1 Moseb ge ǃaruǀî ge mî: “Besaleli, Oholiab tsî nau khoegu kurus ǂansa ūhâgu hoagu ge ǃKhūb ge mîmā gu khami ǁîgu sîsenna nî dī. ǃKhūb ge ǁîga ǂhâbasa ǂansǁkhāsib tsî ǁnâuǃāb, mâ ǀgaus ai gu nî ǃanu Tentomma kurus diba ge mā.”
Khoen ge ǂhâbahe hâs xa ǃnāsa māde ra hā-ū
2 Ob ge Moseba Besaleli, Oholiab tsî mâ khoeb hoab hîa ǃKhūb xa ǂansǁkhāsiba ge māheb tsî sîsenhui nîse ge māsenni hoaba ǂgaiǀkhī tsî ǁîga sîsentsoatsoa gu nî ǃkhaisa ge mîmā. 3 Moseb ge hoaraga xūn, Israelǁîn ge ǃanu ǃkhaib nî omūhese māna ǁîga ge mā. Xawen ge khoena ǀû tamase mâ ǁgoas hoasa māsenxa ǂgaogu ǀkha ǁîb ǃoa noxopa māde gere hā-ū. 4 O gu ge hoaraga khoegu kurus ǂansa ge ūhâ iga ǃanu ǃkhaib ai gu gere dī sîsenna ǀû tsî Moseb ǃoa hā 5 tsî ǁîb ǃoa ge mî: “Khoen ge ǂhâba ge hâs xa ǃnāsa xūna ra ǀkhī-ū ǃKhūb ge dī ge nîse mîmā ge sîsenni ǃaroma.”
6 ǁNā-amagab ge Moseba hoaraga Israelǁîn nî ǁnâuse ǁîna ge mîmā, khoe-i xare-i ǃaruǀî Tentommi ǃaroma mā-e sī-ū tide ǃkhaisa; o-i ge khoe-i xare-e ǁnās khaoǃgâ ǃaruǀî mā-e sī-ū tama ge i. 7 Xūn hîan ge khoena mān ge Tentomma kurus ǃaroma ǂâu tsî ge ǃnā hâ i.
ǃKhūb di Tentommi kuruhes
(Eksodus 26:1-37)8 Hoaraga khoegu ǃomsîsenni di ǂansǁkhāsiba ūhâgu ge ǃKhūb di Tentomma ge kuru. ǁÎgu ge disi ǂgāmâisagu tsaura lapin ǂhoa, ǂhoaǀapa tsî ǀapa gūǀûn ǀkha kurusaga ǂom tsî xerugu ǀkha ge ǂomani. 9 Mâ ǂgāmâisab hoaba gu ge ǀguitikōse ge ǂom, disiǀgamǀa metergu di gaxusib tsî ǀgam meterkha di ǂhabasib tsîna. 10 ǁÎgu ge koro ǂgāmâisaga ǀguipa, ǀgui ǂgāmâisab ase ge ǂomǁae tsî nau korogu tsîn ge ǁnāti ǀgui ge ǂomǁaehe. 11 ǁÎgu ge mâ ǂomǁaesa ǂgāmâisab hoab di ǀamma ǂhoa sarab ǀkha, ǃkhāǃkharuhe ǁkhāse gere dī. 12 Korodisi āde gu ge mâ ǂgāmâisab hoab di amǃgâb ai kuru, tsî ge mâiǃoagu. 13 Korodisi ǃhuniǀuriǃgaeǁare-ūdade kuru tsî gu ge ǁîdi ǀkha nē ǀgam ǂgāmâisakha ǀgui ǂgāmâisab ase ge ǀhaoǀhao.
