Nebukadnesari di ǂguro ǁhapos
1 Gao-aob Nebukadnesari ge ǀgamǁî kurib ǁîb ǂgaeǂguis dib ǃnâ ǁhapo-e ge ǁhapo. ǁÎb ge nēs xa kaise ǁom ǁoab ges kōse ge ǂhanihe. 2 ǁNā-amagab ge ǃgaidī-aogu, aimûǀgaru-aogu, ǀkhūǂnau-aogu tsî ǀgamirokō-aogu tsîga ge ǂgaihā kai. Hā gu ge 3 ob ge ǁîgu ǃoa ge mî: “ǂÂiǂhansen kai te ra ǁhapo-e ta ge go ǁhapo tsî ta ge tare-es nē ǁhaposa ra ǂâibasen ǃkhaisa ra ǂan ǂgao.”
4 O gu ge ǁîga gao-aoba Aramiagowab ǃnâ ge ǃeream: “Ats gao-aotsa ǀamose ûi re. ǁHaposa mîba ge re, o ge ge ǁîsa nî ǁguiǃāba tsi.”
5 Ob ge gao-aoba ǁîgu ǃoa ge mî: “Tita ge nēti go mîǁgui. Ti ǁhapos tsî ǁîs di ǂâibasens tsîra go ga mîba te tama i, o go ge sago ǃâdi ǃnâ ǁhāǃāhe tsî sago omde nî hîkākāhe. 6 Xawe ǁhapos tsî ǂâibasens tsîra go ga mîba te, o go ge ǂgui ǀkhaexūn tsî kai ǃgôasib tsîna nî ǃkhōǃoa. Nēsi ǁnâi ǁhapos tsî ǂâibasens tsîra mā te re.”
7 O gu ge ǁkhawa “ǃGôahesatse, ǁhaposats ga mîba ge, o ge ge ǁîsa nî ǁguiǃāba tsi” ti gao-aoba ge ǃeream.
8 Nēs aib gao-aoba ge mî: “Tita ge ǃgâise a ǂan, ǁaeǁores ǀguisa go ra hîsa, tita ǁaposase mîǁgui hâ, 9 ǁhaposa go ga mîba te tama i, ob ǀgui ǁkharab ǀguiba ǃâu go hâ ǃkhaisa go ra mû xui-ao. ǁNā-amaga go ge tita go nî ǂhumiba ǃkhaisa sago ǃnâ go ǁnâugu, mâsigu ǁaeb ǀkha garu nî ǀkhara ti ǂâi tsî. ǁHaposa aibe mîba te, o ta ge ǂâibasens tsîna go a mîba te ǁkhā ǃkhaisa nî ǂan.”
10 O gu ge ǁîga ge ǃeream: “ǃHūbaib ai i ge gao-aots di ǂgaoǀkhās ai dīǀoaǀoa ǁkhā khoe-i xare-e a ǀkhai. ǀGui gao-ao-i tsîn ge mâtikōse ǀgui i ga kai tsî ǀgaisa, xawe nēti i ǁgui-ai-e ǁî-i kēbo-aogu, aimûǀgaru-aogu tsî ǀgamirokō-aogu tsîga ǂgaoǀkhā tama hâ. 11 Sa ǂgaoǀkhās ge kaise a ǃgom, khoe-i xare-i ge ǁîsa a dī ǁoa, elogu ǀguigu ge ǁnāsa a dī ǁkhā tsî ǁîgu ge khoen ǁaegu ǁan tama hâ.”
12 Nēs aib ge gao-aoba kaise ǁaixa tsî Babilons di hoaraga ǀapemā-aogu, gao-aob digu nî ǃgamhesa ge mîmā. 13 Hoagu nî ǃgamhe ǃkhais ge ge ǂanǂanhe, tsî gu ge Danieli tsî ǁîb horesagu tsîna ge ôahe.
Elob ge Daniela ǁhapos di ǂâibasensa ra ǂhaiǂhaiba
14 ǁNās khaoǃgâb ge Daniela gao-aob ǃûi-aogu di danab Arioxi, Babilons ǀapemā-aogab nî ǃgamse ge ǂoab tawa sī tsî ǁîba ǃaoǃgâb ǀkha ge dî, 15 tare-i ǃaromab ge gao-aoba nēti i ǁkhōǁkhōsa mîmā-e māǂuisa. Ob ge Arioxa ge mîǃāba bi.
