusalems ǃnâ gere ǂgaeǂgui. ǁÎb îs ge Hamutal ti ge ǀon hâ i, Libnasa xu hâ Jeremiab ôa ge isa. 2 Sedekiab ge ǃKhūb ǃoagu ge ǁore, Jojakimmi gere dīs ǁkhās khami. 3 ǃKhūb ge Jerusalems tsî Judab tsîra khoen ǀkha ǁaixa tsî ǁîna ais âba xu ge dībē.
Sedekiab ge Babilons gao-aob ǃoagu ge khâikhâisen, 4 tsîb ge khoeseǁî kurib ǁîb ǂgaeǂguis dib di disiǁî ǁkhâb di disiǁî tsēs ai Babilons gao-aob Nebukadnesara, hoaraga toroǂnubis Jerusalems ǃoagu ge hā. ǁÎgu ge ǁîsa xāǂgā tsî ǃnamiǂgā-ūs ǂnubiǂgoaga ǁîs ǂnamipe ge kuru. 5 ǁNātis ge ǃāsa disiǀguiǀaǁî kurib gao-aob Sedekiab ǂgaeǂguis dib kōse ge xāǂgāhe. 6 Khoeseǁî tsēs hakaǁî ǁkhâb dis aib ge ǃâtsūǀkhāba ǃās ǃnâ kaise ge ǃgom, ǂû-i tsîn ge ǁanǂgāsabena ǀkhaiba is kōse. 7 Ob ge ǃās di ǂnubiǂgoaba ge khôaǃkhopahe. Babilonǁîgu ge ǃāsa ǃnamiǂgā hâ i, xawe gu ge toroǃkhamaogu hoaga tsuxuba ge ûiǂoa. ǁÎgu ge gao-ommi ǃhanab ǀgūse, ǀgam ǂnubiǂgoakha ǁaegu hâ dao-ams ǃnâ-u ǂoa tsî Jordanǃgoaǃnāb ǀkhāb ǁga ge ǁhâ. 8 Xawes ge Xaldeaǁîn di toroǂnubisa ǁîga ǃgôaǃgon tsî gao-aob Sedekiaba Jerixos ǂgāgu ǃnâ saoǁae tsî ge ǃkhō, os ge ǁîb di hoaraga toroǂnubisa ǁîba xu ge ǀgaru. 9 Tsî gu ge ǁîba Babilons gao-aob Nebukadnesari tawa Riblas Hamatǀkharib ǃnâ ǂnôas ǃnâ ge hā-ū, tsîb ge ǁîba ǁnāpa ge ǁkhara bi. 10 Babilons gao-aob ge ǁnāpa Riblas ǃnâ Sedekiab mûǁae Sedekiab ôaga ge ǃgam tsî ǁkhāti Judab ǂamkhoegu hoagu tsîna. 11 Tsîb ge Sedekiaba ǁhoroǂuimû tsî ǁîba khedegu ǀkha ǃgaehe hâse Babilons ǃoa ǃgû-ū tsî ǃkhō-oms ǃnâ ge ǂgā, tsîb ge ǁîb di ǁōtsēs kōse ǁnāpa ge hâ.
Tempeli di hîkākāhes
(2 Gao-aogu 25:8-17)12 Disiǁî tsēs koroǁî ǁkhâb dis ai, disikhoeseǀaǁî kurib Babilons gao-aob Nebukadnesari ǂgaeǂguis dib ǃnâb ge Nebusaradanni, gao-aob ǀapemā-ao tsî toroǂnubis ǂgaeǂgui-ao ge iba Jerusalems ǃnâ ge ǂgâ. 13 ǁÎb ge Tempeli tsî gao-ommi tsî hoaraga ǃgôahesa khoen Jerusalems din di omdi hoade ge khauǃkhū, 14 tsî gu ge Xaldeaǁî toroǃkhamaoga ǃās ǂnamipe hâ ǂnubiǂgoaba ge khôaǁnâ. 15 ǁNās khaoǃgâb ge Nebusaradanna ǃās ǃnâ ge ǃgau hâ i khoen hoan tsî Babilons gao-aob ǁga ge ǃgâun tsîn hoana ǃkhōsabese Babilons ǁga ge ǃgû-ū. 16 Tsîb ge hoan xa ǀgâsa khoen Judab din ǀguina ǁnāxū tsî ǁîna draibeǃhanagu tsî nau ǃhanagu tsîn ǃnâ gere sîsen kai.
