Sabbattsēs ǃaroma hâ ǁgaragu
1 Moseb ge hoaraga ǀhûhâsib Israelǁîn diba ǂgaiǀhao tsî ǁîn ǃoa ge mî: “Nēn ge xūn ǃKhūb ge dī du nîse mîmāna: 2 ǃNani tsēdets ge a sîsen ǁkhā, xawe hûǁî tsēs ge ǃKhūb di ǃgôasib ǃoa khaihe tsî ǁîs ai nî sâhe. Khoe-i hîa ga Sabbattsēs ai sîsen-i ge nî ǃgamhe. 3 ǁKhāti i ge ǀae-i xare-e sadu omdi ǃnâ Sabbattsēs ai khauhe tide.”
ǃAnu Tentommi ǃaroma hâ ǁguibadi
(Eksodus 25:1-9)4 Moseb ge hoaraga ǀhûhâsib Israelǁîn dib ǃoa ge mî: “Nēn ge xūn ǃKhūb ge mîmā duna: 5 Israelǁîna mîba, în ǀō-aisa ǁguiba-e ǃKhūba ǁguiba. ǂGaoba xu ga ǁguiba khoe-i hoa-e a-i sao ra ǁguibade ǃKhūba ǁguiba: ǃHuniǀurib, ǀhaiǀurib tsî brons-i; 6 ǂhoa, ǂhoaǀapa, tsî ǀapa gūǀûn; tsaura lapin; piriǀûn ǀkha kurusa sarab; 7 ǀapaǀapasa khōb baib dib; tsaura pirikhōb; akasiahain; 8 ǀkhera-oli-e ǃamǀaedi ǃaroma; ǃgâihamxūna ǀnau tsî ǂkhau-ūhe ra oli-i ǃaroma tsî ǁkhāti ǃgâihamhain ǃaroma; 9 oniks ti ra ǂgaihe îsa ǀuidi tsî ǀnî ǃgomǀgausa ǀuidi ǀgapipristeri di sarab, efod ti a ǂansab tsî ǁkhaisaras efodi ai gere ǃgaehes tsîra ai gere ǂnûihedi tsîna.
ǃKhūb di Tentommi ǃaroma nî kuruhe xūn
(Eksodus 39:32-43)10 “A gu ǂansa ūhâ khoegu hoagu sadu ǁaegu hâga hā tsî ǃKhūb ge mîmā xūn hoana kuru: 11 Tentomma ǁîb di ǃgū-aigu ǀkha, ǁîb di ǃgaeǁare-ūdadi tsî ramdi ǀkha, ǃnâǃkhâ ra ǁguihe haigu ǀkha, ǂgurihaigu ǀkha tsî ǁîb di ǂaidi tsîna; 12 ǃGaeǀhaos ǂGaes, ǁîs di haigu ǀkha, ǁîs di ǂganais tsî ǁîs aiǃâ ra mâihe ǂgāmâisab tsîna; 13 tāb tsî ǁîb di haigu, hoaraga sîsenūxūn tsî ǃanu peren ǀkha; 14 ǃamǀaekandelara ǃnâb ǃaroma tsî ǁîb di sîsenūxūn ǀkha, ǃamǀaede ǁîdi oli-i ǀkha; 15 altars ǃgâihamxūn nî ǂhubi-aihes ǁîs di haigu ǀkha, ǀnau-ūs oli-i, ǃgâi hammi ǃgâihamhain dib tsî Tentommi ǂgâ-ams di ǂgāmâisab tsîn ǀkha; 16 altars khauǁguibadi dis ǁîs brons rosters, tani-aihaikha tsî ǁîs di sîsenūxūn ǀkha, ǁîs di ǁāsenǃnâǃoreb tsî ǂais ǀkha; 17 Tentommi ǁgâuǂnamib di tsaura ǃkhaiǂgāmâisagu, ǁîb di haigu tsî ǂaidi ǀkha; tsî ǂgâ-ams di ǂgāmâisab ǀkha; 18 ankerǀurigu tsî Tentommi ǁgâuǂnamib di tsurigu; 19 tsî ǂoaǂamsase ǂomsa ǃnâu pristersi saran ǃanu ǃkhaib ǃnâ nî ǃoaba-ūhen, Aronni tsî ǁîb di ôagu tsîn ǃaroma.”