16 Ob ge Daniela gao-aob tawa sī tsî gao-aob mîmās ǁaeb aibe nî mâiǂuihesa ge ǂgan, îb gao-aoba ǁhapos di ǂâibasensa mîǃāba ǁkhā. 17 ǁNās khaoǃgâb ge oms ǁga oa tsî ǁîb horesagu Hananjab, Misaeli tsî Asariab tsîga nē ǃkhaisa sī ge mîba. 18 Danieli ge ǁîga ge mîba, î gu ǀhommi di Elob ai ǀkhomxaǂgaosiba ǂgan, îb nē ǂganǃgâsiba ǁîga ǂhaiǂhaiba, î gu ǁîb tsî ǁîb horesaga tā Babilons di ǀapemā-aogu ǀkha ǃgamhe. 19 ǁNā tsuxub ǂûb ǃnâb ge Daniela ǁnā ǂganǃgâsiba, ai-i ǃnâ ge ǂhaiǂhaibahe tsîb ge ǁîba ǀhommi di Eloba ge koa:
20 “As Elob di ǀonsa koahe re ǀamosiba xu ǀamosib kōse,
gā-aisib tsî ǀgaib tsîkha ge a ǁîb di.
21 ǁÎb ge ǁaegu tsî kamaga ra ǀkharaǀkhara;
ǁîb ge gao-aoga ūǁnâ tsî gao-aoga ra mâi;
ǁîb ge gā-aina gā-aisiba ra mā tsî ǂansa ǁnâuǃāxana.
22 ǁÎb ge sâusa tsî ǂganǃgâsa xūna ra ǂhaiǂhai;
ǁîb ge ǃkhaenab ǃnâ hâ xūna a ǂan,
ǃnâb ge ǁîb ǂûb tawa hâ.
23 Koa tsî ta ge ra kare tsi ti aboxan di Elotse.
Sats ge gā-aisib tsî ǀgaib tsîkha ge mā te.
Sats ge ǂgan tsi ta gena mā te
tsî tare-e ta gao-aoba nî mîbasa ge ǂanǂan te.”
Danieli ge gao-aoba ǁhaposa mîba tsî ra ǁguiǃāba
24 ǁNās khaoǃgâb ge Daniela Arioxi, gao-aob ge ǁîb di ǀapemā-aogab nî ǃgamse mîmā hâ ib tawa sī tsî ǁîb ǃoa ge mî: “Tā gao-aob di ǀapemā-aoga ǃgam. Tita gao-aob tawa sī-ū, o ta ge ǁîba ǁîb di ǁhaposa nî ǁguiǃāba.”
25 Ob ge Arioxa Daniela ǃhaese gao-aob tawa ǂgâ-ū tsî ge mî: “Jodeǁî ǃkhōsaben ǃnâ ta ge ǀgui khoeb, gao-aotsa ǁhaposa ǁguiǃāba ǁkhāba go hō.”
26 Ob ge gao-aoba Danieli, Beltsasar tis tsîna ge ǂansa iba ge dî: “ǁHapo ta ge ǁhapos tsî ǁîs di ǂâibasens tsîra mîba te ǁkhāts a?”
27 Ob ge Daniela ge ǃeream: “ǀGuis khami i ǀapemā-ao-i, aimûǀgaru-ao-i, ǃgaidī-ao-i tamas ka io ǀgamirokō-ao-i tsîn ge gao-aotsa ǁnā ǃkhaisa a mîba ǁoa. 28 Xawe ǀhommi ǃnâ hâ Elob ge ǂganǃgâsiga ra ǂhaiǂhai. ǁÎb ge ǃgoaxaǁaeb ǃnâ nî ī xūna sats gao-ao Nebukadnesartsa go ǂanǂan. ǁOmts ǁgoe hîats ge ǁhapos ǃnâ nē aisa go mû.
29 “ǃGôahesa gao-aotse, sats ge ǁomts hâ hîa ǃgoaxaǁaeb ǃnâ nî ī xūn xa go ǁhapo. Tsîb ge Elob, ǂganǃgâsiga ra ǂhaiǂhaiba ī nî xūna go ǂanǂan tsi. 30 Nē ǂganǃgâsiba ta ge tita go ǂhaiǂhaibahe, tita nau khoen xa a gā-aio tama, xawe sats sa ǁhapos di ǂâibasensa ǂanǂanhe tsî sa ǂâide nî ǁnâuǃāga.