14 ǁÎgu ge Tentommi nî ǃgū-ai-ūhese disiǀguiǀa ǂgāmâisaga piriǀûn ǀkha dīsa saraba xu ge ǂom. 15 Mâ ǂgāmâisab hoab ge ǀguitikōse ge ǂomhe, disiǃnonaǀa metergu di gaxusib tsî ǀgam meterkha di ǂhabasib tsîna. 16 Koro ǂgāmâisaga gu ge ǀgui kai ǂgāmâisab ase ǂomǁae tsî nau ǃnanigu tsîna ǁkhawa ǀguipa ge ǂomǁae. 17 ǁÎgu ge korodisi āde mâ ǂgāmâisab hoab di amǃgâb ai ge kuru. 18 Korodisi brons ǃgaeǁare-ūdade gu ge kuru tsî ǁîdi ǀkha nē ǀgam ǂgāmâisakha ǀgui ǂgāmâisab ase ge ǀhaoǀhao. 19 ǁÎgu ge baib di khōb ǀkha kuruhe tsî ǀapaǀapahe hâ khōba ǀgamǁî ǃgū-aib Tentommi dib ase ǂom tsî ǃnonaǁî ǃgū-aib, ǀgapise nî ǃgū-ai-ūheba tsaura khōb ǀkha ge kuru.
20 ǁÎgu ge gaxuse ra mâ ramde akasiahain ǀkha Tentommi ǃaroma ge kuru. 21 Mâ rams hoasa gu ge haka meterga ǀgapi tsî ǃnanidisiǃnaniǀa sentimeterga ǂhabase ge kuru. 22 ǁÎgu ge mâ rams hoasa ǀgam ǁôakha, ǁîs ra ǁgâiǂgā-ūhekha ǀkha ge kuru; hoaraga ramdi ge ǁnāti ī ǁgâiǂgā-ūǁôagu ǀkha ge kuruhe. 23 ǀGamdisi ramde gu ge Tentommi di ǃkhawagasǀkhāb ǃaroma ge kuru 24 tsî hakadisi ǀhaiǀuriǂaidi, ǁîdi ra ǂgâǃnâdi tsîna. ǀGam ǂaira mâ rams hoas ǃnaka, rams ǁôakha nî ǁnāpa ǁgâiǂgāhese. 25 ǁÎgu ge ǀgamdisi ramde Tentommi di ǀapasǀkhāb ǃaroma ge kuru 26 tsî hakadisi ǀhaiǀuriǂaide, ǀgamra mâ rams hoas ǃnaka nî hâse. 27 ǁÎgu ge ǃnani ramde Tentommi di ǃgâbǀkhāb, huriǂoasǀkhāb ǃaroma ge kuru 28 tsî ǀgam ramra Tentommi di ǃkhawagas ǁhôara ǃaroma. 29 ǁÎgu ge nē ǁhôaramra ǃnakab ai ǀhaoǀhao tsî ǀgapika ǃhuniǀurirâis ǀkha ǁaposase ge ǃkhōǁare tsî ǀgui rams ase hoa ǁhôara ge ǃkhōǁare. 30 Nēs ge ǁkhaisa ramdi ǁîdi disiǃnaniǀa ǀhaiǀuriǂaidi ǀkha, ǀgam ǂaira mâ rams hoas ǃaroma ti ra ǂâibasen.
31 ǁÎgu ge disikoroǀa ǃnâǃkhâ ra ǁguihe haiga akasiahain ǀkha ge kuru, koroga Tentommi ǀgui ǀkhāb di ramdi ǃaroma, 32 koroga nau ǀkhāb di ramdi ǃaroma tsî nau koroga Tentommi di ǃgâbǀkhāb, huriǂoasǀkhāb ai hâ ramdi ǃaroma. 33 ǁÎgu ge ǁaegub di ǃnâǃkhâ ǁgoe haib, ramdi ǁaegu ǀgapise ra ǁguiheba ǀgui ǀkhāb Tentommi diba xu nau ǀkhāb kōse ge ǃkharu kai. 34 ǁÎgu ge ramde ǃhuniǀurib ǀkha ǃkhûǀkhā tsî ǃnâǃkhâ ra ǁguihe haigu, ǁîgu tsîn ge ǃhuniǀurib ǀkha ǃkhûǀkhāhe hâ iga ǃgae-ai tsî ǃhuniǀuri râide ǁîdi ai ge kurumâi.