ǁAes ge ǃKhūba ǁguibade ra hā-ūba
20 Hoaraga Israelǁîn ge Moseba xu ge ǃgû. 21 ǁNān ǂgaogu ân ǃnâ ge māsenn ge hā tsî ǁîn di ǁguibade ǃKhūb ǃoa ge hā-ū. Nē ǁguibaden ge ǃKhūb di Tentommi, ǃoabas tsî ǃnâu pristersi saran ǃaroma gere hā-ū. 22 Māsenxa ǂgaoga ūhâ aogu tsî taradi tsîn ge ǂguiǃnâgu ǃhuniǀuri ǁguibade ge hā-ū: ǂGuirâidi, ǂgaeradi, ǀkhunuǂnûidadi tsî anisenūxūn tsîn hoanan ge ǃKhūb ǃaroma sī ge ǁguiba. 23 Mâ khoe-i hîa tsaura lapin; ǂhoa, ǂhoaǀapa tamas ka io ǀapa gūǀûn; piriǀûn ǀkha kurusa sarab; ǀapaǀapasa khōb baib dib tamas ka io tsaura khō-e ūhâ-i hoa-i ge ge hā-ū. 24 ǁNā khoen hîa ǀhaiǀurib tamas ka io brons-e ǁguiba ǁkhān ge ǁîn ǁguibade ǃKhūb ǃoa ge hā-ū. ǁNān hîa akasiahain kurus ǃnâ nî sîsenūhe ǁkhāna ūhân ge ǁîna ge hā-ū. 25 Hoaraga taradi, ǂoms di ǂansa ūhâdi ge ǂhoa, ǂhoaǀapa tsî ǀapa gūǀûn tsî tsaura lapin hîa di ge ǂomna ge hā-ū. 26 ǁÎdi ge piriǀûna xus tsîna ǁapana ǁîdi ǃomgu ǀkha gere ǀhôa. 27 ǂGaeǂgui-aogu ge oniksǀuidi tsî nau ǀuidi efodi tsî ǁkhaisaras tsîn ǃnâ nî ǂgāhede ge hā-ū. 28 ǁÎgu ge ǁkhāti ǃgâihamxūn tsî oli-e ǃamǀaedi ǃaroma tsî ǀnau-ūs oli-i tsî ǃgâihamhain tsîna ge hā-ū. 29 Mâ māsenxa Israelǁî-i hoa-i ge nē xūn hoana māsenxa ǂgaogu ǀkha ǃKhūb ǃgôasib ǃaroma hā ge ǁguiba. ǁÎn ge nē ǁguibadi hoade ge hā-ū ǃKhūb ge Moseba mîmā xūn hoan nî kuruhese.
ǃKhūb ge Besaleli tsî Oholiab tsîkha ra ǁhûi
(Eksodus 31:1-11)30 Moseb ge Israelǁîn ǃoa ge mî: “ǃKhūb ge Besaleli, Urib ôab, Huri ǁnuriǀgôab, Judab ǃhaosa xu hâba ge ǁhûi. 31 Tita ge ǁîba Elob Gagab ǀkha ǀoaǀoa tsî ǁnâuǃāb, ǂans tsî ǁkhāsib ǃomsîsenni diba ge mā; 32 îb ǂâiǂuis, ǀapeǁguis tsî ǃhuniǀurib, ǀhaiǀurib tsî brons-i ǀkha xūna kurus, 33 ǃgomǀgausa ǀuin ǃgaoǂgā-aihe nîn, haina ǃgaos tsî hâ ka ǃomsîsenǃnôa-i di ǂansa ūhâ. 34 ǃKhūb ge Oholiab, Ahisamaxi ôab, Danni ǃhaosa xu hâb tsîna Besalelab nî huise tsî kha nau khoegu tsîna nî ǁkhāǁkhāse ge ǁhûi. 35 Hoaraga ǃomsîsenǃnôana dīs ǃaromab ge ǃKhūba nē khoekha gā-aisiba ge mā. ǁÎkha ge ǃhuniǀuri sîsenni, ǃnaokurus sîsenni tsî ǀapeǁguis sîsenni tsîna ge dī ǁkhā i. ǁÎkha ge ǁkhāti tsaura lapin; ǂhoa, ǂhoaǀapa, tsî ǀapa gūǀûn ǀkha sarana ǂoms di ǁkhāsiba ge ūhâ i. ǁÎkha ge ǁapana kurus di ǂans tsî ǂguiǃnâgu ǂharuguǀgaugu ǂansǁkhāsib tsîna ge ūhâ i.”
Oshipango shEshabata
1 Ndele Moses okwa ongela eongalo alishe lOvaisraeli ndele ta ti kulo: “Eendjovo da tongwa kOmwenedi wanifwe odedi: 2 Omafiku ahamano oilonga nai longwe, ndelenee mefiku etiheyali olo liyapuki efiku lEshabata la wana kunye okufimaneka Omwene. Keshe umwe ta longo sha mulo, e nokudipawa. 3 Inamu tema omundilo mEshabata meenhele apa mu li.”