31 “ǃGôahesa gao-aotse, sa ǁhapos ǃnâts ge kai ība sa ais ai go mûmâ. ǁÎb ge go kaiǃgâ i tsî kaise, ǀgaisase ǂkhai tsî ǃaoǃaosase goro mûsen. 32 Danas âb ge go ǃūmû ǃhuniǀuri i, ǀūs tsî ǁôakha tsîna ǀhaiǀuri, ǃnāb tsî ǂnamira tsîna brons, 33 ǀnūkha ǀuri tsî ǂaira ge ǃkharese ǀuri tsî ǃkharese go ǂgoa i. 34 Noxopats ǁîba ra kō, hîa i ge kaiǃgâ ǀui-e, khoe-i xa i tsâǀkhāhe tamase khôaǁnâ tsî īb di ǂaira, ǀuri tsî ge ǂgoa ira ai ǁnā tsî ǁîra ge ǂkhūǂkhū. 35 ǀUrib, ǂgoab, brons-i, ǀhaiǀurib tsî ǃhuniǀurib tsîn hoan ge ǂnoaǂkhūǂkhūhe tsî ǃgaos ǁaeb ai, dāǃnâǃkhais ai ǁgoe ǀapob khami ge ī kaihe. ǁÎn hoan ge ǂoab xa ge ǃgombēhe, ǀgui xū-i tsîn ǃgau tamase. Xawe ǁnā ǀuis, ība ge ǂkhūǂkhūs ge kai ǃhom kai tsî hoaraga ǃhūbaiba ge ǃgū-ai.
36 “Nēs ge ǁhaposa. Nēsi ta ge ǁhapos di ǂâibasensa nî mîba tsi, ǃgôahesa gao-aotse. 37 Sats ge kai gao-aotsa. ǀHommi di Elob ge gaosib, ǀgaib, ǁkhāsib tsî ǃgôasib tsîga ge mā tsi. 38 ǁÎb ge hoaraga khoesib, ǀgurun tsî xamarin tsî ǁkhana ra anin tsîn ǂama ge gao kai. Sats ge ǁnā ǃhuniǀuri danatsa. 39 Sats khaoǃgâb ge ǀnî gaosiba nî hā, sab khami kai tamaba tsî ǁnās khaoǃgâ ǃnonaǁîb, brons-i dib, hoaraga ǃhūbaiba nî gaoǂamma. 40 ǁNās khaoǃgâb ge hakaǁî gaosiba nî hā, ǀurib kōse ǀgaisab, ǀurib khami hoa xūna ǂnaukhôa tsî ra ǂkhūǂkhūba. ǁÎb ge ǀurib hoa xūna ra khôaǂkhū khami, nau gaosigu hoaga ǂnauǂkhūǂkhū tsî nî hîkākā. 41 ǂAira tsî ǀkhunun hîats go mûn go ǃkharese ǂgoa tsî ǃkharese go ǀuri-i, khamib ge nē gaosiba nî ǀgoraǃāsa. ǀUrib di ǀgaibab ge ǁîb ǃnâ nî ūhâ, mûts go khamib ǀuriba ǂgoab ǃnâ a habasa xui-ao. 42 ǂAira di ǀkhunun hîa ǃkharese ǀuri tsî ǃkharese a ǂgoan ge nē gaosib ǃkharese ǀgaisa tsî ǃkharese a ǂkhabusa ti ra ǂâibasen. 43 ǀUrib tsî ǂgoab tsîn a habasa ǃkhaisats ge go mû. ǁÎn ge ǀguisiba ǀgaiǀgaiǃnâ ǂgaos ǃaroma nî ǃgameǃnâgu, xaweb ge nē ǀguisiba mâǁapo tide, ǀurib ǂgoab ǀkha a habagu ǁoas ǁkhās khami. 44 ǁNā gao-aogu di ǁaeb ǃnâb ge ǀhommi di Eloba, tātsē ǀam tide gaosiba nî ǂnûiǂgā. ǁÎb ge ǀnî gaosi-i xare-i xa danhe tide, tsîb ge nau gaosigu hoaga hoaragase nî hîkākā, xawe ǁîb ǂûb ge ǀamos kōse nî hâhâ. 45 Sats ge ǀui-i, khoe-i ǃommi xa tsâǀkhāhe tamase ǃgareǀuiba xu khôaǁnâ tsî ǀurib, brons-i, ǂgoab, ǀhaiǀurib tsî ǃhuniǀurib tsîna ra ǂkhūǂkhū ǃkhaisa ge mû. Kai Elob ge gao-aotsa taren ǃgoaxaǁaeb ǃnâ nî ī ǃkhaisa go ǂanǂan.”