35 ǁÎgu ge ǂgāmâisab ǂhoa, ǂhoaǀapa tsî ǀapa gūǀûn ǀkha kurusaba tsaura lapina xu ǂom tsî ǁîba xerub di īsib ǀkha ge ani. 36 ǁÎgu ge haka akasiahaigu, ǃhuniǀurib ǀkha ǃkhûǀkhāhe hâga kuru tsî ǃhuniǀuriǃgaeǁare-ūdadi, ǀhaiǀuriǂaidi ai mâdi ai ge ǂgāmâi. 37 Tentommi di ǂgâ-ams ǃaroma gu ge ǂhoa, ǂhoaǀapa tsî ǀapa gūǀûn ǀkha ǂgāmâisaba, tsaura lapina xu ǂom tsî ǁîba ge ani. 38 ǁÎgu ge nē ǂgāmâisab ǃaroma koro akasiahaigu ǃhuniǀurib ǀkha ǃkhûǀkhāhe hâgu tsî ǃhuniǀuriǃgaeǁare-ūdadi tsîna ge kuru. Koro bronsǂaidi ǁîgu nî mâǃnâdi tsîna gu ge ge kuru.
1 “Osho ngaha Besaleel naOholiab novanongo aveshe ava va pewa kOmwene ounongo neendunge va shiiva nhumbi oshilonga keshe shometwali sha li shi nokulongwa; nava ninge oilonga aishe naanaa Omwene ngaashi e va lombwela.”
2 Ndele Moses okwa ifana Besaleel naOholiab novanongo aveshe ava Omwene e va pa ounongo momitima davo. Aveshe ava ve nomitima da pendulwa okuhovela oshilonga noku shi shakenifa. 3 Ndele vo ova tambula moipafi yaMoses eeshaliyambo adishe odo ovana vaIsrael ve di eta okushakenifa oilonga ei tai ningwa metwali. Ndelenee vo ove mu etela vali eeshaliyambo kehalo liwa ongula keshe. 4 Opo nee ovalumenhu ovanongo aveshe ava va li moilonga metwali ve uya umwe naumwe, okwa dja moshilonga shaye, 5 ndele va kundafana naMoses ndele tava ti: “Ovanhu tava eta shihapu unene shi dule eshi sha pumbiwa mokushakenifa po oshilonga eshi sha tongwa kOmwene.” 6 Opo nee Moses okwa vilikila ndele vo va ingida monhanda ndele tava ti: Ovalumenhu ile ovakainhu inava longekida sha vali shokweetela etwali eeshaliyambo. Opo ovanhu va efa okweeta. 7 Osheshi oinima aishe yoshilonga eshi sha li shi nokulongwa, oya wana, heeno, oya xupa po.
Etwali lehangano tali dikwa
8 Osho ngaha hano ovanongo aveshe mokati kovalongi, ova ninga etwali koiyatafaila omulongo ya tungwa noliina iwa yeengodi da poshelwa kumwe neengodi domavala nodopurpuri noditilyana da fa ohonde ya fanekelwa ovakerubi. Ngaashi oshilonga shounongo ve shi ninga. 9 Oule wofaila keshe ou fike pomaludimbo omilongo mbali nahetatu, nomutamo wofaila omaludimbo ane. Eefaila adishe da li di fike pamwe. 10 Ndele oiyatafaila itano vo ove i tula kumwe nosho vali oiyatafaila ikwao itano ve i tula kumwe. 11 Ndele ye okwa hondja oumbululu veengodi doluvala leulu komungenge wofaila yaxuuninwa yomeefaila odo da hondjelwa kumwe. Osho ngaha a ninga yo komungenge wofaila yaxuuninwa. 12 Oumbululu omilongo nhano ye okwa ningila kofaila imwe noumbululu omilongo nhano okwe va ningila komungenge wofaila yomeefaila dikwao da hondjelwa kumwe. Oumbululu ova li va yukililafana. 13 Ye okwa ninga yo eehake doshingoldo omilongo nhano nokwa kwatakanifa eefaila kumwe neehake, imwe kumwe naikwao, opo etwali la ninga limwe.