17 Babiloniaǁîgu ge brons ǂkhâǃnâgu tsî kunirodi tsî ǁgam-i kai brons xapas tsîn, Tempeli ǃnâ ge mâ ina khôaǃā tsî hoaraga brons-e Babiloniab ǁga ge ǃgû-ū. 18 ǁÎgu ge ǁkhāti sūdi, khâkhâi-ūxūn, ǁaraǂao-ūxūn, xapan tsî nau hoaraga brons xūn Tempeli ǃnâ gere sîsenūhen tsîn hoana ge ūsao. 19 ǁÎgu ge ǃhuniǀuri tamas ka io ǀhaiǀuri xūn, ǂkhari xaparodi tsî ǂnomn gere taniǃnâhe xapadi, sūdi, ǃamǀaemâi-aidagu, ǀanǀanxapadi tsî ǀgapiǃoredi tsîna ǃkhōǂgā hân hoana ge tanibē. 20 Gao-aob Salomob ge Tempeli ǃaroma dī hâ i brons xūn: ǂKhâǃnâkha, kunirodi tsî kai xapas ǁgam-i dis tsî disiǀgamǀa brons gomagu ǁîs ǃnaka ge mâ igu tsîn ge ǀnōheǁoasase ge ǃgom i. 21 ǁNā ǂkhâǃnâkha ge mâb hoaba ǁkhaisa meterga ǀgapi tsî ǂnamipeb âb ge ǃnani metergu ǀnōba ge ūhâ i. Mâb hoab ge khoese sentimetergu kōse ǁau tsî ǂgânagab ai ge ǀkhaiǃnâ i. 22 Mâb hoab ǀgam tsî ǃkhare meteri kōse ǀgapi brons danasa ge ūhâ i. Mâ danas hoas ǂnamipe gu ge brons traligu, brons xranatdi ǀkha anisaga ge hâ i. 23 Khoesedisiǃnaniǀa xranatdi ge mâ ǀkhāb ǃnammi hoab ai ge hâ i, xawe ǂgapusa ǃkhaib ǂnamipe di ge ǀhaob ai ǀguikaidisi xranatde hâ i.
Judab khoen ge Babilons ǁga ra ǃgû-ūhe
(2 Gao-aogu 25:18-21, 2 27-30)24 ǂAmkhoeb Nebusaradanni ge ǀgapipristeri Serajab, ǁîb ǃnaka hâ pristeri Sefanjab tsî ǃnona ǂamkhoegu Tempeli digu tsîga ǃkhōsabese ge ǃgû-ū. 25 ǁÎb ge ǁkhāti ǃāsa xu toroǂnubis ǂgaeǂgui-aob, hû ǀapemā-aogu gao-aob digu noxopa ge ǃās ǃnâ hâ igu, toroǂnubis ǂgaeǂgui-aob di xoa-aob, toroǃkhamaoga gere xoakhâib tsî ǃnanidisi ǂansa aogu ǃās digu tsîna ge ūsao. 26 Nebusaradanni ge ǁîga Babilons gao-aob, Riblas ǃnâ hâb ǁga ge ǃgû-ū, 27 tsîb ge Babilons gao-aoba ǁîga ǁnāpa Riblas, Hamats ǀkharib ǃnâ ǂnôas ǃnâ ge ǃgam kai.
ǁNātin ge Judab khoena ǁîn ǃhūba xu ǃkhōsabese ge ǃgû-ūhe. 28 Nēb ge Nebukadnesari xa ge ǃkhōsabese ǃgû-ūhe khoen di ǃgôaba: Hûǁî kurib ǃnâ ǃnonaǀoadisiǀgamdisiǃnonaǀa Jodeǁîn; 29 disiǁkhaisaǀaǁî kurib Nebukadnesari ǂgaeǂguis dib ǃnâ ǁkhaisakaidisiǃnonadisiǀgamǀa khoena Jerusalemsa xu; 30 ǀgamdisiǃnonaǀaǁî kurib Nebukadnesari ǂgaeǂguis dib ǃnâb ge gao-aob ǃûiǃgâ-aogu di danab Nebusaradanna hûkaidisihakadisikoroǀa Jodeǁîna ǃkhōsabese ge ǃgû-ū. Hoan ǀhaob ain ge nē khoena ge hakaǀoadisiǃnanikaidisi i.