Gao-aob ge Daniela ra mādawa-am
46 Ob ge gao-aob Nebukadnesara Danieli aiǃâ ǃgamǃgâ tsî ǃgôasiba mā bi tsî ge mîmā, îb Daniela ǂûǁguibas tsî ǀanǀanǁguibas tsîna ǁguibahe. 47 Gao-aob ge Daniela ǃoa ge mî: “Sadu Elob ge amase elogu hoagu ǂamai a kai. ǁÎb ge a gao-ao gao-aogu ǂama tsîb ge ǂganǃgâsana ra ǂhaiǂhai, sats go nē ǂganǃgâsiba ǂhaiǂhai ǁkhā i xui-ao.” 48 Tsîb ge Daniela ǀgapi ǃharos ǃnâ mâi tsî ǂgui, ǂoaǂamsa ǀkhaexūna ge mā. ǁÎb ge Daniela hoaraga Babilons ǂama gowoniase tsî gao-aob ǀapemā-aogu hoagu di danase ge mâi. 49 Danieli di ǂgans aib ge gao-aoba Sadraxi, Mesaxi tsî Abednegob tsîga Babilons di ǀkharisi ǂgaeǂgui-aose ge mâi, xawe Danieli ǂûb ge gao-ommi ǃnâ ge hâ.
Daniel ta fatululile Nebukadnesar ondjodi yaye
1 Ndele momudo omutivali wepangelo laye Nebukadnesar okwa twa eendjodi, opo omhepo yaye ya tukuluka, neemhofi daye ode mu londoka. 2 Opo nee ohamba ya lombwela ovanongo, eendudu, eemhule nOvakaldea va ifanwe va fatulule ondjodi yohamba ei ya twa, opo vo ve uya tava kala ofika koshipala shohamba. 3 Ohamba oya tya kuvo: “Ame onda twa ondjodi, nomhepo yange kai netulumuko fimbo inandi shiiva ondjodi ei.” 4 Opo Ovakaldea va popya nohamba mOshiaramea: “Ohamba nai kale alushe i nomwenyo! Hepaululila ovapiya voye ondjodi, ndele fye ohatu ke ku hololela efatululo layo.” 5 Ohamba oya nyamukula Ovakaldea ndele tai ti: “Eendjovo dange edi dihe shii okulundululwa: ngeenge inamu tomonena nge ondjodi ei nefatululo layo, ohandi ke mu tetaula oinhimbu nomaumbo eni otaa ka ninga oyuumbo. 6 Ndele ngeenge tamu hepaulile nge ondjodi yoovene eshi tai ti, ohandi ke mu pa eeshali nomilongelo netumbaleko linene. Hano tomoneneni nge ondjodi yoovene eshi tai ti.” 7 Ovo aveshe va nyamukula lutivali, tava ti: “Ohamba nai hepaululile ovapiya vayo ondjodi yayo, opo nee ohatu ke mu tomonena.” 8 Opo ohamba ya nyamukula tai ti: “Heeno, ondi shi shii shili, nye mwa hala mu mane po efimbo, osheshi omu shi wete nokutya, eendjovo dange kadi shii okulundululwa; 9 osheshi ngeenge nye itamu hololele nge ondjodi, tamu mono etokolo limwe alike. Osheshi mwe lianda ko mu fufye nokukotokela nge fiyo efimbo tali lunduluka. Hano hepaululileni nge ondjodi yoovene, opo nee handi ka shiiva nokutya, onye tamu dulu okushiiva okupa nge etomoneno layo.” 10 Ovakaldea ova nyamukula koshipala shohamba tava ti: “Kombada yedu kaku nomunhu ta dulu okushiiva oshinima eshi sha tongwa kohamba. Onghee hano kaku na nokuli ohamba inene i neenghono tai pula omukoneki nondudu ile Omukaldea oshinima shi li ngaha. 11 Heeno, oshinima eshi tashi pulwa kohamba oshidjuu, ndele kaku nomunhu ta dulu oku shi hololela ohamba, ngeno shapu oikalunga, okukala kwavo kaku li mokati kovanhu.” 12 Omolwaashi ohamba oya handuka nokuhandukilila, ndele oya yandja elombwelo nokutya, ovanongo aveshe vomuBabilon nava dipawe. 13 Hano ondaka eshi ya udika, kutya ovanongo otava ka dipawa, Daniel no vakwao yo ova kongwa va ka dipawe.