14 Ye okwa ninga vali oshiuvikifo sholududi loikombo ngaashi ofaila yetwali okuuvika etwali. Ye okwa ninga yo oikutu omulongo nashimwe. 15 Oule wofaila keshe omaludimbo omilongo nhatu, nolumbubu lofaila keshe omaludimbo ane. Eefaila adishe omulongo naimwe da li di fike pamwe. 16 Ndele ye okwa tula kumwe eefaila nhano, neefaila hamano okwe di tula kumwe, 17 ndele ye okwa ninga oumbululu omilongo nhano pomunghulo woshiyatafaila shaxuuninwa shomeefaila da hondjelwa kumwe. Noumbululu omilongo nhano okwe va ninga pomunghulo woshiyatafaila shaxuuninwa shomeefaila dikwao da hondjelwa kumwe. 18 Ye okwa ninga yo eehake omilongo nhano doshikushu okukwatakanifa etwali, opo li kale limwe alike. 19 Nosho yo okwa ningila etwali oshituviko shoipa yeedi noyoikombo ya shikwa.
20 Ye okwa ningila yo etwali lehangano eengudi domiti domwoonde da yukilila. 21 Oule wongudi u fike peemeta nhee, nolumbubu longudi keshe li fike petata lometa. 22 Ongudi keshe ya li i neemhanga mbali da kwatakanifwa. Osho ngaha e di ningila eengudi adishe detwali. 23 Ndele ye okwa ninga eengudi detwali: eengudi omilongo mbali kombinga yokoumbuwanhu, da ama koumbuwanhu. 24 Ndele ye okwa ninga oikwatelwamhadi omilongo nhee yoshisiliveli koshi yeengudi omilongo mbali: koshi yongudi imwe oikwatelwamhadi ivali keemhanga dayo mbali, noikwatelwamhadi ivali koshi yongudi ikwao keemhanga dayo mbali. 25 Nokwa ninga yo kombinga ikwao yetwali langhele koumbangalanhu eengudi omilongo mbali, 26 noikwatelwamhadi omilongo nhee yado; noikwatelwamhadi ivali koshi yongudi imwe noikwatelwamhadi ivali koshi yongudi ikwao. 27 Nokombinga yokonima yetwali, langhele kouninginino, ye okwa ninga eengudi hamano. 28 Nosho yo okwa ninga eengudi mbali meekolonela detwali kombinga yokonima. 29 Nado da li mbali di li kumwe okudja poshi fiyo opombada, fiyo okombululu yotete. Osho ngaha ye a ninga adishe mbali meekolonela mbali. 30 Osho ngaha pa li eengudi hetatu noikwatelwamhadi oisiliveli nokutya, oikwatelwamhadi omulongo naihamano oikwatelwamhadi ivali koshi yongudi keshe.
31 Ye okwa ninga yo omiti deenhikifo nhano keengudi dokombinga imwe yetwali, 32 neenhikifo nhano keengudi dokombinga imwe yetwali liyapuki, nosho yo eenhikifo nhano keengudi dokombinga yokonima yetwali liyapuki langhele kouninginino, 33 ndele ye okwa taululifa onhiikifo yopokatielela i kale pokatielela keengudi komunghulo umwe fiyo okomunghulo mukwao. 34 Ndele ye okwa vaeka eengudi noshingoldo, noumbululu neenhele deenhikifo ye okwe di vaeka noshingoldo. Neenhikifo yo okwe di vaeka noshingoldo.
35 Ye okwa tunga vali oshiyatatukulifo neengodi domavala nodopurpuri noditilyana da fa ohonde noliina iwa ya tungwa neengodi da poshelwa kumwe. Ngaashi oshilonga shounongo e shi ninga, nomusho mwa fanekelwa ovakerubi. 36 Ndele ye okwe shi ningila eengudi nhee domwoonde nokwe di vaeka noshingoldo. Oingovekifo yado ya li oshingoldo. Ndele ye okwe i telekela monhelekelo oikwatelwamhadi ine. 37 Nokwa ningila yo oshivelo shetwali oshiidilifoyata sheengodi domavala nodopurpuri noditilyana da fa ohonde noliina iwa ya tungwa neengodi da poshelwa kumwe, oshilonga shomaluvala mahapu. 38 Nokwe shi ningila eengudi nhano noingovekifo yado. Ndele ye okwa vaeka noshingoldo eenhele dayo noumbululu. Noikwatelwamhadi yayo ya li oshikushu.