31 Babilons gao-aob Evilmerodaki ge gao-ao kaib ge kurib ǃnâ Judab gao-aob Jojaxinna ǀkhomxa tsî ǃkhōsisa xu ge ǃnoraǃnora. Nēs ge ǀgamdisikoroǀaǁî tsēs disiǀgamǀaǁî ǁkhâb dis ai, ǃnonadisihûǀaǁî kurib ǃnâ, Jojaxinni ge ǃkhōsis ǃnâ ūhes khaoǃgâ ge ī. 32 Evilmerodaki ge ǁîba khoexaǃnâse sîsenū tsî nau gao-aogu ǁîb ǀkha ge Babilons ǃnâ ǃkhōsabese hâ igu xa ǀgapi ǃharosa ge mā. 33 Ob ge Jojaxinna ǃkhōsis saran âba ǂgaeǂui tsî mâ tsēs ǁîb ûib dis hoasa gao-aob ǀkha ǂûǁaesa ge mā-amhe. 34 ǁÎb ge ûixūn âb ase tsēkorobe gao-aob ge mîǁgui mîǁguisa māsa, tsēkorobe ǂhâgu âb ǃaroma, ǁōb nîs kōse, ûib hâ ǁaeb hoaba gere ǃkhōǃoa.
Etewatewo laJerusalem
1 Sedekia okwa li e nomido omilongo mbali naumwe eshi a ninga ohamba, nokwa pangela muJerusalem omido omulongo naumwe. Edina laina Hamutal, omona waJeremia, a dalelwa muLibna. 2 Ndele ye okwa longa eshi shii momesho Omwene ngaashi Jehoiakim a ningile. 3 Omolwehandu lOmwene Jerusalem naJuda ya monifwa oixuna, fiyo Omwene e va ekelashi koshipala shaye. Ndele Sedekia okwa kala nokutwa ondubo nohamba yaBabilon. 4 Ndele momudo omutimulongo nomutine wouhamba waye mohani onhimulongo mefiku etimulongo, Nebukadnesar, ohamba yaBabilon, okwa fikama novakwaita vaye aveshe, a totele Jerusalem, ndele ova onga eenhanda de shi dingilila nove shi tungila ongubu keembinga adishe. 5 Ndele oshilando osha kala sha dingililwa fiyo okomudo omutimulongo naumwe wohamba Sedekia. 6 Mefiku etimugoi lomohani onhine ondjala eshi ya handuka shili moshilando novanhu vokomikunda va li vehe nomingome vali, 7 oshilando osha nangalwa novakwaita aveshe ova faduka po ndele va fiya po oshilando oufiku; va pita moshivelo shopokati keehotekuma mbali poshikunino shohamba, fimbo Ovakaldea va li va dingilila oshilando. Ndele ova ya nondjila yokombuwa. 8 Ndelenee oita yOvakaldea oya shikula ohamba, noya hanga Sedekia mombuwa yaJeriko, ovakwaita vaye va hangika ve mu fiya po, ndele ve lihana, 9 opo nee ova kwata ohamba, ndele ve i twala kohamba yaBabilon kuRibla momukunda waHamat, ndele okwe i tokola. 10 Ndele ohamba yaBabilon oya dipaifa ovana ovamati vaSedekia omoipafi yaye. Ndele osho yo ovakulunhu vaJuda okwe va dipaifa muRibla. 11 Ndele okwa twiyaulifa omesho aSedekia nokwe mu mangifa nomalyenge oshikushu. Opo nee ohamba yaBabilon okwa twala Sedekia kuBabilon nokwe mu idililifa modolongo fiyo okefiku lokufya kwaye.
12 Ndele mohani onhinhano mefiku etimulongo, omudo omutimulongo nomutimugoi wepangelo laNebukadnesar, ohamba yaBabilon, Nebusaradan, elenga lakula lovanangeli vohamba yaBabilon, ou a kala ofika koshipala shohamba, okwe uya kuJerusalem, 13 nokwa xwika po ongulu yOmwene nouhamba. Nosho yo eengulu adishe domuJerusalem nakeshe eumbo lakula okwe li xwika po nomundilo. 14 Neehotekuma adishe odo da dingilila Jerusalem, oda ngumununwa po kongudu yOvakaldea aveshe ei ya li nelenga lovanangeli. 15 Ndele ombinga yeehepele domoshiwana noshixupe shovanhu va kala moshilando naava ve liyandja kohamba yaBabilon, noshixupe shovalongi vomake, Nebusaradan, elenga lovanangeli okwe va twala eenghwate kuBabilon. 16 Ndelenee ombinga yeehepele domoshilongo, Nebusaradan okwa fiya po vamwe va ninge ovalongi voikunino yomiviinyu novomapya.