14 Opo nee Daniel okwa nyamukula enyamukulo la yuka noli neendunge kuAriok, omukulunhu wovanangeli vohamba, ou a fikama a ka dipae ovanongo vomuBabilon. 15 Ndele ye okwa nyamukula Ariok, elenga lohamba, ndele ta ti: Ohamba oya yandjela shike ondaka idjuu unene i fike opo? Opo Ariok okwe shi fatululila Daniel. 16 Opo nee Daniel a ya mouhamba, ndele ta ilikana ohamba i mu pe efimbo opo ye a shiive oku i tomonena ondjodi ei yayo. 17 Opo Daniel a ya keumbo laye, ndele ta hepaululile vakwao Hanania, Mishael naAsaria oshinima eshi, 18 opo va ilikane Kalunga komeulu e va file onghenda omolwoshinima eshi oshiholekwa, vo, Daniel navakwao vaha dipawe pamwe novanongo vomuBabilon. 19 Opo nee Daniel okwa hololelwa memoniko oufiku oshiholekwa eshi. Opo Daniel ta hambelele Kalunga komeulu. 20 Opo nee Daniel a popya ndele ta ti:
“Edina laKalunga nali hambelelwe alushe fiyo alushe,
osheshi ounongo neenghono odaye.
21 Oye ta lundulula omafimbo neetundi,
ndele Ye ota xutula eehamba noha nangeke eehamba,
ndele Oye ha yandje ounongo kovanongo
nomayele kovanamayele.
22 Oye ta holola oinyengandunge noinima ya holekwa.
Oye a shiiva eshi shi li momilaulu
nouyelele u li puye.
23 Oove Kalunga kootatekulu,
ame ohandi ku hambelele nohandi ku fimaneke,
osheshi Ove wa pa nge omayele neenghono
ndele paife wa shiivifila nge eshi twe shi ku indila,
osheshi oshinima shohamba owe shi tu hololela.”
24 Opo nee Daniel a ya kuAriok, ou a tulwa po kohamba a ka dipae ovanongo vomuBabilon. Oye okwa ya ko kuye ndele te mu lombwele ngaha: “Ino dipaa ovanongo vomuBabilon; twale nge koshipala shohamba, opo ndi ke i tomonene ondjodi yayo.” 25 Opo Ariok a twala divadiva Daniel kohamba, ndele e i lombwela ta ti: “Ame onda mona umwe womovapika vokuJuda, ou ta hololele ohamba efatululo.” 26 Ohamba oya nyamukula ndele tai lombwele Daniel ou a ifanwa Beltesasar: “Ove to dulu tuu okutomonena nge ondjodi ei nda twile, nefatululo layo?” 27 Daniel okwa nyamukula koshipala shohamba, ta ti: “Oshiholekwa eshi tashi pulwa kohamba sha nyenga ovanongo, eendudu, ovatei voipo novakoneki veenyofi oku shi fatululila ohamba. 28 Ndelenee ope na Kalunga komeulu, ou ha holola oiholekwa, ndele Oye a hololela ohamba Nebukadnesar eshi tashi ka ningwa pomafiku axuuninwa. Ondjodi yoye nomamoniko omomutwe woye momutala woye aa: 29 Ove, ohamba eshi wa li momutala woye owa diladila eshi tashi ka ningwa komesho; ndele oye tuu ou, e shii kuholola eshi sha holekwa, oye e ku hololela eshi tashi ka ningwa. 30 Ndele oshiholekwa eshi sha hololelwa nge hakeenghono dounongo ou wange, ndi u kwete ngeno, ndi dule ovanamwenyo aveshe, ndelenee osha hololwa opo efatululo li shiivifilwe ohamba, naave yo u koneke omadiladilo omomutima woye.