Eeshali dOvaisraeli ketwali liyapuki
4 Moses okwa lombwela vali eongalo alishe lOvaisraeli ndele ta ti: “Oshinima osho tuu eshi Omwene e shi tongele: 5 Kufeni mwaai mu i kwete oshaliyambo kOmwene. Keshe umwe e nehalo liwa momutima waye ne shi ete, oshaliyambo kOmwene: oshingoldo noshisiliveli noshikushu, 6 neengodi domavala nodopurpuri noditilyana noliina iwa nolududi loikombo, 7 noipa yeedi ya shikwa noipa yoikombo nomuti womwoonde; 8 nomahooli koshikwatelwalamba, oimbodi yedimba liwa komaadi okuvaeka nedimba liwa koitwiminifo, 9 noumanya vaoniks noumanya vamwe vokutula moshikutu shokomapepe nokapapa koponhulo. 10 Naaveshe vomokati keni ve nounongo ve nokuuya nokuninga aishe ei ya popiwa kOmwene: 11 etwali nofaila noshikututuviko shalo neehake dalo noipilangi yalo, eenhikifo dalo neengudi dalo noikwatelwamhadi yado, 12 oshikefa nomitengi dasho, oshituviko shekwatakanifo noshiyatatukulifo shokuuvika, 13 oshitaafula nomitengi dasho noilongifo aishe yasho nomingome detaliko, 14 oshikwatelwalamba okuminikila noilongifo yasho neelamba dasho nomahooli oshikwatelwalamba, 15 oaltari yokutwimina nomitengi dasho nomaadi okuvava noitwiminifo yoimbodi yedimba liwa noshituvikokutu shoposhivelo shetwali liyapuki, 16 oaltari yexwikilo neendjadja dasho doshikushu nomitengi dasho noilongifo yasho aishe nelikoshelotemba noshikwatelwamhadi shalo, 17 oshiyata sha kambakanifwa oshehale lokomesho eengudi dalo noikwatelwamhadi yalo noshiidilifoyata shoshivelo shehale lokomesho, 18 eendungu detwali neendungu dehale lokomesho neengodi dasho, 19 oikutu ya hondjwa nounghulungu yokulongifwa metwali liyapuki, oikutu iyapuki yomupristeli Aron noikutu yovana vaye ovamati moilonga youpristeli.”
20 Opo nee eongalo alishe lOvaisraeli la dja po puMoses. 21 Ndele keshe umwe e nomutima wa penduka nakeshe umwe ou a fininikwa komhepo yaye, e uya. Vo ova etela Omwene eeshaliyambo koshilonga shokutunga etwali leongalo nokeyakulo alishe lomulo nokoikutu iyapuki. 22 Ovalumenhu ve uya novalikadi vavo, keshe umwe ou okwa li e nehalo lomutima. Vo ova eta omaliwapeko neengodo noulinga vokomunwe noulanda vomofingo noinima i lili yoshingoldo. Nakeshe umwe ou a etela Omwene eyambo okwa eta eyambo loshingoldo. 23 Nakeshe umwe ou kwa li e neengodi domavala nodopurpuri noditilyana da fa ohonde noliina iwa nolududi loikombo noipa yeedi ya shikwa noipa yoikombo, okwe i eta. 24 Keshe umwe ou kwa li a shiiva okuyandja oshaliyambo yoshisiliveli ile yoshikushu, a etela Omwene oshaliyambo. Nakeshe ou kwa li e nomuti womwoonde okwe u eta u longifwe moilonga i lili nai lili. 25 Omukainhu keshe omunongo okwa hodila nomake aye mwene; noshihodilwa shaye e shi eta, nokutya, eengodi domavala nodopurpuri noditilyana da fa ohonde noliina iwa. 26 Novalikadi aveshe ava va fininikwa komitima davo dounongo va hodila olududi loikombo. 27 Novakulunhu ova eta oumanya vaoniks noumanya vokufetela moukwatelwa koshikutu shokomapepe nokokapapa koponhulo, 28 noimbodi yedimba liwa nomahooli koshikwatelwalamba nomaadi okuvaeka nedimba liwa lokutwimina. 29 Ovaisraeli aveshe ovalumenhu novakainhu ava ve nomitima de va fininika okweeta sha koilonga Omwene e i lombwela Moses i ningwe, ova etela Omwene oshaliyambo nehalo liwa.
Besaleel naOholiab tava pewa ounongo okuwanifa oilonga
30 Opo nee Moses okwa lombwela ovana vaIsrael ndele ta ti: “Taleni, Omwene okwa ifana kedina Besaleel yaUri, omona waHur womepata laJuda, 31 ndele Ye okwe mu yadifa nOmhepo yaKalunga nounongo neendunge neshiivo nomayele moilonga i lili nai lili 32 okudiladila omauko ounongo noku a wanifa moshingoldo nomoshisiliveli nomoshikushu, 33 nokuhonga omamanya noku a fetela mo moikwatelwa, nokuhonga omuti nokuninga oilonga i lili nai lili younongo. 34 Ye naOholiab, omona waAhisama mepata laDan, va pewa kuKalunga ounongo okulonga yo vakwao. 35 Ava okwe va yadifa nounongo okuninga oilonga i lili ei tai ningwa komuhambwidi nokomutungi woiyata yeenhemo nokomuhondji woiyata yomavala, ou ta hodile eengodi domavala nodopurpuri noditilyana da fa ohonde noliina iwa, nokomutungi woiyata vo ava ve nokulonga oilonga aishe nokudiladila omauko ounongo.”