17 Ndele eengudi doshikushu dotembeli, noiyaxa yokulikoshela mo nefuta loshikushu, oinima ei ya li motembeli yOmwene Ovakaldea ve i tataula, oivela yayo aishe itwima ve i twala kuBabilon. 18 Neembiya nouxupulo noiyaxa yokuyakela pomatwimino noixwikikwashela noitwiminifo yoidimba noikwatelwa aishe yoshikushu ei ya longifwa motembeli, ove i kufa po. 19 Noiyaxa noikwatelwa yomakala neembiya noixwekelwashela noitwiminifo nomakopi oo a li oshingoldoelela noyoshisilivelilela, elenga lovanangeli ole i kufa po. 20 Oshikushu shomeengudi mbali noyefuta noyomeengobe omulongo nanhano dokoshi yalo noyoiyaxa yokulikoshela ei ohamba Salomo e i ningila otembeli yOmwene, oya li ihapu ihe shi kuyelekwa. 21 Mokupopya eengudi, oule waimwe wa li omaludimbo omulongo naahetatu nounene wado wa fika pongodi yomaludimbo omulongo naavali ya kwatafana ya ninga elulo, oupapi wayo wa li u fike pominwe nhee, u nomututu. 22 Koxulo yayo okwa li oshipaka oshikushu, oule woshipaka shimwe osha li shi fike pomaludimbo atano, nosha dingililwa koshidingo shoshivela shoulenga sha tungwa sha pingakanifwa noiimati yagranat ya dingilila oshipaka. Nosho yo ongudi ikwao ya li i noshipaka shi noiimati yagranat. 23 Ndele oiimati yagranat oyo ya monika oya li i fike pomilongo omugoi nahamano, hano aishe kumwe ya dingilila oshipaka oya li efele limwe.
24 Elenga lovanangeli ola kufa omupristeli Seraja namukwao Sefania novanangeli vopoivelo vatatu. 25 Ndele moshilando okwa kufa elenga lohamba la li omupashukili wovakwaita, novalumenhu vaheyali ovo va fika pohamba, va hangwa moshilando, nomushangi womupashukili wovakwaita ou a li ha tambula ovanhu vokomikunda moukwaita, novalumenhu 60 vokomikunda va hangika meni loshilando. 26 Ndele Nebusaradan, elenga lovanangeli e va kufa nokwe va twala kohamba yaBabilon muRibla. 27 Ndelenee ohamba yaBabilon ye va dipaifa muRibla, moshilongo shaHamat. Osho hano Juda okwa kufwa mo medu lavo nokwa twalwa moupika.
28 Ovanhu ovo ava Nebukadnesar e va twala moupika: Momudo omutiheyali Ovajuda omayovi atatu nomilongo mbali navatatu, 29 nomudo omutimulongo nomutihetatu waNebukadnesar Ovajerusalem omafele atatu nomilongo nhatu naavali. 30 Momudo omutimilongo mbali nanhatu waNebukadnesar, Nebusaradan, elenga lovanangeli okwa twala Ovajuda omafele aheyali nomilongo nhee navatano moupika. Aveshe kumwe omayovi ane nomafele ahamano.
Jehoiakin ta pitifwa modolongo
31 Nomudo omutimilongo nhatu nomutiheyali womoupika waJehoiakin, ohamba yaJuda, efiku etimilongo mbali nanhano lohani onhimulongo nambali, Evil-Merodak, ohamba yaBabilon, okwa fila Jehoiakin, ohamba yaJuda onghenda nokwe mu pitifa mo modolongo, omudo ou a nangala oshilongo. 32 Ndele ye okwe mu popifa nombili nokwa tula olukalwa laye komesho yomalukalwa eehamba dikwao, da li puye muBabilon. 33 Ndele Jehoiakin okwa dulwa oikutu yaye yomodolongo. Nomafiku aeshe okwa kala ha li eendja moipafi yaye, fimbo e nomwenyo. 34 Ndele ye okwa pewa kohamba yaBabilon eemhumbwe adishe domokukala kwaye, keshe efiku osho e shi pumbwa fiyo okefiku lokufya, omafiku aeshe mokukala kwaye.