31 “Ove ohamba wa mona, tala, okwa li oshihongwafano shakula. Oshihongwafano eshi sha li shinene unene, noshinge shasho shiwa. Osha kala ofika koshipala shoye, nokutalwa kwasho oixuna yongaho. 32 Oshihongwafano osho shi na: omutwe washo woshingoldo shiwa. Onhulo yasho nomaoko asho oshisiliveli, edimo neenho dasho oshikushu. 33 Omaulu asho oshivela, eemhadi kombinga oshivela kombinga elova. 34 Fimbo we shi tala, emanya inali kumwa komake omunhu ola natuka ko, ndele olo la denga oshihongwafano keemhadi dasho doshivela nodelova, ndele tali shi nyanyaula. 35 Ndele mokafimbo tuu oko oivela nelova noshikushu, oshisiliveli noshingoldo osha nyanyaulwa, sha kala ngaashi olungu poshipale mokufu eli tali i omhepo, ndele inashi monika vali nande. Ndelenee emanya olo la denga oshihongwafano ola shituka omhunda inene, ndele oya mana ko edu alishe. 36 Ondjodi oyo tuu ei. Netomono layo hatu li tomonene ohamba paife. 37 Oove ohamba, ohamba yeehamba, Kalunga komeulu okwe ku pa ouhamba neenghono nepangelo nefimano, 38 ndele mounyuni aushe apa pe novanhu noifitukuti yomofuka needila dokeulu, Kalunga okwe i yandja meke loye, ndele e ku ninga omupangeli waaishe: Oove ou omutwe woshingoldo. 39 Ndele ove to ka shikulwa kouhamba umwe u dulike kwaau woye, ndele tau shikulwa kouhamba omutitatu woshikushu notau ka pangela edu alishe. 40 Ndele ouhamba omutine tau ka kala wa pama ngaashi oshivela; ngaashi naanaa oshivela hashi nyanyaula ndele tashi teyaula keshe tuu nongaashi oshivela hashi teyaula po ndele tashi ka nyanyaula yo notashi ka teyaula aishe. 41 Hano ngaashi wa mona eemhadi nominwe dasho kombinga elova nokombinga oivela, eshi tashi ti: tau ka kala ouhamba uhe nekwatafano ndelenee muwo tamu kala oupamene woshivela, ngaashi wa tala oshivela sha lumbakana nelova. 42 Ndele ominwe dokeemhadi kombinga oivela ndele kombinga elova, eshi tashi ti: ombinga imwe yoshilongo oya pama, ndelenee ikwao inai pama. 43 Eshi wa mona oshivela sha lumbakana nelova, otashi ti: tava ka lumbakana, ndele itava kwatafana, ngaashi oivela inai likwata nelova. 44 Ndelenee pomafiku eehamba dinya Kalunga ou komeulu ota ka dika ouhamba itau ka teka po fiyo alushe, nepangelo lao itali ka yandjwa koshiwana shimwe. Ndele wo otau ka nyanyaula notau ka teyaula omauhamba aeshe noku a xulifa po, ndelenee woovene tau ka kala fiyo alushe, 45 ngaashi wa mona emanya la natuka ko komhunda, inali kumwa nande komake omunhu, ndele la nyanyaula oshivela noshikushu nedu lelova noshisiliveli noshingoldo. Kalunga munene Oye okwa hololela ohamba, eshi tashi ka ningwa komesho. Ndele ondjodi ei oyoshili nefatululo layo oli shii kulineekelwa.”
46 Opo ohamba Nebukadnesar oye lifidimika koshipala shaDaniel ndele tai ti, ye na yambelwe eendjayambo noitwiminoyambo. 47 Ohamba oya nyamukula Daniel ndele tai ti: “Oshili, Kalunga keni Oye Kalunga koikalunga, ndele Oye Omwene weehamba nOmuhololi woiholekwa, onghee ove ino nyengwa okuholola oshiholekwa eshi.” 48 Opo ohamba oya lenga Daniel, ndele ye mu pa omilongelo dinene dihapu, ndele ye mu tula omupangeli wombinga imwe yoshilongo shaBabilon nomukulunhu a kula kombada yovanongo aveshe vomuBabilon. 49 Ndele paindilo laDaniel, ohamba oya tula Sadrak, Mesak naAbednego moulenga, va ninge ovakulunhu veenghundafana vombinga imwe yoshilongo shaBabilon. Ndelenee Daniel okwa kala mouhamba.